Zamislite ovako proveden dan: malo vožnje na biciklu u ugodnom društvu, potom pauza tijekom koje poslušate kakvo zanimljivo predavanje o svemiru, vatrogastvu ili sličnom, potom opet malo vožnje, nakon toga pauza za ručak i onda lagano prema kući. Takvo veselo druženje osmislila je i već ga godinu dana provodi novozagrebačka Udruga Rotor s ciljem da se ljude – pogotovo one u mirovini koji su skloni previše vremena provoditi pred televizorom – izvuče iz njihovih stanova te da ih se potakne na tjelovježbu i druženje.
Razgovarali smo s osnivačem Rotora, gospodinom Zvonkom Budakom (62) koji nas je upoznao s radom svoje udruge i njezinim projektima među kojima je i spomenuta Obiteljska biciklijada.
“Udruga Rotor postoji tri godine. Krenuli smo kao građanska inicijativa nezadovoljni stanjem u Novom Zagrebu. S čežnjom gledamo kako je nekad jedinstveni dio grada podijeljen u tri dijela. Na istoku je to odlagalište Jakuševec i tamo se ništa ne događa. Na zapadu je bolnica s kojom se isto ništa ne događa. Eventualna turistička zona je Brezovica no ni tu se – pogađate – ništa ne događa”, opisuje Zvonko otužno stanje u Novom Zagrebu koje ga je, među ostalim, i potaknulo na akciju.
“Vani su gradovi uređeniji, postoje neke skulpture, zanimljive plastike, nešto da te pobudi i da stvaralački kreneš u novi dan. Novi Zagreb ima oko 200.000 stanovnika pa je zapravo veći od Rijeke. To su tri Karlovca ili tri Osijeka. Imamo muzej, ali on uopće nije zaživio. U dva kulturna centra je stari kadar i nema novih inicijativa. Imamo pet knjižnica koje su opet svijet za sebe i njih je vrijeme pregazilo.”
“Jedina iznimka je gospođa Rončević iz Zapruđa koja je održavala književne tribine i to je bilo prekrasno. Ali ona je otišla u mirovinu i sve je opet zamrlo”, govori nam Zvonko koji nije želio samo sjediti prekriženih ruku već je osnovao građansku inicijativu iz koje se izrodila Udruga Rotor i krenula s raznovrsnim projektima poput festivala poezije, natjecanja pjevačkih zborova, izbora za najbolje uređenu okućnicu i slično.
Obiteljska biciklijada
Jedan od zanimljivijih projekata Udruge Rotor je i Obiteljska biciklijada. “Kad kažete biciklijada svi pomisle na Večernjakovu biciklijadu s tisućama ljudi. No mi smo to zamislili malo drugačije. Kreće se od Arena Centra i vozi se kružnom stazom 35 km. Iako to zvuči puno, pokazalo se da s lakoćom to prolaze i djeca i stariji od 75 godina. Idemo od Arene prema Karlovcu, znači naselje Horvati, onda Kupinečki Kraljevec, Brezovica, Botinec i vraćamo se u Novi Zagreb”, kaže Zvonko.
Tijekom biciklijade su organizirane dvije točke odmora. Na prvoj točki, kod izvora Curek, održavaju se zanimljive radionice i predavanja.
“Jedan od gostiju nam je bio astronom Ante Radonić koji je pričao o svemirskim istraživanjima. Gošća nam je bila i gospođa Jelena iz Udruge gluho-slijepih koja je opisala kako izgleda život ljudi koji ne čuju i ne vide – donijela je čak i filtere kroz koje se ne čuje tako da ljudi mogu probati kako je to – a sada će nam gosti biti vatrogasci da nam malo ispričaju o svom radu i prevenciji požara. To traje oko 30 minuta. Ljudi malo poslušaju predavanje i usput se odmore”, kaže Zvonko.
Ante Radonić i biciklisti (foto: Udruga Rotor)
S biciklijadama su krenuli lani, a održavaju se četiri puta godišnje – po jednom u svakom godišnjem dobu. “Nakon što se okupimo, vozimo do prvve točke odmora u kanalu Brezovica-Botinec gdje je pauza kad se podijele pokloni, majice i razne zgodne stvari. Onda ručamo, najčešće grah s kobasicom, a ove godine će nam se pridružiti i oldtimer klub Turopolje iz Velike Gorice, koji će doći s par vozila i motora”, kaže Zvonko.
Imaju, dodaje, i sjajnu suradnju s koordinacijom nacionalnih manjina grada Zagreba, tako da će oni na sljedećoj biciklijadi organizirati gađanje lukom i strijelom, što će biti dosta atraktivno jer “svak voli tako nešto probati i malo se igrati Robina Hooda”, kaže Zvonko. Tu je, potom, i natjecanje u igri s kockom za što je predviđena i nagrada za pobjednika. Onaj tko bude najbolji, dobit će bicikl Pony.
Zimska biciklijada održat će se u subotu 29. siječnja, a kreće se u 9 sati. “Može doći bilo tko, a zainteresirani se mogu prijaviti preko naše Facebook stranice ili na e-mail [email protected]. Kotizacija je zaista simbolična, 50 kuna, za što se dobije doista puno sadržaja. Nažalost, s time se ne pokrivamo pa ćemo na proljeće kotizaciju morati dići na 70 kuna”, kaže Zvonko.
Penzioneri na dva kotača
Dobna struktura biciklista je zaista raznolika, kaže. “Imamo puno starijih, ali i djece. Od male Maše koja ima 11 godina i koja tu turu prođe s lakoćom, do našeg Želimira koji ima 73 godine i koji je na biciklijadi redar i vodi čitavu kolonu.”
“Cilj biciklijade je da se ljudi druže i zabave te da požele doći i drugi put. Svakoga potičemo da nam se javi ako ima ili zna nešto zanimljivo, da organizira neku radionicu. Igramo i graničara, tu je onda i igra s tim kockama, nakon čega se vraćamo i popodne smo opet doma oko 16 sati”, kaže Zvonko.
“Ljudi koji nam dolaze su se već ‘zarazili’ da tako kažem, ima jedna stalna ekipa, a jedna grupa umirovljenika nam čak dolazi i iz Splita. Oni dođu s vlakom. Uzmu noćne karte, stave bicikle na vlak, dođu ujutro, odvezu biciklijadu i popodne se vrate natrag u Split”, kaže Zvonko.
Biciklijade su organizirane u prvom, treće, šestom i devetom mjesecu tijekom vikenda. Želja im je organizirati i slikarsku koloniju biciklista, pa onda recitiranje poezije… Zapravo, “sve ono što bi ljude iznuklo iz stanova, smanjilo otuđenost i potaknulo druženje, zabavu i dobro raspoloženje”.
Biciklom na more
Inače, gospodin Zvonko je već dugo biciklist, a na dva kotača se odvažio poći i na malo dulja putovanja. “Išao sam s biciklom i na more. U Istru, na Kvarner, u Dalmaciju. Nije mi cilj rušiti ikakve rekorde ili se bilo kome dokazivati. To je meni za dušu, kao nekakvo moje privatno hodočašće. Puno u toj divljini naučiš, mnogo ljudi upoznaš.”
“Sreo sam jednom na putu prema Rijeci jednog čovjeka od kojih 70 godina koji je mornar. I kaže on meni da je lako nama Purgerima kad je kod nas sve ravno. A on, iako voli voziti bicikl, stalno je na brodu pa ne može biciklirati. A i kad dođe doma, oko njega su sve brda pa mu je to opet teško. Ali, kazao mi je u povjerenju, kad je imao 12 godina, ukrao je tati bicikl i otišao u Rijeku. Poslije su ga vratili policajci u marici. Ali on je bio u Rijeci! Pa zamislite koja je to radost i koje iskustvo!” opisuje Zvonko jedan od zanimljivijih susreta sa svojih putovanja.
Na Obiteljskoj biciklijadi okupi se između 30 i 50 ljudi različite dobi, no najviše je umirovljenika. Iako je sam već dugo biciklist, Zvonko je svjestan da ima dosta odraslih koji vještinu vožnje bicikla nikad nisu naučili.
“Želja nam je organizirati i radionice vožnje bicikla za odrasle. Naime, ima i starijih koji nikad nisu naučili voziti bicikl i s time ćemo početi sad od veljače. Za početak ću ja biti instruktor. Zamišljeno je oko deset sati, znači pet puta po blok sat za koje vrijeme se može naučiti voziti bicikl. Najvažnije je prevladati strah i dovesti ljude u situaciju da ne mogu pasti. Polako dobijete samopouzdanje i za 10 sati možete naučiti voziti toliko da možete ići polako po biciklističkoj stazi. Važno je naviknuti se na svoj bicikl”, kaže Zvonko.
Bicikliranje je idealna aktivnost za starije
A upravo vožnja biciklom idealan je vid tjelovježbe za starije osobe, naglašava Zvonko. Bicikliranje je aerobna tjelovježba koja je dobra za srce, krvne žile i pluća. Također bicikliranje ima brojne zdravstvene koristi, uključujući održavanje zdravog krvožilnog sustava, povećanje snage i fleksibilnosti mišića, poboljšanje držanja i ravnoteže, jačanje kostiju i smanjenju razinu masnoće i šećera u krvi”, kaže Zvonko.
U usporedbi s drugim vrstama sporta, biciklizam je relativno lagan za starije osobe, ozljede su rijetke, na biciklu rade gotovo sve skupine mišića te ne zahtijeva posebne osnovne sposobnosti i vještine, dodaje.
Biciklistički grah (foto: Udruga Rotor)
“Moj prvi savjet za sve one koji započinju biciklirati s 50 godine, da budu uporni i nastave biti aktivni što dulje. Naime, što više biciklirate (makar i samo do dućana), mišići su vam fleksibilniji. A fleksibilni mišići će vas zaštititi od rizika od ozljeda ili uganuća, a to je, dugoročno, vrlo isplativa prevencija i zdravsteveno ulaganje”, kaže Zvonko.
“Naši stariji sugrađani i sugrađanke koje započinju biciklirati u dobi od 60 godina moraju biti oprezniji u bicikliranju. Jedan od mojih važnijih savjeta, kako bi bili što sigurniji i vještiji u bicikliranju, je da svakako prilagode bicikl svojim potrebama. Usput treba dodati i da bicikliranje pomlađuje, pa doista nema razloga da se ne pridružite Obiteljskoj biciklijadi već sada, 29. siječnja”, poziva Zvonko i kaže da se nikako ne treba preplašiti rute od 35 kilometara.
“Znate, ta trasa od 35 km samo tako zvuči. No u stvarnosti, vi se vozite oko 10-11 km pa odmorite, pa opet 5-6 km pa odmorite, tako da to nije nikakav problem odvoziti. U međuvremenu upoznate druge ljude i ne obraćate toliko pažnju na to koliku ste već udaljenost odvozili”, kaže.
Prijavite se još danas
Što se fizičke pripreme tiče, dodaje, nije potrebno ništa posebno za biciklijadu. “Važno je da su ljudi fizički aktivni i da se voze na biciklu bar dva do tri puta tjedno. Iako tura nije zahtjevna, ne možete baš s kauča odmah na bicikl jer onda će vam problem biti i jedan jedini kilometar. Imali smo čovjeka koji doista nije biciklirao pa je izdržao smo pet kilometara. Ali i to je nešto”, kaže Zvonko.
Što se opreme tiče, niti tu vam neće biti potrebno ništa posebno. “Svakako vam treba voda, kapa, rukavice, nekakva vjetrovka. U slučaju kiše, biciklijada se odgađa za idući vikend”, kaže Zvonko.
“Na biciklijadi 29. siječnja gosti će namn biti lokalni vatrogasci koji će biciklistima malo ispričati o zaštiti od požara, kako paziti na plin i slično. To su korisne i zanimljive stvari. No u svim tim biciklijadama je osnovni cilj druženje i zabava. Tko se želi priključiti sljedećoj biciklijadi u subotu 29. siječnja, bilo bi dobro da se prijavi do 25. siječnja čisto da znamo zbog količine graha koju ćemo spremati”, poziva na kraju Zvonko Budak.
Ovaj prilog objavljen je u sklopu projekta “Novo vrijeme”. Projekt je sufinancirala
Europska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda. Sadržaj priloga isključiva
je odgovornost Udruge Hoću stranicu.
