Svake godine milijuni ljudi obole od sezonske gripe. Gripa je respiratorna bolest koju uzrokuju virusi koji inficiraju nos, grlo, a ponekad i pluća. Za neke ljude, to je blaga bolest. Ali za druge, uključujući starije osobe i one s kroničnim (dugotrajnim) zdravstvenim problemima, gripa može biti vrlo ozbiljna, pa čak i opasna po život.
U Hrvatskoj je tijekom sezone gripe 2021./2022., (do 22. svibnja) evidentirano ukupno 6.034 prijava oboljelih od gripe, od čega je 5 prijava stigla u 20. tjednu 2022. godine, podaci su s kojima raspolaže Hrvatski zavod za javno zdravstvo. Najviše je prijavljenih slučajeva u Krapinsko-zagorskoj županiji (691,3 na 100.000 stanovnika), a slijedi ju Šibensko-kninska županija (639,9 na 100.000 stanovnika). Na trećem je mjestu Ličko-senjska županija sa 413 prijavljenih slučajeva na 100.000 stanovnika. U opticaju je bio, prema Nacionalnom referentnom laboratoriju za gripu virusni tip A/H3N2, koji čini 96,6 posto svih potvrđenih uzoraka.
Kako napominje Hrvatski zavod za javno zdravstvo, uz sezonu gripe uobičajeno se povezuje tzv. višak smrti odnosno povećani broj umrlih u odnosu na broj umrlih izvan sezone gripe. Teško je reći koliko stvarno osoba umre izravno ili, što je češće, neizravno od gripe (kao posljedica pogoršanja osnovne bolesti ili komplikacije, poput upale pluća ili sepse). Tijekom prošle sezone prijavljena su dva smrtna ishoda zbog gripe i njezinih komplikacija.
Prema procjenama, od gripe u Hrvatskoj zapravo umre petstotinjak ljudi godišnje, pretežno starih i bolesnih te da samo manji dio njih bude prijavljen. Proteklih godina, udar gripe je bio blag, prvenstveno zbog protuepidemijskih mjera koje su bile na snazi zbog pandemije koronavirusa. Nošenje maski, distanca, izbjegavanje okupljanja i provjetravanje prostorija bilo je uspješno i za suzbijanje drugih respiratornih virusa uključujući i gripu. Neki oboljeli su vjerojatno prošli ispod radara, i ako su imali blaže simptome nisu se ni javili liječniku znajući da se gripa liječi simptomatski.
No kako je pred nama zima, koja po svim najavama državnih epidemiologa, neće biti s rigoroznim mjerama kao prethodne dvije, za očekivati je da će se i gripa vratiti “na velika vrata”. Stručnjaci upozoravaju da se protekle dvije sezone nije stjecao imunitet protiv gripe pa bi to mogao biti otegotan faktor. Stariji ljudi, složni su, trebali bi se cijepiti i protiv koronavirusa, ali i protiv gripe.
Stariji imaju veće izglede za komplikacije i smrt
Većina ljudi koji dobiju gripu osjećaju se bolje nakon nekoliko dana do dva tjedna. Međutim, od gripe se možete ozbiljno razboljeti. Neki ljudi razviju druge zdravstvene probleme, koji se nazivaju komplikacijama, zbog gripe. Komplikacije mogu biti blage, poput infekcije sinusa ili uha, ili ozbiljnije, poput upale pluća.
U posebnom riziku za razvijanje komplikacija su osobe stare 65 i više godina, pogotovo ako imaju medicinska stanja poput astme, dijabetesa ili kronične bolesti bubrega, ako imaju bolest srca ili su pretrpjele moždani udar. Posebno se gripa lako širi među stanovnicima domova za stare i nemoćne .
Gripa je opasnija za starije osobe iz nekoliko razloga. Jedan od razloga je taj što imunološki sustav – koji pomaže tijelu u borbi protiv infekcija – slabi u procesu starenja. Na primjer, budući da je tijelo zauzeto borbom protiv gripe, pacijent može dobiti sekundarnu infekciju kao što je upala pluća. Drugi razlog je taj što starije odrasle osobe također imaju veću vjerojatnost da će imati druga zdravstvena stanja, poput dijabetesa, koja povećavaju rizik od komplikacija uzrokovanih gripom.
Ono što se pouzdano zna jest da cjepivo protiv gripe smanjuje rizik od dobivanja gripe i ozbiljnog oboljenja ako se osoba razboli od gripe. Cjepivo se povezuje s nižom stopom srčanih problema (događaja) među osobama sa srčanim bolestima i manjim brojem hospitalizacija među osobama koje imaju kroničnu bolest pluća ili dijabetes.
Kako se gripa širi?
Gripa je zarazna, što znači da se širi s osobe na osobu. Uglavnom se širi kapljicama u zraku kada oboljeli od gripe kašlju, kišu ili govore. Iako nije tako često, gripa se također može širiti putem površina zagađenih virusom. Važno je znati da je moguće prenijeti virus prije prvih simptoma bolesti, čak i do tjedan dana ranije. Mala djeca i ljudi s oslabljenim imunološkim sustavom mogu širiti gripu još i dulje.
Najučinkovitiji način prevencije gripe je cijepljenje protiv gripe svake godine. Osim cijepljenja, koje sprječava komplikacije, hospitalizacije i širenje bolesti, virus se može zaustaviti ili usporiti mjerama kao što su: pranje ruku, pokrivanje, usta pri kašljanju i kihanju, izbjegavanje dodirivanja očiju, nosa ili usta, ostajanje kod kuće kada smo zaraženi, izbjegavanje bliskog kontakta s bolesnim osobama, čišćenje i dezinfekcija površina koje se često dodiruju kod kuće, na poslu ili u školi.
foto: Mat Napo/Unsplash
Kako razlikovati gripu, prehladu i COVID-19?
Obična prehlada, gripa i COVID-19 respiratorne su bolesti uzrokovane različitim virusima. Svi oni mogu izazvati slične simptome. Prehlada je često blaža od gripe. Gripa i COVID-19 imaju slične simptome, ali se COVID-19 lakše širi i simptomi su obično teži. Također je češća promjena u osjetilu mirisa ili okusa kod bolesti COVID-19.
Osobe s gripom mogu imati groznicu, groznicu, suhi kašalj, opće bolove i glavobolju. Osjećaju se jako umorno. Grlobolja, kihanje, začepljen nos ili želučani problemi su rjeđi.
Tko sve ima pravo na besplatno cijepljenje protiv gripe?
Osobe za koje je cijepljenje besplatno su sljedeće:
- osobe životne dobi 65 godina i starije,
- štićenici domova za starije osobe te institucija za njegu kroničnih bolesnika (bez obzira na dob, uključujući i djecu), kao i radnici domova za starije osobe te institucija za njegu kroničnih bolesnika,
- osobe, uključujući i djecu, s kroničnim oboljenjima, posebice oboljenjima srca i pluća, a posebno djeca s oštećenom plućnom funkcijom (cistična fibroza, kronična astma, bronhopulmonalna displazija) i s kongenitalnim manama,
- odrasli i djeca s kroničnim bolestima metabolizma (uključujući dijabetes mellitus), kroničnim bolestima bubrega, hemaglobinopatijama i oštećenjem imunog sustava (uključujući HIV infekciju),
- djeca i adolescenti (6 mj. do 18. god.) na dugotrajnoj terapiji lijekovima koji sadrže acetilsalicilnu kiselinu (radi izbjegavanja nastanka Reye sindroma uz influenzu),
- u slučaju da se neka od osoba za koje je cijepljenje preporučljivo, zbog svog zdravstvenog stanja ne može cijepiti (kontraindikacija), umjesto njih se pod istim uvjetima mogu cijepiti osobe iz njihove bliske okoline, na primjer kućni kontakti (uključujući djecu), osobe koje pružaju kućnu medicinsku njegu i sl.,
- zdravstveni radnici,
- trudnice.
Osobe koje nemaju pravo na besplatno cijepljenje, a koje prepoznaju važnost cijepljena protiv gripe, mogu se cijepiti kod izabranih liječnika ako osobno nabave/kupe cjepivo na temelju recepta, izvijestio je HZJZ.
Važno je uzeti u obzir sljedeće: prema Zakonu o lijekovima i Pravilniku o propisivanju i izdavanju lijekova na recept, ljekarnici cjepiva mogu izdati samo na liječnički recept. Pri kupnji cjepiva u ljekarni potrebno je imati privatni recept na cjepivo kojeg liječnik propisuje na ime pacijenta i prema uputama izdanim od liječnika i ljekarnika čuvati i prenositi cjepivo na temperaturi hladnjaka.
Što ako se zarazimo?
Ako dobijemo gripu, postoje koraci koje možemo poduzeti da bismo se osjećali bolje. Potrebno je djelovati brzo, po potrebi porazgovarati i sa svojim liječnikom obiteljske medicine. S obziron na sličnost simptoma gripe i COVID-a, možda će biti nužno testiranje kako bi se odredila prava terapija.
Postoje lijekovi na recept, zvani antivirusni, koji se koriste za liječenje ljudi s gripom. Ako ih se uzme unutar 48 sati nakon pojave simptoma gripe, ti lijekovi mogu brže učiniti da se smanje simptomi i komplikacije. Ono što treba znati jest da antibiotici ne pomažu u oporavku od gripe, pa je uzaludno inzistirati kod svojeg liječnika na antibioticima. Međutim, ponekad se antibiotici propisuju za liječenje sekundarne infekcije ako je uzrokovana bakterijama. Antibiotici djeluju isključivo na bakterije, a kod virusnih oboljenja ne pomažu.
Bolesne osobe se trebaju odmarati, piti vodu, čajeve i sokove. U svakom slučaju trebale bi izbjegavati alkohol. Bezreceptni lijekovi za skidanje temperature i smanjenje bolova mogu pomoći. Kako se radi o respiratornoj bolesti koja može zahvatiti i pluća, važno je izbjegavati pušenje. Liječnika treba kontaktirati ako se pojave simptomi kao što su kratak dah ili otežano disanje, osjećaj slabosti, vrtoglavice ili zbunjenosti, stalne boli i pritiska u prsima ili abdomenu, temperature i kašlja koji nestaju i vraćaju se (sekundarna infekcija), pogoršanje kroničnih zdravstvenih problema, poput astme ili bolesti srca.
Ovaj prilog objavljen je u sklopu projekta “Novo vrijeme”. Projekt je sufinancirala
Europska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda. Sadržaj priloga isključiva
je odgovornost Udruge Hoću stranicu.
