Iako se rašireno smatra da je osteoporoza bolest koja pogađa samo žene, liječnici i statistički podaci to mišljenje demantiraju. Naime, za sada su objavljene statistike za 2020. godinu prema kojima je u Hrvatskoj evidentirano ukupno 111.728 osoba s dijagnozom osteoporoze, a preko 90 posto dijagnosticiranih su žene. Od prijeloma bedrene kosti u 2020. godini preminule su 652 osobe, 455 žena i 197 muškaraca. Iz nabrojanih podataka, sasvim je jasno da je osteoporoza jedan od većih javnozdravstvenih problema u Hrvatskoj.
“Osteoporoza, s njom povezani prijelomi, i posljedično smanjenje produktivnosti i neovisnosti imaju značajan utjecaj na kvalitetu života pojedinca i predstavljaju velik financijski teret za zdravstvene i ekonomske sustave. Važno je preventivnim mjerama utjecati na osteoporozu kroz cijeli životni vijek, a u starijih osoba pokušati prevenirati daljnje smanjenje koštane mase i prijelome”, navode u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo (HZJZ).
Osteoporoza je metabolička bolest koja uzrokuje gubitak koštane mase, što rezultira krhkim kostima i povećanim rizikom od prijeloma. Kost je živo tkivo koje se neprestano razgrađuje i zamjenjuje. Osteoporoza se javlja kada stvaranje nove kosti ne prati gubitak stare kosti. Uslijed osteoporoze, kosti postaju toliko krhke da pad ili čak blagi stresovi poput saginjanja ili kašljanja mogu uzrokovati prijelom. Prijelomi povezani s osteoporozom najčešće se javljaju u kuku, zapešću ili kralježnici.
Riječ je o jednoj od takozvanih “nevidljivih” bolesti, jer do simptoma i posljedica dolazi kad je već u uznapredovalom stadiju. Procjenjuje se da će jedna od 3 žene i jedan od 5 muškaraca starijih od 50 godina doživjeti prijelom kosti uslijed osteoporoze.
Osteoporoza pogađa muškarce i žene svih rasa. Ali bijele i azijske žene, posebno starije žene koje su prošle menopauzu, u najvećem su riziku. Lijekovi, zdrava prehrana i tjelovježba mogu spriječiti gubitak koštane mase ili ojačati već slabe kosti.
Koji su simptomi osteoporoze?
Kako je ranije rečeno, u ranim fazama bolesti obično nema simptoma gubitka koštane mase. No nakon što kosti oslabe zbog osteoporoze, moguće je uočiti bolove u leđima koji su uzrokovani prijelomom ili slomljenim kralješkom. Za osobe koje pate od osteoporoze često kažemo da su se “ušle”, što je kolokvijalan termin za smanjivanje visine. Oštećeni skelet posljedično može izazvati i pognuto držanje, a na bolest se može posumnjati i kada se dogodi prijelom kosti i u situacijama kada to nije normalno i očekivano. Moguće je i stvaranje “grbe”, uslijed kolabiranja kralježaka.
Kako nastaje osteoporoza?
Naše su kosti u stalnom stanju obnavljanja na način da se stvara nova kost, a stara se razgrađuje. Dok je mlado, tijelo gradi novu kost brže nego što razgrađuje staru kost i koštana masa se povećava. Nakon ranih dvadesetih ovaj se proces usporava, a većina ljudi dosegne najveću koštanu masu do tridesete godine. Kako ljudi stare, koštana masa se gubi brže nego što se stvara.
Kolika je vjerojatnost da će osoba razviti osteoporozu dijelom ovisi o tome koliko je koštane mase postigli u mladosti. Najveća koštana masa djelomično je naslijeđena i također varira ovisno o etničkoj skupini. Što je veća vršna koštana masa, to je manja vjerojatnost da će osoba s godinama razviti osteoporozu.
Čimbenici rizika za osteoporozu
Brojni su čimbenici koji mogu povećati vjerojatnost da će osoba razviti osteoporozu, uključujući dob, rasu, životni stil te medicinska stanja i tretmane. Spol je čimbenik rizika na koji nije moguće utjecati pa će tako žene imati puno veću vjerojatnost da će razviti osteoporozu nego muškarci. Ni na dob ne možemo utjecati, a osteoporoza je sve vjerojatnija s godinama koje smo “naslagali”. Rasa je također nešto što nam je zadano, pa su bijelci i osobe azijskog porijekla u slučaju osteoporoze izvukli lošije karte. Treba znati i da je osteoporoza zadana obiteljskom poviješću pa su osobe koje imaju roditelje, braću i sestre kojima je dijagnosticirana osteoporoza izložene većem riziku. Pogotovo ako je netko od roditelja slomio kuk zbog ove bolesti. Muškarci i žene koji imaju male građe tijela imaju veći rizik jer mogu imati manje koštane mase kako stare.
Pitanje hormona
Osteoporoza je češća kod ljudi koji imaju previše ili premalo određenih hormona u tijelu. Primjerice, snižene razine spolnih hormona imaju tendenciju slabljenja kostiju. Pad razine estrogena kod žena u menopauzi jedan je od najjačih čimbenika rizika za razvoj osteoporoze. Liječenje raka prostate koje smanjuje razinu testosterona kod muškaraca i liječenje raka dojke koje smanjuje razinu estrogena kod žena vjerojatno će ubrzati gubitak koštane mase.
I hormoni štitnjače imaju veliku ulogu. Previše hormona štitnjače može uzrokovati gubitak koštane mase. To se može dogoditi ako je štitnjača pretjerano aktivna ili ako osoba uzima previše lijekova za hormone štitnjače za liječenje slabog rada štitnjače. Osteoporoza je također povezana s pretjeranim radom paratiroidnih i nadbubrežnih žlijezda.
Prehrana je bitna
Osteoporoza se češće javlja kod ljudi koji imaju nizak unos kalcija koji za posljedicu ima doprinos smanjenoj gustoći kostiju, ranom gubitku koštane mase i povećanom riziku od prijeloma. Osobe koje imaju poremećaju u prehrani, poput bulimije i anoreksije, također su u riziku od osteoporoze. I intervencije u probavni sustav poput smanjenja želuca ili odstranjivanje dijela crijeva mogu smanjiti apsorpciju kalcija i drugih hranjivih tvari pa liječnici često dvojako gledaju na operacije smanjenja želuca koje pretilim osobama pomažu vratiti normalnu tjelesnu masu.
Bolesti
U dostupnim istraživanjima pronalazimo i da su neke bolesti put ka smanjenoj gustoći kostiju. Primjerice, to su celijakija, upalne bolesti crijeva, bolesti bubrega ili jetre, karcinomi, multipli mijelom i reumatoidni artritis.
Životni stil, srećom, možemo mijenjati
Neke loše navike mogu povećati rizik od osteoporoze. Medicina bazirana na dokazima u njih je uvrstila sjedilački način života. Ljudi koji puno vremena provode sjedeći imaju veći rizik od osteoporoze od onih koji su aktivniji. Sve vježbe s utezima i aktivnosti koje promiču ravnotežu i dobro držanje korisne su za kosti, ali hodanje, trčanje, skakanje, ples i dizanje utega čine se posebno korisnima. Među rizičnim ponašanjima je i konzumacija alkohola i to u količini od tri i više pića dnevno. Za razliku od zapadne Europe, u Hrvatskoj je pušenje još uvijek široko prihvaćena i odobrena navika pa ne čude ni porazne brojke s početka ovog priloga. Naime, iako točna uloga duhana u osteoporozi nije jasna, pokazalo se da uporaba duhana pridonosi slabim kostima.
Kako preduhitriti (daljnji) gubitak koštane mase?
Dobra prehrana i redovita tjelovježba ključni su za održavanje zdravih kostiju tijekom cijelog života. Muškarci i žene u dobi od 18 do 50 godina trebaju 1000 miligrama kalcija dnevno. Ta se dnevna količina povećava na 1200 miligrama kada žene navrše 50, a muškarci 70 godina. Dobri izvori kalcija, prema preporukama Svjetske zdravstvene organizacije, uključuju nemasne mliječne proizvode, tamnozeleno lisnato povrće, konzervirani losos i sardine s kostima, proizvode od soje poput tofua, žitarice obogaćene kalcijem i sok od naranče.
Osobe kojima je teško prehranom unijeti dovoljne količine kalcija trebaju razmisliti o suplementaciji, odnosno o uzimanju kalcija u tabletama pri čemu treba znati da suvišak kalcija vodi prema bubrežnim kamencima. Iako još nije jasno, neki stručnjaci sugeriraju da previše kalcija, osobito u dodacima prehrani, može povećati rizik od srčanih bolesti. Stručnjaci uglavnom savjetuju da ukupni unos kalcija, kombinirano iz dodataka prehrani i prehrane, ne smije biti veći od 2.000 miligrama dnevno za osobe starije od 50 godina.
No da bi se apsorbirao kalcije, valja tijelu dati dovoljne količine vitamina D. Ljudi mogu dobiti dio vitamina D iz sunčeve svjetlosti, ali to možda nije dobar izvor ako osoba rijetko izlazi na sunce, koristi kreme za sunčanje s visokim zaštitnim faktorom ili jednostavno ne smije izaći na sunce zbog nekih medicinskih stanja. Prehrambeni izvori vitamina D uključuju ulje jetre bakalara, pastrvu i losos. Mnoge vrste mlijeka i žitarica, koje se mogu naći i u hrvatskim trgovinama, obogaćene su vitaminom D. Većina ljudi treba najmanje 600 međunarodnih jedinica (IU) vitamina D dnevno. Ta se preporuka povećava na 800 IU dnevno nakon 70. godine. Većina multivitaminskih proizvoda sadrži između 600 i 800 IU vitamina D. Doza do 4000 IU vitamina D dnevno sigurno je za većinu ljudi.
No prehrana i vitamini tek su dio posla. Kako proizlazi iz ranije rečenog, vježbanje može pomoći u izgradnji jakih kostiju i usporiti gubitak koštane mase. Vježbanje će koristiti kostima bez obzira na to kada počnete, no najveća dobrobit se postiže s usvajanjem vježbanja u mladosti i održavanjem te navike kroz cijeli život.
Valjalo bi kombinirati vježbe snage s vježbama dizanja utega i ravnoteže. Naime, na taj se način stimulira skelet i šalje poruka tijelu da se kosti još uvijek koriste. Hodanje, trčanje, trčanje, penjanje uz stepenice, preskakanje užeta, skijanje i sportovi koji proizvode vibracije i udarce, uglavnom utječu na kosti nogu, kukova i donjeg dijela kralježnice. Vježbe ravnoteže kao što je tai chi mogu smanjiti rizik od pada u starijoj životnoj dobi.
Ovaj prilog objavljen je u sklopu projekta “Novo vrijeme”. Projekt je sufinancirala
Europska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda. Sadržaj priloga isključiva
je odgovornost Udruge Hoću stranicu.
