Kad je gospodin Velimir (70) iz Zagreba prije nekoliko godina otišao u mirovinu osjetio je veliko olakšanje. Iako je volio svoj posao električara, veselio se penzionerskim danima jer će napokon imati više vremena za sebe i obitelj, neće morati rano ustajati i bavit će se onim što ranije, uz posao koji je znao trajati i po deset sati dnevno, nije stigao.
Međutim, više slobodnog vremena značilo je i više prilika da s prijateljima ode na piće, pa je ono što je tijekom radnog odnosa bilo tek povremeno druženje postala svakodnevna praksa. Dok bi prije nakon posla tek tu i tamo znao s kolegama otići na pivo, sada je taj običaj postao njegova svakodnevica, a počelo se događati i da prvo pivo popije prijepodne, već oko deset sati. Malo po malo, uz pivo je sve češće počeo piti i žestoka pića, a ponekad bi isto nastavio i kad bi se vratio kući.
U početku nije bilo razloga za brigu – ponašanje mu se ne bi bitno promijenilo nakon što bi pio, a i njegovim ukućanima nije bilo do kraja jasno koliko on, zapravo, popije. No kako je ta navika postajala sve češća, i njegov se odnos prema ukućanima počeo mijenjati. Znao bi biti nervozan ako ne bi nešto popio ili ako u kući ne bi bilo alkohola, sve su češće izbijale svađe između njega i njegove supruge, a kasnije i između njega i već odrasle djec. Sve je kulminiralo dolaskom pandemije kad se Velimirovo pijenje dodatno pogoršalo i kad je svim – osim njemu samome – postalo jasno da je razvio ovisnost o alkoholu.
Stariji od 65 često prekomjerno piju
Prekomjerno pijenje osoba starijih od 65 godina problem je koji postoji od ranije i koji je zamijećen i prije pandemije. Naime, kako je pokazalo istraživanje londonskog Health recordsa iz 2015. godine, jedna od pet osoba starijih od 65 godina koje piju, konzumira alkohol u prekomjernim količinama.
Isto je istraživanje također pokazalo da niti žene nisu izuzetak od prekomjernog konzumiranja alkohola, iako su alkoholizmu u toj dobi skloniji muškarci. Dodatni je problem i to što liječnici opće prakse obraćaju manje pažnje na probleme s alkoholom kod svojih starijih pacijenata, nego kod mlađih pa se taj problem često previdi, što mu daje vremena da se razmaše i postane ozbiljniji i teže rješiv.
U sklopu spomenutog istraživanja, provedeno je ispitivanje navika konzumiranja alkohola te se pokazalo kako je od 27.991 ljudi na kojima je provedeno istraživanje, njih 9.248 prijavilo da redovito uživaju u alkoholnim pićima. No njih 21 posto ili 1.942 ljudi pije više nego što je zdravo i preporučeno.
Iako su muškarci činili manji dio ispitanika u ovom istraživanju, oni su činili čak 60 posto alkoholičara, a 65 posto ih je označeno “nepotvrđenim pijancima” – dakle, ljudima koji prekomjerno piju, ali se kod njih još nije razvila ovisnost, ustvrdio je tim znanstvenika iza ove studije s londonskog King Collegea.
Iako se niti jedna količina alkohola ne smatra sigurnom, savjetuje se ne konzumirati više od 21 jedinice alkohola tjedno. No među onim alkoholičarima koji najviše piju, točnije među onih 5 posto najžeščih ljubitelja kapljice, muškarci konzumiraju više od 49 jedinica tjedno, a žene među njima – kojima je preporučeno ne više od 14 jedinica tjedno – popiju i do 23 jedinice alkohola tjedno. Za usporedbu, kod nuškaraca se radi se o količini ekvivalentnoj jednoj boci whiskeya tjedno, a kod žena oko pola boce.
Studija, inače provedena na ispitanicima s područja Velike Britanije, analizirala je i rasnu pridanost prekomjernih uživatelja piša te ustanovila da najviše alkoholičara ima među bijelcima, a tek potom slijede afričke i azijske etničke skupine.
Glavni autor navedene studije, dr. Mark Ashworth, ističe kako je prekomjerno konzumiranje alkohola problem u svakoj dobi, no alkoholizam u starijoj dobi posebno je opasan s obzirom da se često događa da liječnici opće prakse nisu toliko osjetljivi na slučajeve u kojima njhovi stariji pacijenti previše piju te da ponekad to i teško detektiraju.
“Među liječnicima opće prakse zapravo je malo onih koji su svjesni da njihovi stariji pacineti imaju problem s prekomjernim uživanjem alkoholnih pića, zato što su zabrinutiji ako ekscesivno pijenje zamijete kod mlađih pacijenata te češće pristupaju rješavanju uočenog problema kod mlađih”, kazao je doktor Ashworth.
Dodao je i kako studija, iako su podaci koje je donijela vrlo koristi, nije pokazala da li starije osobe koje previše piju češće piju same ili u društvu, te čine li to češće negdje vani ili u vlastitom domu, što su također vrlo važni faktori koje valja uzeti u obzir.
“Bilo bi silno važno da sva alkoholna pića na svojim ambalažama imaju jasno i vrlo uočljiva istaknuta upozorenja o štetnosti pijenja alkohola. Naime, ljudi se vrlo brzo i lako naviknu popiti i po pola boce vina uz obrok i to ne smatraju prekomjernim pijenjem već sastavnim dijelom ručka ili večere”, naglasio je profesor Mark Bellis s fakulteta za javno zdravstvo u Londonu.
“Ljudi vrlo lako usvoje tu rutinu, da i nisu svjesni da to značajno povećava rizik od razvoja brojnih zdravstvenih problema i u velikoj mjeri smanjuje životni vijek. Zbog toga je jako važno da svi konzumenti alkoholnig pića, a pogotovo oni stariji, budu jasno informirani o tome koliko je alkohol štetan i da zapravo nema sigrnei zdrave količine alkohola kojue se bez brige može popiti”, kazao je profesor Bellis.
I Hrvati vole zaviriti u čašicu
Prema podacima EUROSTAT-a o konzumaciji alkohola i ekscesivnom epizodičnom pijenju, Hrvatska se nalazi među prvih pet država (10,2 posto), s prevalencijom iznad 10 posto, zajedno s Francuskom, Bugarskom, Španjolskom, Portugalom (20,7 posto).
Muškarci u Hrvatskoj češće piju alkohol u odnosu na žene – 18,2 posto muškaraca pije alkohol svaki dan, 26,5 posto minimalno jednom tjedno, a 21,0 posto manje od jednom tjedno.
Prema dobivenim podacima, jedan posto stanovnika u Hrvatskoj slijedi ekscesivan obrazac svakodnevnog pijenja alkohola, 3 posto stanovnika čini to tjedno, a 12,6 posto stanovnika mjesečno. Rjeđe od jednom mjesečno ekscesivno pije alkohol u jednoj prigodi 15,7 posto stanovnika, dok više od polovice stanovnika (67,8 posto) u posljednjih 12 mjeseci nije ekscesivno pilo alkohol ni u jednoj prigodi.
Više od polovice žena (63,4 posto) rijetko ili nikada ne pije alkoholna pića, njih 20,9 posto pije alkohol manje od jednom tjedno, a 15,7 posto minimalno jednom tjedno ili svakodnevno.
Pijenje tijekom pandemija
Kako smo već spomenuli, problem prekomjernog pijenja alkohola naročito je buknuo tijekom pandemije koronavirusa uslijed koje smo bili zatvoreni u svojim kućama, mnogi nisu odlazili niti na posao te su druženja i izlasci vam bili svedeni na minimum. Zatvaranja kojima smo svjedočili tijekom pandemije vrlo su kompliciran društveni fenomen koji je izazvao – i tek će izazvati – brojne posljednice i društvena ponašanja.
Ugledni znanstveni časopis Lancet objavio je istraživanje provedeno nad 1555 aktivnih konzumenata alkohola koje je pokazalo je kod 21 posto njih došlo do značajnog povećanja u konzumaciji tijekom zatvaranja u proljeće 2020. godine, dok ih je 35 posto u tom razdoblju uspjelo smanjiti unos alkohola.
U ovom istraživanju sudjelovali su uglavnom muškarci (73 posto) te u 27 posto slučajeva žene medijalne dobi od 57 godina. 23 posto sudionika istraživanja i prije su pili veće količine alkohola, dok ih je 38 posto alkohol pilo u umjerenoj količini.
Istraživanje je donijelo nekoliko vrlo važnih i zanimljivih zaključaka. Prvi zaključak je prilično očit: zaključavanje uzrokuje značajne promjene u ponašanju kad je u pitanju unos alkohola. Ustanovljeno je da 20 posto pojedinaca u većoj mjeri povećavaju ili smanjuju svoju uobičajenu konzumaciju alkohola.
Nadalje, oni koji su i prije previše pili, tijekom zatvaranja dodatno povećavaju tu svoju štetnu naviku. Naime, zatvaranje uzrokuje psihosocijalni stres koji je dobro prepoznat kao rizik od recidiva bolesti, pa tako ljudi koji su prekomjerni pili i uspjeli smanjiti svoje konzumiranje alkohola, mogu pokleknuti i ponovno početi piti. Među onima koji su tijekom zatvaranja pili manje, možda se radilo o svojevrsnom prisilnom smanjenju uslijed smanjenja prihoda i povećanja financijske neizvjesnosti te zbog manjeg broja mjesta na kojima se može piti zbog toga što su brojni lokali tijekom lockdowna morali zatvoriti svoja vrata.
Zabilježeno je mnogo slučajeva povratka pijenju alkohola, odnosno recidiva, i kod onih osoba koje su dulji vremenski period svoju ovisnost držali pod kontrolom. Kod njih je prosječno trajanje apstinencije prije recidiva bilo je dugo, no lockdown je to promijenio i mnoge su se osobe vratile druženju s čašicom.
Važno je nagklasiti i da je zamijećeno kako su ljudi koji su pokleknuli i ponovno počeli piti, pili u većoj mjeri nego ikada prije, što se poklapa s nekim ranijim studijama koje su također pokazale da se kod mnogih nakon recidiva problem alkoholizma vrati veći i snažniji nego je bio prije.
Pandemija i s time povezano zatvaranje donijelo je još jedan problem koji prije nije bio toliko izražen, a to je pijenje kod kuće. Istraživanje provedeno u SAD-u na oko 2.000 osoba starijih od 18 godina, pokazalo je povezanost između epidemioloških mjera poput zatvaranja i povećanog unosa alkohola u kućnim uvjetima.
Naime, zamijećen je porast kućne konzumacije alkohola među populacijom koja i inače puno pije, odnosno one koja za manje od dva sata konzumira pet ili više alkoholnih pića kod muškaraca, ili četiri ili više pića kod žena. Među tom populacijom primijećen je porast pretjerane konzumacije alkohola za čak 19 posto tijekom dana provedenih u tzv. lockdownu.
Navedena studija, koju su proveli znanstvenici sa Sveučilišta Texas u Dallasu, pokazala je povećanje unosa alkohola do čak sedam pića unutar dva sat, a ljudi koji su i inače skloni povećanoj konzumaciji alkohola su tijekom zatvaranja pili još i više.
Alkohol probleme samo povećava
U suradnji sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom, i Hrvatski zavod za javno zdravstvo izdao je niz preporuka vezanih uz konzumaciju alkohola u brošurama objavljenima na mrežnim stranicama HZJZ-a. Među ostalim, upozoravaju kako pojačana konzumacija alkohola tijekom pandemije povećava i rizik od nasilja i ozljeda.
Kako ase nadalje navodi, u slučaju povećane tjeskobe i ostalih anksioznih poremećaja koji nisu rijetki u doba pandemija i zatvaranja, valja ostati priseban i, ako je potrebno, potražiti stručnu pomoć, a ne pojačati konzumaciju alkohola koja postojeće probleme neće riješiti već će ih učiniti težima i kompliciranijima. Na koncu, iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo posebno upozoravaju da je vrlo opasno miješati lijekove s alkoholom te da je najbolje, ako je ikako moguće, alkohol posve izbaciti iz upotrebe.
Ovaj prilog objavljen je u sklopu projekta “Novo vrijeme”. Projekt je sufinancirala
Europska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda. Sadržaj priloga isključiva
je odgovornost Udruge Hoću stranicu.
