Vijesti

Hrvatska: 71 posto starijih osoba koje trebaju pomoć oko njege i kućanstva – nemaju je

Mreža asistencije kućanstvima u kojima žive starije osobe u Hrvatskoj počiva ponajviše na europski financiranim gerontodomaćicama. No statistike koje je prikupio Eurostat pokazuju da to jednostavno nije dovoljno.

Objavljeno

|

S produljenjem očekivanog životnog vijeka, sve je više ljudi oko nas koji su dosegli dob u kojoj ih pogoršano fizičko i mentalno zdravlje čini ovisnima o pomoći drugih. To utječe na izdatke za dugotrajnu skrb, a oni rastu brže od izdataka za zdravstvo i mirovine.

Tako je europski statistički ured izračunao da je 2019. godine gotovo polovica starijeg stanovništva EU (osobe u dobi od 65 godina i više) kazala da ima poteškoće u obavljanju barem jedne aktivnosti u osobnoj njezi ili održavanju kućanstva

Što se tiče osobne njege i aktivnosti u kućanstvu, u prosjeku 49,7 posto starijeg stanovništva EU izjavilo je da ima umjerene ili ozbiljne poteškoće, dok ih je 50,3 posto izjavilo da nema nikakvih poteškoća. U gotovo polovici država članica EU, kao i u Srbiji i Turskoj, veći udio ljudi prijavio je umjerene ili ozbiljne poteškoće s barem jednom aktivnošću osobne njege ili održavanja kućanstva, dok je u 14 zemalja trend bio suprotan. tj. veći je udio osoba bez poteškoća u tim aktivnostima. To je bio slučaj i na Islandu i u Norveškoj.

Među državama članicama EU najviše stope osoba s poteškoćama u osobnoj njezi ili kućanskim aktivnostima zabilježene su u Rumunjskoj (80,1 posto), a slijede Litva (67,4 posto), Slovačka (66,2 posto) i Latvija (65,5 posto).

U Hrvatskoj prema Eurostatovim podacima 26 posto starijih osoba ima umjerene poteškoće pri osobnoj njezi ili obavljanju kućanskih poslova. 64,5 posto ih ima ozbiljne poteškoće, a 38,5 teške poteškoće. Udio onih koji kažu da nemaju poteškoća jest 35.5 posto. Žene bez poteškoća činile su udio od 29,3 posto među ženama starim 65 i više godina. Među muškarcima starim 65 i više godina 44,6 posto ih je potvrdilo da nemaju problema pri obavljanju kućanskih poslova i osobnoj njezi.

U našoj zemlji 5,6 posto osoba koje su potvrdile probleme u obavljanju osobne njege i kućanskih poslova (od umjerenih do teških) smatra da im pomoć nije potrebna. S druge strane, 23,3 posto onih koji imaju problem njege i kućanskih poslova dobivaju adekvatnu pomoć, dok ih je čak 71 posto iskazalo da im pomoć nedostaje.

U riziku su žene i osobe s nižim obrazovanjem

Žene su češće nego muškarci prijavile poteškoće s osobnom njegom ili kućanskim aktivnostima. Analiza prema spolu pokazuje da je udio žena koje su prijavile ograničenja (umjerena ili ozbiljna) u osobnim ili kućanskim aktivnostima bio veći od onog kod muškaraca (57,1 posto naspram 39,9 posto, za EU); to je bio slučaj za sve države članice EU. Najveće rodne razlike utvrđene su u Portugalu (30,8 postotnih bodova), Cipru (27,2 pp) i Španjolskoj (23,0 pp). Veća razlika utvrđena je u Turskoj (31,0 pp).

Poteškoće s osobnom njegom ili kućanskim aktivnostima prevladavaju među onima s nižim obrazovanjem, odnosno onima s obrazovanjem nižim od osnovnog, osnovnog i nižeg sekundarnog obrazovanja (56,2 posto) u usporedbi s onima s višim sekundarnim i post-sekundarnim netercijarnim obrazovanjem ( 46,4 posto) ili tercijarno obrazovanje (35,3 posto).

foto: David Monje/Unsplash

Po obrazovnim razinama i državama članicama EU postojao je značajan obrazovni jaz između starijih osoba s višim sekundarnim i višim netercijarnim obrazovanjem i tercijarnom razinom obrazovanja koje su izjavile da imaju poteškoća s osobnom njegom ili kućanskim aktivnostima. Najveće razlike uočene su u Slovačkoj (17,1 pp) i Belgiji (15,8 pp), dok je u slučaju Španjolske i Finske obrazovni jaz bio znatno manji (tj. 1 pp ili manje).

Nasuprot tome, u Portugalu je više osoba s tercijarnim obrazovanjem smatralo da ima poteškoća (33,7 posto) u usporedbi s onima s višim sekundarnim i post-sekundarnim netercijarnim obrazovanjem (28,7 posto).

Više od jedne četvrtine starije populacije s manje od osnovnog, osnovnog i nižeg srednjeg obrazovanja prijavilo je poteškoće s aktivnostima osobne njege. Kad se promatraju samo aktivnosti osobne njege (također poznate kao aktivnosti svakodnevnog života), trend je bio sličan; na razini EU, 28,4 posto starijih osoba s nižim od osnovnog, osnovnog i nižeg srednjeg obrazovanja prijavilo je poteškoće u aktivnostima osobne njege u usporedbi s 20,5 posto osoba s višim srednjim i višim netercijarnim obrazovanjem i 14,5 posto s višim obrazovanjem razini.

Četvrtina stanovništva ograničena barem u jednoj aktivnosti

U skupini osoba u dobi od 65 i više godina ograničenih u barem jednoj od pet mjerenih dnevnih životnih aktivnosti u sklopu osobne njege (hranjenje, ustajanje i ustajanje s kreveta ili stolice, oblačenje i svlačenje, korištenje toaleta, kupanje ili tuširanje) bilo je 23,6 posto. Među državama članicama EU, njih osam prijavilo je više od 25,0 posto starijih osoba koje imaju poteškoća s tim aktivnostima, dok je u Irskoj, Danskoj i Malti taj udio manji od 12 posto.

Najteže je ustati iz kreveta

Aktivnosti s kojima su starije osobe imale najviše poteškoća su “ustajanje i ustajanje s kreveta ili stolca” (17,2 posto) i “kupanje ili tuširanje” (16,5 posto). Ovaj obrazac vrijedi za većinu država članica EU s iznimkom Belgije, Estonije, Grčke, Španjolske, Hrvatske, Cipra, Italije, Litve i Mađarske, gdje je “kupanje ili tuširanje” bila najčešća aktivnost s poteškoćama susreću među starijima. Dnevna aktivnost “nahraniti se” bila je najmanje problematična, jer je manje od 10 posto starijih osoba u gotovo svim zemljama EU imalo poteškoća s njom, osim u Rumunjskoj, Poljskoj i Litvi, gdje je stopa bila nešto iznad 10 posto.

U svim državama članicama EU udio starijih osoba koje su prijavile poteškoće u kućanskim aktivnostima (pripremanje obroka, korištenje telefona, kupnja, nabava lijekova, obavljanje lakših kućanskih poslova, povremeno obavljanje teških kućanskih poslova, briga o financijama i svakodnevni administrativni poslovi) bio je također najveći među onima s nižim od osnovnog, osnovnog i nižeg sekundarnog obrazovanja (54,0 posto), u usporedbi s onima s višim sekundarnim i post-sekundarnim netercijarnim obrazovanjem (44,2 posto) ili tercijarnim obrazovanjem (32,9 posto). Iznimka od ovog obrasca bio je Portugal, gdje je udio osoba s tercijarnim obrazovanjem bio veći od udjela osoba s višim sekundarnim i višim netercijarnim obrazovanjem.

Postojao je značajan jaz između manje od primarnog, osnovnog i nižeg srednjeg obrazovanja i tercijarne razine obrazovanja među starijim osobama koje su prijavile poteškoće u kućanskim aktivnostima. Najveće razlike zabilježene su u Slovačkoj (35,8 pp), Austriji (34,7 pp) i Hrvatskoj (33,1 pp), dok je za Maltu i Švedsku obrazovni jaz znatno manji (10,6 pp odnosno 11,5 pp).

47,4 posto starijih osoba u EU ima poteškoća u obavljanju kućanskih poslova

Najviše poteškoća bilo je s “povremenim teškim kućanskim poslovima” (44,9 posto), “kupovanjem” (22,6 posto) i “lakim kućanskim poslovima” (20,6 posto). Ovaj obrazac vrijedi za većinu država članica EU s iznimkom Belgije, Danske, Španjolske, Cipra, Latvije, Malte, Rumunjske i Slovenije, gdje je druga najčešća aktivnost, s kojom su starije osobe izjavile da imaju poteškoća, bili “lakši kućanski poslovi”. Tako je bilo i na Islandu, u Srbiji i Turskoj.

Aktivnosti “korištenje telefona” i “uzimanje lijekova” najmanje su problematične kod starije populacije (oko 9 posto). Jedina je iznimka pronađena na Malti gdje je udio starijih osoba s poteškoćama u “pripremanju obroka” bio nešto niži od udjela u “uzimanje lijekova” (8,7 posto odnosno 9,0 posto).

Potreba za pomoći oko osobne njege ili kućanskih aktivnosti

Ljudi koji imaju poteškoća s osobnom njegom ili kućanskim aktivnostima (osobito oni koji imaju ozbiljne poteškoće) vjerojatno će potražiti pomoć ili pomoć u tim problematičnim aktivnostima. No, gotovo polovica starijeg stanovništva s ozbiljnim poteškoćama u osobnoj njezi ili kućanskim aktivnostima prijavila je nedostatak pomoći u tim aktivnostima.

foto: Claudia Cotici/Scopio

U EU je 46,6 posto starijih osoba s poteškoćama u osobnoj njezi ili kućanskim aktivnostima prijavilo nedostatak pomoći u 2019., dok je 40,1 posto izjavilo da “dobiju dovoljno pomoći”, a 13,3 posto izjavilo je da “nemaju potrebu za pomoći”. Potonja kategorija može označavati ljude koji ne žele nikakvu pomoć, žele ostati potpuno neovisni. U svim državama članicama EU udio onih kojima nedostaje pomoć kretao se od 74,6 posto u Luksemburgu do 23,4 posto na Malti.

Zemlje s najvećim udjelom starijih osoba s teškim poteškoćama koje navode da primaju dovoljno pomoći su Latvija (60,9 posto) i Austrija (60,4 posto), dok su zemlje s najmanjim udjelom Finska (16,0 posto) i Malta (16,9 posto). .

Gotovo 30 posto starijih osoba u EU s ozbiljnim poteškoćama u osobnoj njezi ili kućanskim aktivnostima koristilo je usluge kućne njege za osobne potrebe. Točnije, na razini EU u 2019. godini udio starijih osoba s težim poteškoćama u aktivnostima koje su same prijavile korištenje usluga kućne njege za osobne potrebe bio je 28,6 posto, u usporedbi s 6,9 posto onih s umjerenim poteškoćama i 2,6 posto za one bez poteškoća. Diljem država članica EU postojala je razlika u korištenju kućne njege od strane starijih osoba s teškim poteškoćama. Udio se kretao od više od 50 posto u Belgiji, Danskoj i Nizozemskoj do manje od 5 posto u Rumunjskoj.

Ovaj prilog objavljen je u sklopu projekta “Novo vrijeme”. Projekt je sufinancirala Europska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda. Sadržaj priloga isključiva je odgovornost Udruge Hoću stranicu.
Exit mobile version