Kardiovaskularne bolesti su glavni uzrok smrti starijih osoba, kako u svijetu, tako i u Hrvatskoj

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) kardiovaskularne bolesti (KVB) su vodeći uzrok smrti u svijetu. Jer 17,7 milijuna osoba godišnje umire njih. SZO tako procjenjuje da je 31 posto od svih smrti u svijetu uzrokovano ovim bolestima. Više od tri milijuna umrlih bilo je u dobi nižoj od 60 godina, što ujedno govori o tome da su kardiovaskularne bolesti glavni ubojica ljudi u trećoj životnoj dobi. I stanje će postajati gore, kaže SZO koji prognozira da će do 2030. godine 23,6 milijuna ljudi godišnje umirati zbog kardiovaskularnih bolesti.

Europa

Kardiovaskularne bolesti odgovorne su za oko 4,3 milijuna smrti godišnje u Europi. Europski statistički ured Eurostat lani je objavio podatke za 2018. godinu iz kojih se mogu iščitati podaci smrtnosti zbog kardiovaskularnih bolesti u komparativnom obliku – broj smrti od kardiovaskularnih bolesti na 100.000 stanovnika. Prosjek za Europsku uniju iznosi 370.2 smrti od kardiovaskularnih bolesti na 100.000 stanovnika.

Vrh ove ljestvice zauzela je Bugarska sa 1075,9 smrti od kardiovaskularnih bolesti na 100.000 stanovnika. Prate ju Rumunjska (872,4), Latvija (818,2), Litva (782,2) i Mađarska (738,7). Hrvatska je na lošem šestom mjestu sa 609,4 smrti od kardiovaskularnih bolesti na 100.000 stanovnika. Slovenija je na 11. mjestu (403,7). Najmanje smrti od kardiovaskularnih bolesti na 100.000 stanovnika bilježe Danska (235,7), Španjolska (227,7) te na 27. mjestu Francuska (196,1).

Kardiovaskularne bolesti uzrokuju 40 posto smrt u Hrvatskoj

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku u 2020. godini zabilježen je porast broja umrlih osoba u odnosu na prethodnu godinu tj. umrlo je 5.229 osoba više. Od ukupno 57.023 umrlih u 2020. godini 28.093 ili 49,3 posto odnosilo se na muške, a 28.930 ili 50,7 posto na ženske osobe. Prvi uzrok smrti su i dalje su bolesti cirkulacijskog sustava od kojih je umrlo 22.817 osoba, što je standardizirana stopa od 563,7 smrti na 100.000 stanovnika. U usporedbi s podacima 2018. godinu, zamjetan je slabiji pad smrtnosti u ovom segmentu.

Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) u svojoj analizi iz srpnja 2021. godine navodi da unutar Republike Hrvatske postoje geografske razlike u stopama smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti, tako kontinentalni dio RH ima uglavnom veće stope smrtnosti od priobalnog dijela (uz izuzetak Grada Zagreba i Međimurske županije, gdje su stope smrtnosti slične onima u priobalnom dijelu zemlje).

Iako je po svom zemljopisnom položaju mediteranska zemlja, zbog visoke stope kardiovaskularne smrtnosti Hrvatska se svrstava među zemlje srednje i istočne Europe koje imaju visoki rizik za KVB.

Mogu li se spriječiti kardiovaskularne bolesti?

“Poznato je da su one u velikoj mjeri preventabilne, odnosno moguće ih je spriječiti ili odgoditi njihov početak i nastanak komplikacija djelujući na čimbenike rizika važne za nastanak bolesti kao što su pušenje, nepravilna prehrana, tjelesna neaktivnost i prekomjerna konzumacija alkohola, kao i boljom kontrolom i liječenjem povišenog krvnog tlaka, šećera i masnoća”, navodi HZJZ.

Kao dokaz za ovu tvrdnju HZJZ navodi da su zemlje koje su sustavno, kroz duže vremensko razdoblje provodile mjere primarne, sekundarne i tercijarne prevencije kao i promicanja zdravlja i dokazale da je funkcionalne poteškoće i prijevremenu smrtnost od KVB moguće smanjiti (Finska, Velika Britanija, SAD).

Što pogoduje razvoju kardiovaskularnih bolesti?

U znanstvenim i medicinskim zapisima pronalazimo cijeli niz čimbenika koji pospješuju razvoj kardiovaskularnih bolesti. No treba znati da se neki ljudi rađaju s predispozicijom za razvoj srčane udare i moždane udare. Ipak, kako tvrde u HZJZ-u, kod većine oboljelih od kardiovaskularnih bolesti do bolesti dođe zbog kombinacije čimbenika kao što su nezdrava prehrana, manjak tjelesne aktivnosti i pušenje.

Što je veći broj rizičnih čimbenika kojima ste izloženi, veći je i rizik da ćete razviti kardiovaskularnu bolest. Mnogi od rizičnih čimbenika za kardiovaskularne bolesti uzrokuju probleme jer dovode do ateroskleroze. Ateroskleroza je sužavanje i zadebljanje arterija, koja se razvija godinama bez da uzrokuje simptome. Može se pojaviti u bilo kojem dijelu tijela. Pojavi li se u blizini srca, govorimo o koronarnoj arterijskoj bolesti, a pojavi li se primjerice u nogama, govorimo o perifernoj arterijskoj bolesti. Sužavanje i zadebljanje arterija događa se zbog nakupina masnog materijala, kolesterola i drugih supstancija na stijenkama krvnih žila koje nazivamo plak. Puknuće plaka može dovesti do srčanog ili moždanog udara.

Koliko je opasna ateroskleroza govori u svojem preglednom radu iz 2005. godine Željko Reiner, prof. Medicinskog fakulteta u Zagrebu: “U više od 60 posto umrlih osoba starijih od 65 godina na obdukciji se nađe ateroskleroza koronarnih arterija, što ukazuje na veliku učestalost ovakvih promjena u starijoj životnoj dobi. Međutim, činjenica da prosječno svega oko 25 posto osoba starijih od 65 godina ima simptome koronarne bolesti upućuje da u ovoj životnoj dobi mnogi imaju asimptomatsku bolest. Treba također napomenuti kako mnogi stariji (čak 25 posto starijih od 75 godina) imaju i perifernu vaskularnu bolest i jasno izražene simptome aterosklerotičnih suženja perifernih arterija, a zna se da su ove promjene u vrlo dobroj korelaciji s aterosklerotičnim promjenama koronarnih i karotidnih arterija.”

Naime, kardiovaskularne bolesti i njihove posljedice imaju velik utjecaj ne samo na preranu smrtnost, već i na kvalitetu života starijih. Posljedice infarkta miokarda i moždanog udara – kongestivna bolest srca, angina pektoris, intermitentne klaudikacije, vaskularna demencija, promjene mrežničnih žila oka, zatajenje bubrega – sve ovo, osim na skraćenje života, itekako utječe na kvalitetu življenja starijih osoba, čak i više nego onih mlađe životne dobi. Ova stanja bitno negativno utječu na njihovu ionako smanjenu neovisnost u svakodnevnome životu, kako fizičku tako i psihičku te na socijalizaciju istih.

Liječenje visokog krvnog tlaka je važno i korisno

Kako izbjeći kardiovaskularnu bolest? Jednostavno, odricanjem od rizika koji dovode do njih i držanjem pod kontrolom postojećih stanja kao što je visoki tlak. Statistike koje smo ranije objavljivali pokazuju da je upravo hipertenzija jedna od najčešće zanemarenih bolesti. Gotovo 50 posto osoba s hipertenzijom ni ne zna da ima povišeni krvni tlak, a pola onih koji znaju, ne poduzimaju ništa, odnosno ne uzimaju potrebne lijekove i ne mijenjaju životne navike. To znači da 75 posto populacije s povišenim krvnim tlakom na svjetskoj razini ima velik rizik za razvoj kardiovaskularnih bolesti.

Rainer je o lijekovima za regulaciju tlaka napisao da je nekoliko velikih istraživanja isključivo na starijim bolesnicima pokazalo da oni imaju smisla. “Liječenje hipertoničara starije životne dobi smanjit će u ovoj skupini bolesnika rizik moždanog udara za čak 47 posto, velike kardiovaskularne događaje za 40posto, a ukupnu smrtnost za 43 posto. Ova su opažanja potvrđena i metaanalizama istraživanja liječenja izolirane sistoličke hipertenzije u starijih, koje su potvrdile kako liječenje antihipertenzivima ovih bolesnika značajno smanjuje rizik moždanog udara, koronarnih zbivanja te kardiovaskularnu i opću smrtnost Pokazano je također da liječenje antihipertenzivima smanjuje pojavu vaskularne demencije u starijih bolesnika, a već se otprije zna kako je arterijska hipertenzija važan čimbenik rizika za vaskularnu demenciju.”

O ekonomskim efektima na zdravstveni sustav navodi se: “Ispitivanja su pokazala kako se i u starijih postiže bolja kvaliteta življenja jačim snižavanjem arterijskoga tlaka pa tako, primjerice, snižavanje dijastoličkog tlaka na 70 mmHg ne nosi nikakav veći rizik. Što se pak troškova tiče, pokazano je da je liječenje arterijske hipertenzije u starijoj životnoj dobi čak ‘isplativije’ od liječenja mlađih hipertoničara, odnosno da se uz podjednak utrošak sredstava postižu veći zdravstveni probici.”

Prestanak pušenja zaustavlja napredak bolesti

Ako ste se pitali ima li u starijim godinama smisla pretsti pušiti, odgovor je potvrdan. Jer prestanak pušenja dovodi do smanjenja komplikacija i napredovanja daljnjeg oštećenja krvnih žila, a rizik od bolesti srca smanjuje se čak na pola. Jer pušenje je bitan čimbenik rizika za razvoj ateroskleroze, odnosno koronarne bolesti.

Kako navodi Nastavni zavod za javno zdravstvo dr. Andrija Štamper, poznato je da duhanski dim sadrži preko 4000 različitih kemijskih sastojaka. Nikotin koji je najpoznatiji sastojak cigarete uzrokuje povišenje krvnog tlaka, povećava broj srčanih otkucaja i uzrokuje stezanje krvnih žila. Brojni sastojci duhanskog dima oštećuju stijenke krvnih žila. Pušenje je jedan od najutjecajnijih rizika pojave ateroskleroze, odnosno razvoja komplikacija na srcu i krvnim žilama. Pušači su četiri puta izloženiji srčanom udaru od nepušača. Prevalencija svakodnevnih pušača zabilježena je kod 34 posto muškaraca i više od 20 posto žena (Prvi hrvatski zdravstveni projekt 1995-1997: u dobi od 18 do 65 godina 32 posto muškaraca i 4 posto žena; Hrvatska zdravstvena anketa 2003: u dobi iznad 18 godina 46 posto muškaraca i 43 posto žena).

Ovaj prilog objavljen je u sklopu projekta “Novo vrijeme”. Projekt je sufinancirala Europska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda. Sadržaj priloga isključiva je odgovornost Udruge Hoću stranicu.