Starenje stanovništva je prilika koju Hrvatska ne koristi

Srebrna ekonomija je pojam koji obuhvaća sve ekonomske prilike koje proizlaze iz izdataka, javnih i osobnih, a koje su povezane sa starenjem stanovništva i posebnom potrebama koje imaju osobe starije od 50 godina. Silver u ovoj kovanici označava srebrnu ili sijedu kosu, najočitiji znak starenja. Oko ove teme sve više država gradi nacionalne strategije. Hrvatska još to nije učinila, iako ima jedno od najstarijih europskih stanovništava.

Iako se u Hrvatskoj srebrna ekonomija mahom svodi na otvaranje privatnih domova za stare i nemoćne, u svijetu postoji cijeli niz roba i usluga koje se međusobno isprepliću. Srebrna ekonomija koristi različite tehnološke platforme pa se primjerice građevinarstvo u nju uključuje gradnjom naselja i kondominija za starije osobe, elektronička industrija stvara pametne automatizirane sustave koji starijim osobama omogućuju samostalan i lakši život u vlastitom domu, IT industrija proizvela je cijeli niz aplikacija namijenjenih starijim ljudima za sve segmente življenja, tu su i razne industrije pomagala, turizam, zdravstveni turizam, medicina…

Demografi predviđaju da će se od 2050. do 2070. godine ljudska populacija povećati i biti starija nego danas. U Europi će, primjerice, udio starijih od 65 godina porasti s 29,6 posto u 2016. na 51,2 posto u 2070. godini (Eurostat). Ovaj rast će dovesti do promjene u ponašanju i navikama ljudi. Sve više će rasti izdaci vezani uz zdravlje, turizam, slobodno vrijeme. Starenje stanovništva će rezultirati i evolucijom potreba i usluga vezanih za starije osobe koje će živjeti u svojim domovima. Istovremeno, pad broja radnika dovest će do smanjene potrošnje vezane uz rad (materijali, odjeća, transport…)

Iz susjedstva

Naši susjedi Talijani prepoznali su važnost srebrne ekonomije pa je Poslovna škola Roma obavila i objavila istraživanje “Srebrna ekonomija: analiza stalno rastućeg sektora koji može doprinijeti razvoju živahnog, inovativnog i održivog talijanskog gospodarstva” u kojem su iznijeli zanimljiv prikaz novih talijanskuh “srebrnih generacija”.

U usporedbi s prošlima, nove srebrne generacije su promijenile svoj stil života i navike. Tek 13 – 14 posto ispitanika kaže da se sa 65 godina osjeća staro, ali ne osjećaju potrebu za pomoći i nastavljaju samostalno obavljati svoje dnevne aktivnosti. I ne samo to, srebrne generacije su stupovi obitelji. U Italiji više od 9 milijuna baka i djedova brine o svojim unucima, a više od 7 milijuna financijski pomaže obiteljima svoje djece i unucima. Treba uzeti u obzir da su oni ipak imućnija generacija od prethodnih i sljedećih generacija.

Nadalje, u Italiji ima 5,9 milijuna starijih osoba i 6,8 milijuna žena. Muškarci imaju ukupni godišnji mirovinski prihod od 135,8 milijardi eura, oko 25 milijardi više od žena (prosječni godišnji dohodak po stanovniku je 23.156 eura za muškarce i 16.254 za žene). Osim toga, najveći dio umirovljeničke populacije ima između 70 i 74 godine. U tom segmentu je smješteno gotovo 3 milijuna ljudi. To je ujedno i najbogatija dobna skupina s ukupnim prihodom nešto ispod 59 milijardi eura. Oko 700 milijuna manje ima dobna skupina od 65 do 69 godina, no ona ima najveći godišnji prosječni dohodak po glavi stanovnika: 21.342 eura. Sasvim jasno, riječ je o igri velikih brojki koje će postati sve veće, a gospodarstva koja im se ne prilagode – prije ili kasnije biti će kažnjena.

Talijanski ekonomisti tako kaže da dodana vrijednost koja se može pripisati gospodarskim sektorima u kojima srebrna ekonomija ima izravan utjecaj iznosi najmanje 43,4 milijarde eura. Sektor koji ima najviše koristi od silver potrošača je stanovanje (48,7 posto ukupne prosječne mjesečne potrošnje samaca starijih od 65 godina). Potom slijedi kupnja hrane; potrošnja hrane i bezalkoholnih pića kod parova starijih od 65 približno je 12 posto veća od one odgovarajućih mlađih tipova obitelji. Treći najvažniji sektor je promet (9 posto mjesečnih izdataka), a značajni su, naravno, i izdaci za zdravstvene usluge i zdravlje srebrnih potrošača: 167 milijardi eura u Europi, oko 53 posto svih zdravstvenih izdataka koji u Italija predstavlja 6-7 posto mjesečnih izdataka starijih od 65 godina.

Iz ovoga je jasno da su u osnovi srebrne ekonomije mirovine i dohoci srebrnih potrošača. Naime, prosječni europski umirovljenici na stanovanje i hranu potroše oko 30 do 40 posto svojih prihoda, dok istovremeno hrvatski umirovljenici osnovne potrebe ne mogu pokriti svojim prihodima.

Hrvatska

Srebrnu ekonomiju u svoj je izborni program uvrstila stranka Pametno 2016. godine, primarno kroz sudjelovanje starijih osoba na tržištu rada. “Srebrna ekonomija govori o tome da zbog duljeg životnog vijeka postojeće usluge i proizvode treba prilagoditi, inovirati ili ponuditi nešto sasvim novo jer je potražnja za uslugama i proizvodima drugačija za njihovu dob u odnosu na druge dobne skupine, a ujedno stalno raste jer ljudi dulje žive. Naše je mišljenje da je odlazak u prijevremenu mirovinu najslabije rješenje i za pojedince i za društvo. Produljenje radnog vijeka po zakonu se planira uvesti postepeno i taj plan prati europske trendove. Sadašnja situacija u Hrvatskoj je da bilježimo najkraći radni vijek u odnosu na druge europske zemlje”, kazala je Marijana Puljak zabilježile su Novosti.

Da je srebrna ekonomija rastuća ekonomija Europske unije, kazala je prošle godine za naš portal europarlamentarka Željana Zovko (HDZ). “Moje individualno razmišljanje je da je Hrvatska idealna zemlja, ne samo za odmor, nego i za starost kroz poticanje i jačanje malih i srednjih poduzeća za djelatnosti koje mogu ponuditi usluge starijoj populaciji. Klimom, ugodnim načinom življenja i nezagađenom sredinom, bila bi zemlja ugodna za starost i pružanje medicinskih usluga. Možemo biti sredina gdje se mogu napraviti posebni domovi za starije, ali i čitava naselja za one koji, jednostavno zbog načina života, klimatskih promjena, zagađenosti, traže upravo takve sredine”, izjavila je.

I ekonomist Ljubo Jurčić kaže da je srebrna ekonomija kod nas tek u povojima. U Hrvatskoj nema podataka koliki je udio srebrne ekonomije u gospodarstvu, kazao je za naš portal, jer je njezin razvoj u začecima. Kaže, stvar je vrlo jednostavna. Siromašno smo društvo u kojem nema dovoljno posla ni za mlade ljude te dodaje kako nije izgledno da bi se poticalo starije na duži radni vijek. “Što se razvoja srebrne ekonomije tiče, žrtve smo svoje nerazvijenosti i siromaštva. Nismo osigurali budućnost našeg društva, a to su mladi. U Hrvatskoj obitelji s dvoje djece, ako žive u Zagrebu i imaju stambeni kredit, krpaju kraj s krajem”, zaključio je Jurčić.

Europska perspektiva

Kada bi Europska unija bila jedna država, europska srebrna ekonomija bila bi treće najveće gospodarstvo u svijetu, iza gospodarstava Sjedinjenih Država i Kine, a sasvim je jasno da će u budućnosti samo rasti. Studija Europske komisije koju su proveli Technopolis i Oxford Economics podsjetila je na ovu priliku, istražuje njezin konkretan gospodarski potencijal i postavlja korake kako ga u potpunosti iskoristiti.

3,7 trilijuna eura (2015.) procijenjena je vrijednost europske srebrne ekonomiju. Ta cifra se prvenstveno odnosi na privatne izdatke starijih osoba (50 i više godina) za razna dobra i usluge; od stanovanja do rekreacije. Službene projekcije broja stanovnika sugeriraju da će se srebrna ekonomija postojano širiti u sljedećih 10 godina diljem EU. Na temelju projekcija, postoji potencijal za rast od približno 5 posto godišnje do 2025. godine – na 5,7 bilijuna eura. Stručnjaci predviđaju da će doprinos europskog srebrnog gospodarstva BDP-u dosegnuti 6,4 trilijuna eura i 88 milijuna radnih mjesta do 2025. To bi bilo jednako 32 posto BDP-a Europske unije i 38 posto zaposlenosti u Uniji.

Velike europske kompanije koje su na vrijeme uskočile u vlak srebrne ekonomije već su davno usvojile nove poslovne taktike. Vidljivo je to i u marketinškoj industriji koja je posljednjih desetljeća bila opsjednuta mladošću, sada se okreće sve rastućem korpusu starijih osoba koje imaju zagarantirane prihode. Osim toga, velike tvrtke počele su zapošljavati takozvane senior skaute, starije ljude koji testiraju određene proizvode u supermarketima za starije osobe. Može li se pakiranje kave lako otvoriti bez pomoći mladih prstiju? Jesu li tipke mobilnog telefona dovoljno velike da pozovete liječnika u hitnim slučajevima? Sve su ovo parametri koje je već danas poslovno neinteligentno zaobilaziti, a ubuduće ni neće biti moguće.

Ovaj prilog objavljen je u sklopu projekta “Novo vrijeme”. Projekt je sufinancirala Europska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda. Sadržaj priloga isključiva je odgovornost Udruge Hoću stranicu.