Dugoočekivane izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju danas su predstavljene u Banskim dvorima. Njima se omogućuje pravedniji izračun mirovine, kaže premijer Andrej Plenković (HDZ), dok jedini politički predstavnik umirovljenika u Saboru, Silvano Hrelja (HSU), oprezno poručuje da nije euforičan, ali ne krije zadovoljstvo postignutim. Kao najvažnija točka novog zakona ističe se korištenje dijela obiteljske mirovine uz zadržavanje osobne mirovine, čime će veliki dio umirovljenika ostvariti povećani mirovinski prihod.
“Vladi Republike Hrvatske, održivost mirovinskog sustava, uz povećanje adekvatnosti mirovina jedan je od primarnih ciljeva, kojim nastavljamo skrbiti za više od milijun i 230 tisuća naših građana”, izjavio je pred novinarima predsjednik Vlade RH Andrej Plenković navodeći da je to pitanje među ključnim prioritetima Programa Vlade do kraja ovoga mandata. Riječ je, potvrdio je, i o dijelu suradnje sa saborskim zastupnikom Silvanom Hreljom (HSU) za kojega još nije posve jasno je li se pridružio vladajućoj većini uz podršku ili nasuprot stranke iz koje dolazi.
Godinu dana ranije…
Podsjetimo, Hrelja je u lipnju 2021. prve izjavio: “Dogovorili smo da će krajnja implementacija dogovorenih zakona biti 2023. godine, dio i ranije.”
“Ja sam jedan on najžešćih kritičara ministra, ali i podrška ako treba. Nisam ovdje zbog sebe nego zbog ljudi i rješavanja njihovih problema. Ja sam ubrzivač procesa. Mi smo na istom putu, ali ja ubrzavam proces”, odgovorio je na pitanje novinara koje je zanimalo je li i on postao HDZ-ov „žetončić“.
“Čovjek u životu donosi neke odluke. I dolazi trenutak kad se pitam što sam i koga ovdje predstavljam u 6. mandatu i kad je trenutak da se nešto riješi. Mislim da je ovo dobar trenutak, kad smo se na istom putu našli Vlada i moje iskustvo i moje ideje. Da se oni realiziraju u korist onih – kada muž i žena imaju zajedno 5 tisuća kuna i kada muž umre, ona ostane na 2.100 kuna i oni ulaze u zonu siromaštva. Zato sam tu i u svakom od proteklih 6 mandata riješio sam poneko goruće umirovljeničko pitanje. Svi doprinosi koji se uplate nestaju kod smrti, ljudi rade desetljećima i imaju pravo na to. Procjene su da će koštati milijardu kuna, toliko su ljudi bili i oštećeni u ovih 30 godina”, kazao je Hrelja potpisujući sporazum o suradnji s HDZ-om.
Godinu dana kasnije…
Godinu danas kasnije, premijer Plenković kaže da su danas predstavljene izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju poseban naglasak stavile na korisnike obiteljskih mirovina kojima se omogućuje pravedniji izračun mirovine, kao i mogućnost korištenja dijela obiteljske mirovine uz zadržavanje osobne mirovine.
“Samo ovim dvjema izmjena obuhvatiti ćemo gotovo 300 tisuća mirovina, za što ćemo u 2023. godini izdvojiti više od 1,1 milijardu kuna”, istaknuo je premijer Plenković koji naglašava da je ključan prioritet Vlade osigurati socijalnu sigurnost građanima starije dobi. Prema podacima koje je iznio u prezentaciji, za više od 136 tisuća korisnika obiteljska mirovina povećati će se za 10 posto, odnosno za oko 250 kuna prosječno. Ukupno je to oko 365 milijuna kuna u 2023.
“Time šaljemo jasnu poruku da je u okolnostima preklapajućih kriza – energetske, prehrambene pa i ovih svih inflatornih pritisaka rasta cijena energenata i hrane – ključan prioritet Vlade osigurati socijalnu sigurnost svim našim sugrađanima, a osobito našim sugrađanima starije dobi”, istaknuo je Andrej Plenković.
Dugo čekana izmjena
Izmjenom Zakona omogućuje se i korištenje dijela obiteljske mirovine (do 27 posto) uz zadržavanje osobne mirovine u slučaju smrti supružnika. Već od 1. siječnja 2023. godine za više od 155 tisuća korisnika obiteljskih mirovna ukupna mirovina trebala bi se povećati u prosjeku za oko 510 kn mjesečno. Ta će mjera ukupno u proračunu u 2023. koštati oko 746 milijuna kuna. Korisnici zadržavaju i pravo rada do polovice radnog vremena, a same mirovine nastavit će se redovito usklađivati.
Predviđeni najviši iznos predlaže se da bude 5.850 kuna, odnosno kumulativno osobna i dio obiteljske mirovine ne mogu prijeći taj iznos. Međutim, do donošenja zakona očekuje se indeksacija pa taj iznos može biti nešto veći, pa i prijeći 6000 kuna.
“Želim naglasiti da ove izmjene predstavljaju značajan iskorak u hrvatskom mirovinskom sustavu koji do sada nije omogućavao istovremenu isplatu dvije mirovine. Time se Hrvatska pridružila većini država članica EU koje omogućuju ovo pravo”, rekao je premijer Plenković dodajući da brine o posebno osjetljivoj skupini umirovljenika koji žive u nerijetko u samačkim kućanstvima i time su najviše izloženi riziku siromaštva.
Dobre vijesti za primatelje najnižih mirovina
Od 1. siječnja iduće godine povećavaju se najniže mirovine za još 1,5 posto, a od 1. siječnja 2025. i za dodatnih 1,5 posto, dakle ukupno 3 posto. Iduće godine time će se zahvatiti 287 tisuća korisnika najniže mirovine, što će koštati nevelikih 100 milijuna kuna.
Novi ministar rada i mirovinskog sustava Marin Piletić pojasnio je da će se obiteljske mirovine podići za deset posto na način da će se povećati mirovinski faktor. Ako u obitelji postoji jedan korisnik obiteljske mirovine, mirovinski faktor povećava se s 0,70 na 0,77. Ako su dva korisnika, povećava se s postojećih 80 na 88 posto, a za korisnike obiteljske mirovine gdje je tri i više članova s postojećih 90 na 100 posto.
Piletić je također istaknuo kako se predloženim izmjenama zakona izuzimaju od ovrhe obiteljske mirovine koje koriste djeca umrlog osiguranika radi jednakopravnog položaja djece kojima je upravo obiteljska mirovina prihod koji koriste za uzdržavanje.
“Ove mjere predstavljaju važan iskorak prema dodatnoj zaštiti osjetljivih kategorija umirovljenika s najnižim i nižim primanjima, a njima dodatno unaprjeđujemo mirovinski sustav međugeneracijske solidarnosti”, poručio je ministar.
Hrelja: ovo su primjereni koraci
Saborski zastupnik i neformalni pripadnik vladajuće koalicije Silvano Hrelja (HSU) poručio je da iza svega stoji puno računanja i analiziranja pravog stanja obiteljskih mirovina. Na temelju togasu, kaže Hrelja, došli do kompromisa između pravičnog po principu uzajamnosti i solidarnog u mirovinskom sustavu.
“Nisam euforičan, ali sam zadovoljan jer su to primjereni koraci onome što smo politički dogovorili da ćemo napraviti i onome što je Ministarstvo planiralo učiniti na bazi obiteljskih mirovina koje smo okarakterizirali najnižima u odnosu na uplaćene doprinose tijekom radnog vijeka bračnih drugova”, rekao je Hrelja.
Ni oporba nije euforična… ali podržava
“Apsolutno podržavamo korekciju modela obračuna obiteljskih mirovina iako se ne slažemo sa svim aspektima i detaljima vladinog prijedloga”, izjavio je u ime SDP-a nakon predstavljanja prijedloga nove mirovinske reforme nekadašnji ministar regionalnog razvoja i fondova Europske unije Branko Grčić.
Kaže, kod izračuna obiteljskih mirovina SDP se zalaže da skala dodatak iz mirovine preminulog bračnog druga ide do 50 posto te mirovine, a ne da bude fiksirana na 20.8 posto. Podsjetio je i da je SDP u prethodna dva izborna ciklusa temu korekcije obiteljskih mirovina imao u svom programu, kada im je Silvano Hrelja (HSU) bio partner, izrazivši nadu da su barem malo utjecali da dođe do promjene modela. Grčić je kazao i da su umirovljenici jedni od najvećih žrtvi trenutne ekonomske situacije i inflacije te je potrebno trajnije rješenje. „Omjer prosječne mirovine i plaće prije 6 godina bio je oko 40 posto, a danas je oko 37 posto, dok je umirovljenička inflacija u zadnjih 20 godina kumulativno za oko 12 posto veća od inflacije 10 posto najbogatijih i oko 9 posto veća od prosječne inflacije u Hrvatskoj“, podsjetio je.
Kako je priopćeno, SDP zalaže za korekciju mirovina za sve umirovljenike, da se promijeni formula izračuna mirovina tako da se u 100-postotnom iznosu koristi povoljniji faktor, pa ako je inflacija veća od rasta plaća, mirovine se usklađuju sto posto po stopi inflacije ili obrnuto. Primjenom te formule, tvrdi Grčić, mirovine bi u zadnjih 6 godina umjesto 18 posto narasle za 34 posto. Osim promjene modela usklađivanja mirovina, SDP je pozvao Plenkovićevu vladu na isplatu energetskog dodatka za umirovljenike najesen. Izračunali su da bi to državu koštalo 450 do 500 milijuna kuna.
Povećati socijalne naknade
SDP-ova zastupnica Martina Vlašić Iljkić predložila je povećanje socijalnih naknada. „Oko 100 tisuća korisnika doplatka za pomoć i njegu je reformom ostalo zaboravljeno“, kazala je i predložila izračunavanje osnovice za zajamčenu minimalnu naknadu na godišnjoj razini, osiguravanje korisnicima doplatka za pomoć i njegu naknade za ugroženog kupca energenata te isplatu naknada putem jedinstvenog novčanog centra.
SDP, osim toga, predlaže da se naknada za starije poveća s 820 na 1000 kuna, što bi godišnje koštalo 12 milijuna kuna. Naknada za pomoć i njegu koja iznosi 600 trebala bi se povećati najmanje 10 posto, nakon čega bi se redovno usklađivala sa stopom inflacije, smatraju u SDP-u.
Ovaj prilog objavljen je u sklopu projekta “Novo vrijeme”. Projekt je sufinancirala
Europska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda. Sadržaj priloga isključiva
je odgovornost Udruge Hoću stranicu.
