Ovih dan građani su dobili poziv da najkasnije u idućih desetak dana distributerima plina dostave stanja brojila. Ukoliko to ne učine, distributeri će sami procijeniti stanje brojila na dan 31. ožujka 2022. godina. Naime, S prvim danom travnja poskupjeli su struja i plin.
Iako prvi računi s novim cijenama još nisu došli, zna se da će poskupljenje ovisiti o tarifnim modelima i količini potrošenih energenata. Ipak, uprosječeno, plin bi trebao poskupjeti 16 posto, što je oko 53 kune mjesečno. Struja će poskupjeti 9,6 posto, odnosno prosječno 27 kuna po računu.
Poskupljenje bi bilo i više, najavili su iz Banskih dvora u veljači, bez reakcije Vlade RH. Naime, premijer Andrej Plenković tada je najavio mjere kojima je limitirao cijene tih energenata. Bez mjera bi, kazao je tada, cijene struje porasle za 23 posto, a plina za 79 posto.
Kada poskupljuju osnovne životne potrebe kao što su stanovanje, grijanje, voda i hrana, znači da građani postaju siromašniji. Nove cijene će tako, sasma je sigurno, proizvesti nove energetske siromahe, a njih je i sada najviše među umirovljenicima.
Što je energetsko siromaštvo?
Energetsko siromaštvo se u različitim dokumentima EU se opisuje situacijom kada troškovi za energiju predstavljaju više od desetine prihoda kućanstva. Često se koristi i definicija koja energetsko siromaštvo opisuje kao nedostatak pristupa održivim modernim energetskim uslugama i proizvodima. Do energetskog siromaštva najčešće dovodi kombinacija nekoliko faktora: niskih prihoda, visokih rashoda za energiju i niske energetske učinkovitosti u kućanstvu.
Kako bi spasila umirovljenike od potpunog kolapsa pod novim cijenama struje i plina, a što će posebno osjetiti umirovljenici koji žive u stambenim zgradama i imaju etažno plinsko grijanje, Vlada je donijela i odluku o isplati takozvanog energetskog dodatka. Riječ je o jednokratnoj pomoći koja bi umirovljenicima trebala pomoći preživjeti prvotni udar cijena, no nije jasno što Vlada planira nakon toga.
Tko ima pravo na energetski dodatak?
Energetski dodatak bi trebalo primiti više od 700.000 umirovljenika čija mirovina ne prelazi prag od 4.000 kuna. Iznos će mu se kretati od 400 do 1.200 kuna – ovisi o visini mirovine. Umirovljenici koji imaju mirovinu do 1.500 kuna dobiti jednokratnu naknadu u iznosu od 1.200 kuna, oni s mirovinom od 1.500 do 2.000 kuna 900 kuna, s mirovinom od 2.000 do 3.000 kuna 600 kuna, a oni s mirovinom od 3.000 do 4.000 kuna dobit će naknadu od 400 kuna.
Kada stiže energetski dodatak?
Korisnicima hrvatske mirovine taj će se energetski dodatak isplatiti najkasnije u svibnju ove godine. Korisnicima hrvatske i inozemne mirovine te korisnicima hrvatske mirovine, koji su navršili mirovinski staž u inozemstvu, a nisu ostvarili pravo na mirovinu u inozemstvu, jednokratno novčano primanje isplatit će se najkasnije u srpnju 2022. godine, predviđeno je odlukom.
Provedba će biti vrlo slična provedbi COVID dodatka i obavit će se preko Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. Nisu potrebne prijave osim za one koji imaju inozemne mirovine da bi se utvrdio iznos tih mirovina.
Što je dokaz o visini inozemne mirovine?
Dokaz o visini inozemne mirovine moguće je dostaviti putem online obrasca ili popunjavanjem Tiskanice za dostavu podataka o visini inozemne mirovine (koji će biti dostupni na web stranici HZMO-a). Tiskanica će se moći predati osobno ili poslati poštom na adrese područnih službi, ureda ili ispostava HZMO-a prema mjestu prebivališta do 30. lipnja 2022.
Dokazom o visini inozemne mirovine smatra se potvrda banke ili izvadak bankovnog računa s vidljivom svotom inozemne mirovine za ožujak 2022. u neto iznosu. Također dokazom se smatra i potvrda inozemnog nositelja o visini mirovine isplaćene za ožujak 2022. u neto iznosu.
No što je s onima koji ne primaju mirovinu?
Za njih je Vlada osigurala vaučere za energiju. Riječ je o mjeri koja se već provodi, no sada će se proširiti. Vaučere za struju u vrijednosti od 200 trenutno primaju korisnici osobne invalidnine i korisnici minimalne naknade. Za ostvarivanje ovog prava potrebno je javiti su u nadležni centar za socijalnu skrb koji bi slučaj trebao riješiti u roku od 15 dana. Nakon toga, uz rješenje i osobnu identifikacijsku ispravu, račun se plaća u bilo kojoj poslovnici Fine.
No vrijednost vaučera trebala bi se udvostručiti na – 400 kuna. Novina je što će se njima moći plaćati i računi za plin. Dobra je stvar je što će ih primiti i nova kategorija energetski siromašnih osoba – korisnici nacionalne naknade za starije osobe. Zapravo, riječ je o najsiromašnijem sloju društva; osobama koje su starije od 65 godina i ne ostvaruju nikakvu mirovinu.
Što kažu predstavnici umirovljenika?
Među onima koji su se usprotivili ovakvom privremenom rješavanju umirovljeničkih problema jest Milivoj Špika, prvak neparlamentarne stranke Blok umirovljenici zajedno. “Radi o samo još jednom spinu Vlade kojim u stvari ništa ne rješava. Radi se dakle o samo još jednom u nizu mazanja očiju umirovljenicima i u pravilu uz potporu Sindikata umirovljenika Hrvatske, Matice umirovljenika Hrvatske i Hrvatske stranke umirovljenika”, kazao je Špika nazivajući čelnike spomenutih organizacija Plenkovićevim pudlicama.
Jasna Petrović i Milivoj Špika (foto: Sandro Bura/screenshot: HTV)
“Za prvi korak, ovih gotovo 5 milijardi, čine se kao bolje rješenje među rješenjima donesenima u okolici Hrvatske. Zahvatilo se u poreze, ide se prema raznim kategorijama umirovljenika i starijih osoba. Tu je i subvencioniranje udomitelja za starije i domova, čime će se spriječiti nagli skok cijena. Naravno, sve to treba nadzirati. Dojam je pozitivan, ali tu se ne smije stati”, opisala je Vladin paket mjera prozvana čelnica Sindikata umirovljenika Hrvatske Jasna A. Petrović. U razgovoru nam je kratko komentirala i napad iz BUZ-a: “Smiješno je da se oni koji su koalirali s HDZ-om ili su čak bili u toj stranci – osjećaju pozvanima optuživati ikoga za koaliciju s vladama. A činili su to jedino zato da bi mogli dobiti saborsku plaću i mirovinu.”
Što kažu umirovljenici?
“Bila bih zadovoljna kad nitko ne bi dobio nikakav dodatak. To bi značilo da su nam mirovine dovoljne za život, da si s plaćama ljudi mogu priuštiti kazalište, ljetovanje i solidan auto srednje klase, da nam političari dio svog angažmane odrade volonterski jer vole svoj narod”, komentar je naše čitateljice. “Hrana, plin i struja se plaćaju svaki mjesec, ova jednokratna pomoć je kap u moru bijede, skupoće i neimaštine”, dodaje druga. Brojni umirovljenike jednokratna pomoć potaknula je i na kritiku usklađivanja mirovina prema kojem oni najbogatiji dobiju najviše, dok najsiromašniji umirovljenici dobiju tek mrvice. “Zar ti računi ne stižu svaki mjesec? Vaša povišica od 1.000 kuna nije jednokratna”, sažela je svoje mišljenje naša treća čitateljica.
I druge države građanima subvencioniraju režije
Energetski dodatak nije specifičnost Hrvatske. Njemačka će tako svim radnicima koji podliježu porezu na dohodak preko poslodavca isplatiti 300 eura. Za svako dijete, obitelj će dobiti bonus od 100 eura. Jednokratna naknada za primatelje socijalnih naknada iznosit će 200 eura.
Slovenija je za gotovo 465.000 umirovljenika koji primaju mirovinu manju od 1.000 eura osigurala solidarnu naknadu od 150 eura. Isto vrijedi i za 67.000 primatelja raznih oblika socijalnih pomoći.
Irska je osigurala 210 milijuna eura za pomoć kupcima električne energije sa 100 eura u 2022. Za 2.1 milijun građana taj će novac biti uplaćen na njihov račun kod distributera električne energije.
Latvija od prošle godine subvencionira 150.000 najugroženijih kućanstava s 15 i 20 eura mjesečno za plaćanje računa za struju ili plin.
Srbija je, s druge strane, proširila skupinu energetski zaštićenih kupaca. Na umanjenje računa za struju i plin i struju imaju pravo svi socijalno ugroženi građani i primatelji dječjeg doplatka, bez podnošenja zahtjeva, Za druge građane subvencija ovisi o dohotku kućanstva. Za jednočlano kućanstvo nova granica je prihod do 15.690 dinara (1.000 kuna), s dva i tri člana do 22.845 dinara (1.500 kuna), za obitelji sa četiri i pet članova do 29.994 dinara (2.000 kuna), sa šest i više članova do 37.719 dinara (2.400 kuna).
Što je to zajamčena minimalna naknada?
Zajamčena minimalna naknada je pravo na novčani iznos kojim se osigurava zadovoljavanje osnovnih životnih potreba samca ili kućanstva koji nemaju dovoljno sredstava za podmirenje osnovnih životnih potreba. Osnovicu na temelju koje se izračunava iznos zajamčene minimalne naknade odlukom određuje Vlada Republike Hrvatske. Osnovicu na temelju koje se izračunava iznos drugih prava iz članka 25. Zakona o socijalnoj skrbi (NN 157/2013) odlukom određuje Vlada Republike Hrvatske.
Što je nacionalna naknada za starije osobe?
Pravo na nacionalnu naknadu za starije osobe može ostvariti hrvatski državljanin koji je navršio 65 godina života s prebivalištem na području Republike Hrvatske u neprekidnom trajanju od 20 godina neposredno prije podnošenja zahtjeva za ostvarivanje prava. Uz to, uvjet je osoba da nije korisnik mirovine niti osiguranik u obveznom mirovinskom osiguranju; da joj prihod i/ili prihod članova kućanstva ostvaren u prethodnoj kalendarskoj godini po članu kućanstva mjesečno ne prelazi utvrđeni iznos nacionalne naknade za starije osobe; da nije korisnik prava na zajamčenu minimalnu naknadu prema propisima o socijalnoj skrbi; da joj nije priznato pravo na uslugu smještaja prema propisima o socijalnoj skrbi, da nije sklopila ugovor o dosmrtnom uzdržavanju ili ugovor o doživotnom uzdržavanju kao primatelj uzdržavanja.
Ovaj prilog objavljen je u sklopu projekta “Novo vrijeme”. Projekt je sufinancirala
Europska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda. Sadržaj priloga isključiva
je odgovornost Udruge Hoću stranicu.
