Hrvatska je europski rekorder u visokom tlaku, ali zrele godine nisu prepreka za početak liječenja

Bolesti srca i krvnih žila (kardiovaskularne bolesti) vodeći su uzrok smrti u cijelome svijetu, a očekuje se da će do 2030. godine taj broj smrti porasti od sadašnjih 17,5 milijuna do 23 milijuna. U velikoj mjeri, to je posljedica ogromnog broja pojedinaca koji trenutno žive s visokim krvnim tlakom, a kojeg još nazivamo i hipertenzija. Prema znanstvenim procjenama, 18 posto svih smrti u svijetu u jednoj godini može se pripisati hipertenziji (oko 9,4 milijuna ljudi).

U Hrvatskoj su kardiovaskularne bolesti glavni uzrok smrtnosti. U 2020. bile su uzrok smrti u 40 posto slučajeva, umrlo je ukupno 22.817 osoba, od kojih 13.106 žena i 9.711 muškaraca. Europski statistički ured Eurostat je 2019. godine Hrvatsku označio kao državu s najvećom prevencijom hipertenzije među članicama Europske unije. “Među zemljama EU najveći udio stanovnika s visokim tlakom zabilježen je u Hrvatskoj (37 posto osoba u dobi od 15 i više godina), Latviji i Mađarskoj (obje 32 posto). Nasuprot tome, najmanji udjeli zabilježeni su u Irskoj (12 posto), Luksemburgu, Rumunjskoj i Nizozemskoj (sve 16 posto)”, službeno je priopćeno.

Nažalost, gotovo 50 posto osoba s hipertenzijom ni ne zna da ima povišeni krvni tlak, a pola onih koji znaju, ne poduzimaju ništa, odnosno ne uzimaju potrebne lijekove i ne mijenjaju životne navike. To znači da 75 posto populacije s povišenim krvnim tlakom na svjetskoj razini ima velik rizik za razvoj brojnih bolesti o kojima govorimo u nastavku priloga.

Visoki krvni tlak nije igra

Hipertenzija je često i opasno stanje. Krvni tlak prirodno raste i pada tijekom dana, često kao rezultat stresa ili tjelovježbe, ali ozbiljniji zdravstveni problemi mogu nastupiti kada krvni tlak ostane visok umjesto da se vrati na normalnu razinu. Ono što zabrinjava jest da su mnogi nesvjesni svojeg stanja, jer se visoki krvni tlak obično javlja s malo ili bez ikakvih simptoma. To ga čini vrlo teškim za primijetiti pa ga zovemo “tihim ubojicom”.

Hipertenzija je definirana kao trajno povišenje sistoličkog krvnog tlaka (≥140 mmHg) i/ili dijastoličkog krvnog tlaka (≥90 mmHg) te se smatra vrlo bitnim faktorom rizika za pojavu kardiovaskularnih incidenata (poput moždanog i srčanog udara, zatajenja srca). Način na koji hipertenzija uzrokuje ove bolesti je sljedeći: kada je krvni tlak povišen, tada srce mora jače pumpati krv kroz tijelo čime se povećava rizik za razvoj oštećenja srca i krvnih žila u bitnim organima poput mozga i bubrega. Zbog toga je povišeni krvni tlak jedan od glavnih uzroka bolesti bubrega te može ubrzati pojavu demencije.

Visoki krvni tlak posebno je opasan za starije osobe. Američka studija iz 2012. godine objavila je da hipertenzija, iako je već uobičajena u općoj populaciji, ima prevalenciju od 66 posto u dobi od 65 godina i više. Starije odrasle osobe su izloženije većem riziku od razvoja hipertenzije zbog više sjedilačkog načina života i veće osjetljivosti na unos soli od mlađih odraslih osoba. U osoba mlađih od 55 godina, hipertenzija je češća kod muškaraca. U dobi između 55 i 64 godine, visok krvni tlak pogađa oba spola jednakom učestalošću. Nakon 65 godine češći je u žena.

Nevezano uz dob, Eurostat je izvijestio: “U 2019. godini udio žena u EU-u koje su prijavile da imaju visok krvni tlak bio je nešto veći od udjela muškaraca (23 posto naspram 21 posto). Najveći udio žena s povišenim krvnim tlakom zabilježen je u Hrvatskoj (38 posto), Latviji (37 posto) i Mađarskoj (34 posto). S druge strane, najveći udio muškaraca s povišenim krvnim tlakom zabilježen je u Hrvatskoj (36 posto), Mađarskoj (29 posto) i Finskoj (28 posto).”

Najčešći uzroci visokog tlaka kod starijih osoba

Otvrdnjavanje arterija

Stijenke arterija prirodno se zadebljaju i postaju neelastične kako stare. Ovo je jedan od razloga zašto su starije osobe izložene povećanom riziku od hipertenzije. Kad su arterije fleksibilne i elastične, krv slobodno teče. Kako osobe stare, a arterije se ukrućuju i postaju zadebljane, srce mora raditi jače kako bi tjeralo krv bogatu kisikom kroz tijelo i pri tome uzrokuje porast krvnog tlaka.

Bolest bubrega

Osobe u trećoj životnoj dobi češće imaju kronične bolesti poput bolesti bubrega. Prema statistikama američke Nacionalne zaklade za bubrege, bolest bubrega drugi je vodeći uzrok visokog krvnog tlaka iza dijabetesa. Bubrezi imaju dvosmjernu vezu s krvnim tlakom. Dok bolest bubrega može suziti, oslabiti i oštetiti arterije, visoki krvni tlak također može oštetiti bubrege.

Dijabetes

Dijabetes je vodeći uzrok visokog krvnog tlaka u odraslih ljudi svih dobi, uključujući i starije osobe. Ljudi s dijabetesom imaju dvostruko veću vjerojatnost da će razviti visok krvni tlak. Osobito je važno da starije osobe s dijabetesom imaju dobro praćenu bolest kako bi se smanjio rizik od razvoja drugih kroničnih bolesti.

Hipertenzija i COVID

I hrvatski stručnjaci često su tijekom špica pandemije isticali kako je COVID posebno opasan za visokotlakaše. Visok krvni tlak više nego udvostručuje rizik od hospitalizacije tokom infekcija koronavirusom, varijantom omikron, čak i kod ljudi koji su potpuno cijepljeni i koji su primili booster dozu, pokazala je američka studija.

Liječnici u medicinskom centru “Cedars-Sinai” u Los Angelesu proučavali su 912 ljudi zaraženih bolešću COVID-19 kada je omikron varijanta bila dominantna usprkos tome što su primili najmanje tri doze mRNK cjepiva kompanija Pfizer/BioNTech ili Moderna, uključujući 145 onih kojima je bila potrebna hospitalizacija, objavio je Reuters.

Rizik od teške bolesti povećan je kod ljudi sa dobro poznatim faktorima rizika kao što godine starosti, srčana insuficijencija ili bolest bubrega, objavili su znanstvenici u stručnom časopisu Hipertension. Ali hipertenzija je bila povezana sa najvećim rizikom, ona je više nego udvostručila šanse da će neko zaražen virusom SARS-CoV-2 biti bolnički zbrinut, dodali su.

Kao odgovor na globalnu opasnost od koronavirusa, vodstvo Svjetske lige za hipertenziju sastavilo je smjernice za osobe s povišenim krvnim tlakom. Uz sve postojeće preporuke, pacijentima s visokim krvnim tlakom dodatno se preporučuje:

• Nastaviti uzimati lijekove za krvni tlak kako je i propisano
• Ako je moguće, mjeriti krvni tlak kod kuće, ali ne mijenjati vlastitu terapiju bez prethodne konzultacije s liječnikom
• Piti dovoljno tekućine
• Biti tjelesno aktivan – šetnje izvan kuće i slični oblik rekreacije je nužan u vrijeme kad više vremena provodimo kod kuće

Mit je da lijekovi za visoki tlak pogoršavaju simptome COVID-a

2020. godine dio medija i neki znanstveni časopisi objavili su informaciju da lijekovi protiv povišenog tlaka pogoršavaju simptome COVID-a, posebno kod ljudi u trećoj životnoj dobi. Europska agencija za lijekove (EMA) demantirala je tu informaciju navodeći da za nju jednostavno ne postoje dokazi. EMA je preporučila nastavak primjene lijekova za visoki krvni tlak, bolesti srca i bubrega tijekom pandemije bolesti COVID-19 koja još uvijek traje.

Prevencija i liječenje hipertenzije u starijih osoba

Čak i ako je osoba u ozbiljnim godinama, upozoravaju stručnjaci, nije prekasno za poduzeti korake kako bi svoj krvni tlak održala u granicama normale. No treba znati da prevencija te liječenje visokog krvnog tlaka u starijih osoba nije jednako za sve. Starije osobe često imaju posebne potrebe koja utječu na odabir terapije.

Liječenje može uključivati ​​lijekove i promjene životnog stila, gubitak prekobrojnih kilograma, dijetu iz koje treba isključiti suvišak natrija, nezdrave masti i dodani šećer. Također, i starijim osobama se savjetuje jesti puno povrća, voća, cjelovitih žitarica i nemasnih proteina, zajedno s masnoćama zdravim za srce. Jer, održavanje zdravlja u svakoj fazi života zahtijeva usvajanje zdravih navika, partnerstvo s osobnim liječnikom i stavljanjem zdravlja na prvo mjesto.

Kada posumnjati u hipertenziju?

Znakovi i simptomi koji se mogu pojaviti u početku bolesti ne smiju se zanemariti (iako kod većine osoba ova bolest ne uzrokuje nikakve poteškoće) jer je bolest potrebno početi liječiti što prije kako bi se spriječile komplikacije. Neki su od simptoma: glavobolje u jutarnjim satima, krvarenja iz nosa, nepravilan rad srca, poteškoće vida, vrtoglavice, zujanje u ušima, umor, mučnina, povraćanje, zbunjenost, anksioznost, bolovi u prsima te drhtanje mišića.

Ovaj prilog objavljen je u sklopu projekta “Novo vrijeme”. Projekt je sufinancirala Europska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda. Sadržaj priloga isključiva je odgovornost Udruge Hoću stranicu.