Zdravlje
Zašto je važno otići u mirovinu zdrav i je li to uopće moguće u Hrvatskoj?
Kada govorimo o produljenju ljudskog života često govorimo o dugovječnosti kao broju godina koje sretni pojedinci mogu doživjeti. No možda su važniji parametar godine provedene u zdravlju, posebice u kontekstu godina za umirovljenje.
Kako je prekjučer objavio Eurostat, statistički ured Europske unije, za osobe rođene 2020. godine u Europskoj uniji očekuje se dužina života provedenog u zdravlju od prosječnih 64,5 godina za žene i 63,5 godina za muškarce.
Očekivani životni vijek za ženske osobe rođene iste godine je 5,7 godina duži od očekivanog životnog vijeka za muškarce. Naime, očekuje se da će djevojčice rođene 2020. godine u prosjeku doživjeti 83,2 godine, dok će dječaci potrajati do 77,5 godina starosti.
Sve ove podatke valja kombinirati kako bismo dobili pokazatelje o kvaliteti življenja, posebice o kvaliteti života u mirovinu. Ukratko, “zdrave” godine predstavljaju 78 posto života žene i 82 posto života muškarca. Uprosječeno, muškarci će provesti veći dio svojeg kraćeg života bez zdravstvenih ograničenja. Žene će, s druge strane, živjeti duže, no godine razlike od muškog do ženskog vijeka, provest će uz zdravstvene tegobe.
Među članicama Europske unije, Švedska ima najveći broj godina koje će u zdravlju provesti generacija 2020. Statistika tako kaže da će male Šveđanke biti zdrave čak 72,7 godina, a Šveđani 72,8 godina. Maltežanke rođene iste godine živjet će u zdravlju 70,7 godina, a Maltežani 70,2 godine. Za dvogodišnje Talijanke predviđa se 68,7 godina zdravlja, a za jednako stare Talijane – 67,2 godine.
Na suprotnoj strani ljestvice jest Hrvatska. Nije najgora, no nije ni daleko od toga. Djevojčice rođene u Hrvatskoj 2020. godine mogu očekivati tek 59,6 zdravih godina, a dječaci samo 57,5 godina. Od Hrvatske su gori Nizozemska, Austrija, Litva, Portugal, Danska, Slovačka, Finska i Latvija. Mali Latvijke mogu očekivati 54,3 zdrave godine, a Latvijci samo 52,6 godina.
Kao važnu činjenicu Eurostat navodi da predviđanja za Španjolsku kazuju da će današnji dvogodišnjaci proživjeti jednak broj zdravih godina, bez obzira na spol – 66,3 godine.
Što su godine provedene u zdravlju?
Riječ je o statističkim izračunima koje još nazivamo i “godinama života bez invaliditeta”, a definira se kao očekivani broj godina koje će osoba provesti u zdravlju, bez kroničnih bolesti koje će ju ograničavati u životu. Ovaj statistički pokazatelj se uvijek iskazuje posebno za žene, a posebno za muškarce i to na tri načina: u vrijeme rođenja (gornji primjeri), u dobi od 50 i u dobi od 65 godina (donji primjer). U obzir uzima prevalenciju populacije koja živi u zdravim i nezdravim uvjetima i mortalitet specifičan za pojedinu životnu dob. Najčešće se računa takozvanom Sullivanovom metodom.
Zašto su godine provedene u zdravlju važne za umirovljenje?
Iako svi težimo dugovječnosti, postavlja se pitanje je li ona sama po sebi cilj. Je li važnije živjeti dugo ili živjeti zdravo? Zašto se uopće računaju te godine provedene u zdravlju?
Mnogi su naši sugrađani za ovu statistiku prvi puta čuli za vrijeme referendumske inicijative “67 je previše” kada je postalo jasno da godine provedene u zdravlju izravno utječu na mirovinski sustav. Manje zdravlja znači manje radnih godina, a manje radnih godina znači i manje mirovine.
Podsjetimo, savez samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) tada je prikupio 748.624 važećih potpisa građana za referendum za promjenu uvjeta za mirovinu. Kao rezultat referendumskog pritiska, Vlada je Saboru uputila prijedlog izmjena Zakona o mirovinskom osiguranju prema kojem se na 65 godina života vraća granica za starosnu mirovinu i smanjuje penalizacija za ranije umirovljenje. Konkretno, Sindikat se pozivao na očekivani broj godina provedenih u zdravlju, ali računan za dob od 65 godina (vidi gore) uz tvrdnju da će Hrvati moći aktivno uživati u mirovini samo pet godina, čak i kad se umirove sa 65.
Sasvim jasno, “europsko” umirovljenje sa 67 godina je samo odgođeno. U ovom trenutku pravo na starosnu mirovinu stječe osiguranik Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje kada navrši 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža. U prijelaznom razdoblju od 2020. do 2029. godine žene ostvaruju pravo na starosnu mirovinu prema povoljnijim uvjetima, s nižom starosnom dobi. Tako je za 2020. godinu propisana “ženska” dob za umirovljenje od 63. godine, a 2030. godine trebala bi se u potpunosti izjednačiti s dobi propisanom za muškarce.
No okrenimo se budućnosti. Što to konkretno znači za hrvatske građane? Za primjer uzmimo današnje dvogodišnjake i očekivani broj godina provedenih u zdravlju računan u trenutku rođenja (što znači da će u prosjek ući i oni koji mirovinu neće doživjeti). Pod uvjetom da se dob za umirovljenje do 2085. neće mijenjati, žene će potrošiti zdravlje 3,4 godine prije umirovljenja, a muškarci čak sedam i pol godina prije uvjeta za ranije umirovljenje. Stoga nije za očekivati da će buduće generacije umirovljenika istrošene radom i bolestima izbjegavati prijevremena umirovljenja.
U naprednoj Švedskoj u takozvanu punu mirovinu odlazi se sa 68 godina uz očekivanja da će se ta dob iduće godine dignuti na 69. Ostane li tako do 2085. godine, Šveđanke i Šveđani će 4 zdrave godine trošiti u mirovini.
Zašto je važno da u mirovinu odemo dok smo još zdravi?
Dug život donosi nove prilike, ne samo starim ljudima i njihovim obiteljima, već i društvu, upozorava Svjetska zdravstvena organizacija i zato nam treba biti važno živjeti dugo i u zdravlju. Dodatne godine života koje smo ostvarili u odnosu na generacije prije nas prilika su za ostvarivanje životnih ciljeva i novih aktivnosti poput dodatnog obrazovanja, nove karijere ili nikad realiziranih želja. Stariji ljudi također pridonose obiteljima, ali društvu u cijelosti. No taj je doprinos ograničen – zdravljem.
Dokazi pokazuju da se udio zdravih godina u životnom vijeku uglavnom konstantan. Sve to sugerira da dodatne godine koje smo dobili provodimo – uglavnom bolesni. Kada ljudi te dodatne godine žive u dobrom zdravlju i kada ih žive u poticajnoj okolini, mogućnosti starijih osoba da se bave aktivnostima koje su im važne ne razlikuju se bitno od mogućnosti mlađih osoba, navodi Svjetska zdravstvena organizacija. S druge strane, kada dodatne godine karakterizira pad fizičkih i mentalnih sposobnosti, implikacije za društvo i same stare ljude više su negativne.
O čemu ovisi broj godina provedenih u zdravlju?
Nesumnjivo, genetika u ovim pokazateljima igra veliku ulogu. No Svjetska zdravstvena organizacija tvrdi da je presudan utjecaj fizičkog i društvenog okruženja; uključujući stanovanje, susjedstvo, zajednice kojima pripadamo. Uz to, valja uvažiti i neke osobne razlike kao što su spol, nacionalnost ili socioekonomski status. Bitnu ulogu igra okruženje u kojem smo živjeli kao djeca pa čak i u kakvim nam je uvjetima živjela majka za vrijeme trudnoće. Sve to u kombinaciji s našim osobnim karakteristikama ima dalekosežan utjecaj na to kako starimo.
Fizičko i društveno okruženje mogu nas izravno spriječiti ili demotivirati u korištenju mogućnosti koje nam se pružaju, utječu na donošenje odluka i naše ponašanje u vezi zdravlja. Održavanje zdravih praksi kroz život (posebno zdrave i balansirane prehrana, redovite fizičke aktivnosti i izbjegavanje duhana) pridonosi smanjenju rizika od nezaraznih bolesti, povećava fizičke i mentalne kapacitete i odgađa vrijeme kada će nam za život biti nužna asistencija drugih osoba.
Okolina koja je podupiruća omogućava ljudima da se bave s onim što im je važno u životi, unatoč gubitku kapaciteta. Dostupnost javnih sadržaja i javnog prijevoza, kao i velikih pješačkih zona u gradovima su primjeri podupiruće okoline. Uz to, napominje Svjetska zdravstvena organizacija, važan je javnozdravstveni odgovor na starenje kako bi ublažilo gubitke vezane uz starenje, ali i kako bi se potaknuli oporavak, prilagodna i psihosocijalni rast.
Novac je važan. Jako važan!
Cinična parola “Budite bogati jer bogati žive duže”, ali ne samo duže, već i zdravije – istinita je. U hrvatskim prilikama sasma je jasno da se brza i pravovremena zdravstvena usluga često mora potražiti izvan javnozdravstvenog sustava. Ako pacijent na raspolaganju ima za to potreban novac. Jednak je slučaj sa zdravom prehranom, a često puta i s fizičkom aktivnošću. Jer u 21. stoljeću fizička aktivnost ne veže se uz koristan rad ili sport, već uz prazno sagorijevanje kalorija u teretani.
Da bogatstvo ljudskom vijeku dodaje 9 zdravih godina, godina bez invaliditeta i boli, pokazalo je opsežno desetogodišnje istraživanje provedeno u Ujedinjenom Kraljevstvu i Sjedinjenim Državama.
Znanstvenici su usporedili podatke koje su prikupili od ispitanika koji potječu iz različitih socioekonomskih okruženja pa su zaključili da je u obje zemlje bogatstvo najvažniji čimbenik u održavanju zdravlja u starijoj dobi i postizanju dugovječnosti. Potvrdila je to voditeljica istraživanja epidemiologinja dr. Paola Zaninotto sa Sveučilišnog koledža u Londonu.
Istraživanje je objavljeno u znanstvenoj publikaciji Journal of Gerontology, a obuhvatilo je 10.754 osobe starije od 50 godina iz Velike Britanije i 14.803 njihova vršnjaka iz Sjedinjenih Država. Obje su grane istraživanja pokazale da je dugovječnost koristan pokazatelj zdravlja, a da je kvaliteta života odlučujuća za zdravlje.
Prema javno prezentiranim podacima, pedesetogodišnjaci s debelim novčanicima mogu očekivati još 31 zdravu godinu, dok su njihovim siromašnim vršnjacima ostale 22 zdrave godine u Engleskoj i 23 godine u Sjedinjenim Državama. I ovdje postoji razlike među spolovima u korist žena, koja svoje korijene najvjerojatnije ima u biologiji. Naime, bogate pedesetogodišnjakinje mogu očekivati čak 33 godine zdravlja, dok njihove siromašne vršnjakinje u Velikoj Britaniji imaju još 24,6, a u Sjedinjenim Državama 24 godine bez fizičke patnje i invaliditeta.