Nagađanja o potencijalnim operacijama na jugoistoku Europe kod dobrog su dijela naših starijih čitatelja izazvala žive slike ratnih devedesetih. Oni mlađi iskusili su pravu paniku temeljenu na filmovima nuklearne katastrofe. Zabrinutost, smanjena koncentracija i loš san, neke su od posljedica novog rata na europskom tlu.
Strah od rata može probuditi osjećaje nesigurnosti i stresa s kojima se možda nismo nikada ranije sreli. Osim straha za vlastitu sigurnost i sigurnost najbližih, vijesti s kojima smo zasuti mogu nas natjerati na razmišljanja o crnoj budućnosti, urušavanju gospodarstva pa čak i gladi izazvanoj nuklearnom zimom, o čemu su već pisali neki domaći portali.
Strah je posve normalan, no ne valja ga zadržavati u sebi. Razgovarajte s prijateljima koje smatrate razumnim, staloženim ljudima. A ako strahujete za vlastito mentalno zdravlje, ako smatrate da vam je narušena kvaliteta života zbog straha od rata, ne ustručavajte se zatražiti liječničku pomoć. Situaciju ratne napetosti posebno teško podnose osobe koje su i inače sklone pretjeranoj brizi, anksioznosti ili osobe koje pate od PTSP-a.
Svi tražimo osjećaj kontrole, no neki na krivom mjestu
Također, anksioznost nastala zbog ratne prijetnje može izazvati potrebu za kontroliranjem situacije. Lažan osjećaj kontroliranja situacije, primjerice, daje nam prikovanost za televizijske ekrane i informativne medije. Posljedica je gubitak rutine koji pak dodatno negativno utječe na naše stanje. Zbog toga bi se valjalo koncentrirati na stvari koje doista možemo kontrolirati poput kvalitetne prehrane, dobrog sna, druženja s prijateljima i obitelji.
Također, valjalo bi izbjegavati ono što negativno utječe na emotivno i psihičko zdravlje. To ne znači da bismo trebali nositi ružičaste naočale i plesati step dok se svijet urušava, no možemo smanjiti ili izbjegavati pojedine teme, riječi, fraze, medije i ljude koje u nama pobuđuju pretjerani stres povezan s prijetnjom rata.
Mi konzumiramo medije, a ne mediji nas
Ograničimo konzumaciju vijesti i informativnih programa. Nekada, dok nisu postojali internet i televizijski news kanali, vijesti smo mogli gledati nekoliko tek puta dnevno. I to je bilo sasvim u redu. Isključimo mobitele, ugasimo računalo, odaberimo televizijski program koji će nas zabaviti i nasmijati.
Naš strah je hrana za društvene mreže
Društvene mreže složen su sustav koji parazitira na našim emocijama. Pojačanost emotivnih stanja zrcali se u broju komentara, lajkova, dijeljenja, a to znaju i oni koji plasiraju lažne vijesti. Ako stalno tragamo za objavama koje će ratno stanje prikazati iz nekog drugog ugla, nešto što do sada nije objavio niti jedan medij, vjerojatno ćemo naići na takozvani fake news. Iza njega može stajati smišljena propaganda ili osoba željna naše emotivne reakcije.
Umjesto toga, uzmimo uzde u svoje ruke i odaberimo portale i osobe za koje znamo da objavljuju pouzdane informacije koje i sami možemo provjeriti. Profile i stranice koje nas duboko uznemiruju treba – otpratiti ili blokirati.
Uz to, valja prihvatiti nesigurnost. Potpuno je normalno osjećati se nesigurno. Važno je prihvatiti emocije i, koliko je moguće, upravljati s njima.
Važno je i dobro brinuti o sebi
Vježbajmo, dobro jedimo i spavajmo. U teškim vremenima potrebno je raditi ono što nas veseli i čini sretnima. Ako ste usamljeni, vrijeme je za kavu s prijateljima ili obiteljski ručak.
