Majmunske boginje su opasne za starije osobe s komorbiditetima, no za sada ih zaobilaze

Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) objavio je jučer (24. lipnja) da je u Hrvatskoj zabilježen prvi slučaj majmunskih boginja. Radi se o importiranom tj. uvezenom slučaju iz zapadne Europe. Oboljela osoba ima blagu kliničku sliku te je trenutno u izolaciji kod kuće, priopćeno je. HRT je odmah doznao da je riječ o muškarcu koji je boravio u Italiji i Španjolskoj.

Ovaj unos bolesti nije neočekivan s obzirom na povećani broj slučajeva zadnjih tjedana u Europi i možemo očekivati dodatne unose bolesti u Hrvatsku u predstojećem razdoblju. HZJZ kaže da je važno naglasiti kako bolest nije jako zarazna, tj. u većini slučajeva potreban je vrlo bliski kontakt s bolesnikom za prijenos bolesti.

Koji su simptomi?

Bolest se očituje povišenom tjelesnom temperaturom, glavoboljom, zimicom, iscrpljenošću, umorom, bolovima u mišićima i leđima, oticanjem limfnih čvorova i osipom koji liči na osip koji se javlja kod vodenih kozica. Osoba je zarazna od početka izbijanja osipa dok ne otpadnu sve kruste i koža ne zacijeli.

Bolest se prenosi s čovjeka na čovjeka u direktnom kontaktu s kožnim promjenama bolesnika i kapljičnim putem u bliskom kontaktu licem u lice. Može se i posredno prenijeti predmetima (odjeća, posteljina) kontaminiranima iscjetkom i krustama bolesnikovih kožnih promjena ili bolesnikovim respiratornim sekretima. Liječenje je simptomatsko i u većini slučajeva bolest prođe kroz dva do četiri tjedna.

Nije bolest homoseksualaca

Ranije su iz HZJZ-a izvijestili kako se bolest u novije vrijeme bilježi samo kod muškaraca. “I da se veći dio tih muškaraca deklarira kao muškarci koji imaju spolni odnos s muškarcima i da su imali u vrijeme vjerojatnog zaražavanja, znači tjedan dva prije početka bolesti brojne spolne partnere. To je jedna važna obavijest za tu zajednicu da znaju da postoji ta mogućnost i da trebaju paziti. Pa jesu rizična skupina, ali samo zbog broja ostvarivanja bliskih kontakata s nepoznatim osobama”, objasnio je Bernard Kaić iz HZJZ-a za Novu TV navodeći da baš svatko može biti rizična skupina.

Što kažu znanstvenici?

Iako Sjedinjene Države bilježe relativno velik broj zaraženih, među njima je vrlo malo starijih ljudi. U ovom trenutku mahom se radi o gej muškarcima, njih 98 posto. Virus u svakom trenutku može izaći iz te populacije i zahvatiti neku drugu, ali još uvijek to nije učinio. Istovremeno, liječnici smiruju situaciju i poručuju da je riječ o bolesti koja je znana desetljećima.

“Ne bilježimo smrtne slučajeve u SAD-u, ali starije osobe bi trebale biti na oprezu kao što bi bile s bilo kojim zdravstvenom ugrozom”, poručila je Jessica Holzer, docentica sa Sveučilišta New Haven.

Stariji su, zapravo, u prednosti

Majmunske boginje blisko su povezane s velikim boginjama jer pripadaju istoj obitelji virusa. Vjeruje se da cjepiva protiv malih boginja nude određenu zaštitu protiv majmunskih boginja, poručuju stručnjaci. No problem je što su ta cjepiva izbačena iz primjene osamdesetih godina prošlog stoljeća. “Starija populacija ima potencijalnu prednost u tome što cjepivo protiv malih boginja ranije u životu može pružiti određeni zaštitni učinak”, rekla je Holzer. Starija odrasla osoba cijepljena protiv malih boginja može se zaraziti majmunskim boginjama, ali će vjerojatno imati samo blage simptome.

Na oprezu bi trebali biti stariji dijabetičari i pacijenti s karcinomom

Ipak, stariji pacijenti s komorbiditetima trebali bi biti posebno opasni, navode znanstvenici. “Svatko s komorbiditetima poput karcinoma ili dijabetesa trebao bi biti svjesniji i oprezniji, ali to dolazi sa svakim potencijalnim virusom ili bolešću”, objasnila je novinarima Holzer.

Prema američkom Centru za prevenciju i kontrolu bolesti, majmunske boginje se mogu prenijeti na bilo koga bliskim i osobnim kontaktom, često po principu “koža na kožu”. Putevi zaraze uključuju i izravan kontakt s osipom, krastama ili tjelesnim tekućinama osobe s majmunskim boginjama, dodirivanjem predmeta, tkanina poput odjeće, posteljine ili ručnika koje je koristio netko s majmunskim boginjama.

Znanstvenici još uvijek istražuju može li se virus majmunskih boginja širiti s asimptomatskih bolesnika te kako i kada se virus izlučuje iz tijela kroz sekrete iz respiratornog sustava.

Koje su preporuke za njegovatelje starijih osoba?

Za profesionalne njegovatelje koji pružaju intimnu njegu starijem pacijentu, kao što je odijevanje ili kupanje, norma je nošenje rukavica i zaštitne opreme te korištenje univerzalnih mjera opreza. Za obiteljskog njegovatelja sada postoji još više razloga za pranje ruku i poduzimanje sigurnosnih mjera ako postoji bilo kakav osip ili neuobičajenost. U slučaju da njegovatelj posumnja da je bio izložen virusu, trebao bi odstupiti i posao privremeno prepustiti drugom njegovatelju.

Što se tiče domova za starije osobe te drugih institucija za kolektivnu skrb, valja se prisjetiti da njihovi štićenici usprkos godinama i fizičkim poteškoćama nisu spolno neaktivni. O tome svjedoče i istraživanja o rastućoj incidenciji spolnih bolesti u domovima u kojima se štićenici bez straha od trudnoće upuštaju u nezaštićene spolne odnose. Tu su, kažu stručnjaci, štićenici izloženi riziku od majmunskih boginja na isti način na koji su izloženi riziku od bilo koje druge spolno prenosive bolesti ili bolesti koja se prenosi bliskim kontaktom kože na kožu.

“Kod majmunskih boginja, početni osip koji je zarazan, možda neće izgledati toliko drugačije od bilo koje kožne abnormalnosti. Ali budite oprezniji i poduzmite mjere opreza i nemojte zanemariti to u ovom trenutku. I kad god sudjelujete u spolnim aktivnostima koje nisu monogamne, trebali biste biti svjesni i sigurni”, poručila je starijim osobama stručnjakinja za zdravstvene znanosti Holzer.

Znanstvenici su ovu epidemiju predvidjeli prije 34 godine

Pretragom znanstvenih baza pronašli smo rad epidemiologa Paula Finea objavljen u rujnu 1988. godine u Međunarodnom glasniku epidemiologije (International Journal of Epidemiology). Ovaj profesor Londonskog centra za istraživanje zanemarenih tropskih bolesti upozorio je tada na ono što se upravo danas događa.

“Analizirani su podaci o majmunskim boginjama u Zairu tijekom pet godina 1980.-1984. kako bi se procijenila zaštita koju je pružilo prethodno cijepljenje protiv velikih boginja i potencijal prijenosa virusa u necijepljenim zajednicama.

Stope zaraze kod pojedinaca sa i bez ožiljaka od cijepljenja pokazuju da je cijepljenje protiv velikih boginja (prekinuto 1980.) dalo približno 85 posto zaštite od majmunskih boginja. Predviđa se da će se virus majmunskih boginja nastaviti unositi u ljudske zajednice iz životinjskih izvora te da će se prosječne veličina i trajanje epidemija majmunskih boginja povećavati kako zaštita dobivena cjepivom bude opadala u populaciji.

S druge strane, sadašnji dokazi pokazuju da je virus znatno manje prenosiv nego što su bile velike boginje te da neće opstati u ljudskim zajednicama, čak ni u potpunom izostanku cijepljenja. Nalazi stoga podupiru preporuku Globalne komisije za certifikaciju iskorjenjivanja malih boginja da se prekine rutinsko cijepljenje protiv velikih boginja u endemskim područjima majmunskih boginja, ali i da se potakne nastavak epidemiološkog nadzora”, napisali su tada Fine i suradnici.

Što se u međuvremenu događalo?

U vrijeme objave znanstvenog rada “Potencijali prijenosa virusa majmunskih boginja u ljudskoj populaciji”, majmunske boginje bile su izuzetno rijetka bolest. Zdravstveni radnici bilježili bi samo nekoliko slučajeva godišnje u zapadnoj i središnjoj Africi. Ljudi su se zarazili gotovo isključivo od glodavaca ili primata, a zatim su proširili virus na samo nekoliko bliskih ljudi. Prijenos između ljudi bio je ograničen.

Kako se je predviđanje epidemiologa ostvarivalo pokazuju podaci da je u 1990-ima bilo samo oko 50 slučajeva majmunskih boginja godišnje u zapadnoj i središnjoj Africi. Dok je u veljači 2020. godine broj pacijenata dosegnuo oko 5.000 diljem svijeta.

Ovaj prilog objavljen je u sklopu projekta “Novo vrijeme”. Projekt je sufinancirala Europska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda. Sadržaj priloga isključiva je odgovornost Udruge Hoću stranicu.