Starije osobe u Hrvatskoj žive pretežno u svojim nekretninama, no mogu li podnijeti trošak stanovanja?

Ako je suditi prema podacima Eurostata – europskog ureda za statistiku, čak 91 posto građana Hrvatske živi u nekretnini čije je vlasnik. Prosjek Europske unije niži je za čak 21 postotni bod. Od Hrvata su bolji samo Rumunji i Slovaci, dok s Mađarima dijelimo treće mjesto.

Uprosječeno za Europsku uniju, 53 posto europskih građana živi u kućama, dok je u Hrvatskoj taj udio visokih 78 posto. Zapravo, samo su Irci bogatiji kućama. U Irskoj čak 92 posto stanovništva živi u kućama čiji su vlasnici. Što se stanova tiče, vode Španjolci. Čak 66 posto građana Španjolske živi u vlastitim stanovima. No što je s sa starijim građanima, kako u Hrvatskoj, tako u i Europskoj uniji? U Kakvim nekretninama žive i tko im je vlasnik?

Dostupnost stanovanja za starije osobe

Podaci Eurostata – europskog statističkog ureda kažu da će ljudi u dobi 65 i više godine vjerojatnije imati vlastite kuće u usporedbi s mladim osobama. U 2018. godini oko 60,9 posto starijih osoba koje su živjele same bile su vlasnici kuća bez nepodmirene hipoteke ili stambenog kredita. Samo 4,7 posto ispitanika iz te skupine nije još otplatilo kredit za kuću ili stan.

Nasuprot tome, više od jedne trećine (34,4 posto) starijih osoba koje žive same u EU-27 bile su podstanari. Pri tome, 21,9 posto starijih osoba koje žive same su bile podstanari s najamninom po tržišnim cijenama, dok su 12,5 posto bile podstanari s najamninom po sniženoj cijeni ili su stanovale besplatno. Primjerice, u društvenim stanovima.

U nekoliko istočnih i južnih država članica EU-a, kao i u Litvi i Irskoj, vrlo visok udio starijih ljudi koji žive sami bili su vlasnici kuća. Na drugom kraju raspona, više od polovice starijih osoba koje žive same na Cipru, Njemačkoj, Nizozemskoj i Austriji (koje bilježe najveći udio, 64,9 posto) bilo je u podstanarstvu.

Veća je vjerojatnost da će stariji ljudi koji žive sami biti vlasnici kuća

Za starije osobe (u dobi od 65 ili više godina) koje žive same u EU-27 nadprosječno češće će biti vlasnici kuće, bez obzira na to jesu li imali nepodmireni hipotekarni ili stambeni kredit. U 2018. godini gotovo dvije trećine (65,6 posto) starijih osoba koje žive same posjedovale su svoj dom u usporedbi s 51,0 posto kod ukupne populacije samaca.

Ovaj generacijski jaz bio je posebno izražen u Italiji, Luksemburgu, Finskoj, Grčkoj i Španjolskoj gdje su stariji ljudi puno češće bili vlasnici kuća. Nasuprot tome, udio starijih ljudi koji žive sami, a koji su bili vlasnici kuće u Slovačkoj i na Malti bio je nešto niži od prosjeka zabilježenog za sve ljude koji žive sami.

Starije žene su uglavnom preopterećene troškovima stanovanja

U 2018. udio starijih žena (u dobi od 65 godina ili više) u EU-27 koje su bile preopterećene troškovima stanovanja iznosio je 11,3 posto. Očekivano, to je bilo 3,4 postotna boda više od odgovarajućeg udjela starijih muškaraca (7,9 bodova).

Riječ je o obrascu koji se ponavlja u gotovo svim članicama Europske unije. Samo u tri članice nije zabilježeno da su starije žene u većem dijelu preopterećene troškovima stanovanja. Naime, stopa preopterećenosti troškovima stanovanja bila je viša među starijim muškarcima u Irskoj i na Malti. Obje te države imaju relativno malo starijih ljudi koji su (općenito) bili preopterećeni troškovima stanovanja. Na Cipru su jednaki udjeli starijih muškaraca i starijih žena bili preopterećeni troškovima stanovanja – samo 1,2 posto njih. To je najniži udio u svim državama članicama EU-a za oba spola.

Nasuprot tome, stopa preopterećenosti stambenim troškovima za starije žene u 2018. godini bila je više od 10,0 postotnih bodova viša od odgovarajuće stope za starije muškarce u Bugarskoj i Grčkoj. Relativno visoki udjeli starijih žena (u usporedbi sa starijim muškarcima) također su bili preopterećeni troškovima stanovanja u Švedskoj, Češkoj i Rumunjskoj.

Život u energetskom siromaštvu

Kako bi točno izmjerili gdje se netko nalazi na ljestvici od siromaštva prema bogatstvu, statističari su definirali pojam materijalne uskraćenosti. Materijalna uskraćenost je kada si netko ne može priuštiti osnovna dobra i usluge, a koje većina ljudi smatra poželjnim (ili čak potrebnim) za vođenje primjerenog života. Ozbiljna materijalna uskraćenost definirana je kao prisilna nesposobnost plaćanja za najmanje četiri od sljedećih devet stavki: plaćanje stanarine, kredita ili računa za režije ili otplate kupnje na rate; održavanje doma dovoljno toplim; suočavanje s neočekivanim troškovima; redovita konzumacija mesa ili bjelančevina; odlazak na odmor; kupovina televizora; kupovina perilice rublja; kupovina automobil; plaćanje računa za telefon.

Veliki dio stambenog fonda Europske unije, tvrdi Eurostat, izgrađen je prije više od stoljeća. Veća je vjerojatnost da će te starije nekretnine biti u lošem stanju, da će imati lošu toplinsku izolaciju i da će biti vlažne. Osim toga, pokazalo se da su zbog svega starije osobe u njima sklonije padovima i raznim ozljedama.

Jedan od kriterija energetskog siromaštva je nemogućnost održavanja dovoljno topline doma. Ovaj pokazatelj često je povezan s niskim razinama prihoda kućanstva, energetski neučinkovitim domovima i (relativno) visokim troškovima energije. U 2019. godini čak 7,6 posto kućanstava u EU-27 nije bilo u mogućnosti održavati svoj dom dovoljno toplim. Među kućanstvima koje čine samci stari 65 godina i više taj je udio bio veći od jedne desetine (10,7 posto), dok je bio manji (6,7 posto) za kućanstva koja čine dvije odrasle osobe od kojih je barem jedna bila u dobi od 65 ili više godina.

Eurostat navodi sa da su među državama članicama EU uočene različite situacije:

• u Luksemburgu je primijećen suprotan obrazac s ispodprosječnim udjelom samačkih kućanstava jedne odrasle osobe u dobi od 65 godina ili više, a koja nije u mogućnosti održavati svoj dom dovoljno toplim. S druge strane, iznadprosječan je udio kućanstava koja se sastoje od dvije odrasle osobe od kojih je barem jedna bila u dobi 65 godina ili više, a koja nisu mogla održavati dom dovoljno toplim.
• u Belgiji i Irskoj (podaci iz 2018.), udio kućanstava koja nisu u mogućnosti održavati svoj dom primjereno toplim bio je sustavno niži (od prosjeka za sva kućanstva) za obje vrste kućanstava koja se sastoje od starijih ljudi
• nasuprot tome, u većini baltičkih i istočnih država članica (ali ne i u Mađarskoj), kao i na Malti i u Portugalu, udio kućanstava sastavljenih od starijih osoba koje nisu u stanju održavati svoj dom dovoljno toplim bio je viši (od prosjeka za sva kućanstva) među oba tipa kućanstava sastavljenih od starijih osoba.

Manje je vjerojatno da će stariji ljudi živjeti u stanu s vlagom i truleži

U 2018. godini oko 13,6 posto stanovništva EU-27 živjelo je u stanu s krovom koji je prokišnjavao, vlažnim zidovima, podovima ili temeljima, trulim prozorima. No odgovarajući udio među starijim osobama (u dobi od 65 i više godina) koje su živjele u takvim uvjetima bio je nešto niži i iznosio je 11,1 posto.

Ovaj obrazac se ponovio u većini država članica EU. Ta je razlika bila posebno izražena u Danskoj, gdje je udio starijih ljudi koji žive u stanovima koji cure, vlažni su ili imaju trulež bio manji od polovine prosjeka za cijelu populaciju. Također, bio je to slučaj i u Švicarskoj i Norveškoj.

Ovaj prilog objavljen je u sklopu projekta “Novo vrijeme”. Projekt je sufinancirala Europska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda. Sadržaj priloga isključiva je odgovornost Udruge Hoću stranicu.