Vijesti
Stiže europska mirovina: Zašto bi trebalo razmisliti o štednji u PEPP-u?
Paneuropski osobni mirovinski proizvod ili PEPP je dobrovoljni oblik štednje za mirovinu u potpunosti komplementaran postojećim nacionalnim mirovinskim sustavima.
Doba je godine kad blagdanska trošenja stižu na naplatu i mnogi umirovljenici sa sjetom gledaju u svoje novčanike. No unucima se nešto moralo staviti pod bor, pa makar to značilo oskudnije obroke u siječnju. U nešto su boljoj situaciji oni koji imaju, recimo, njemačke mirovine, no u budućnosti bi najraskošniji pokloni mogli biti pod borom onih baka i djedova koji će primati europske mirovine.
Europska mirovina nova je ideja koja bi trebala zaživjeti u ožujku ove godine. Evo o čemu se radi.
Demografska slika loša je u gotovo svim zemljama Europske unije. Osim toga, životni vijek sve je dulji, dok se istovremeno rađa sve manje djece zbog čega će sadašnji modeli mirovinskih osiguranja bazirani na međugeneracijskoj solidarnosti postati teško održivi.
Europska unija zato je krenula i stvaranje paneuropskog mirovinskog modela, koji bi zapravo bio osobni instrument štednje na dobrovoljnoj bazi te tako najsličniji trećem mirovinskom stupu ili životnom osiguranju i posebno zanimljiv onima koji su svoju penziju zarađivali u raznim zemljama Europske unije – a takvih će biti sve više i više.
Paneuropski osobni mirovinski proizvod ili PEPP, kako je službeni naziv te europske mirovine, nije zamišljen kao alternativa dosadašnjim državnim i mirovinskim fondovima. Radi se o dobrovoljnom proizvodu koji će biti dodatna mogućnost štednje za mirovinu i u potpunosti komplementaran postojećim sustavima i nacionalnim privatnim mirovinskim sustavima u državama Europske unije te ih neće zamijeniti niti nadomjestiti. Kako je objasnila Europska komisija, PEPP je osmišljen tako da izbjegne bilo kakve efekte prelijevanja na postojeće mirovinske sheme.
Kome je namijenjen PEPP?
“PEPP je najviše namijenjen onima koji putuju, koji mijenjaju zemlje u kojima žive i rade, pa je glavna zamisao da se omogući ljudima da štede za mirovinu u različitim zemljama i da se ta mirovina prenosi”, kaže Dijana Bojčeta Markoja, direktorica Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava.
“Nositelj projekta je Ministarstvo financija u sklopu kojega je osnovana posebna radna skupina koja radi na uvođenju PEPP-a. Specifičnost je da tu mirovinu mogu isplaćivati i investicijska društva, i osiguravatelji, i banke, i mirovinski fondovi. Prema do sada dostupnim informacijama, zasada ima svega 13 potencijanih isplatitelja”, kaže Markoja.
“Trenutačni omjer zaposlenika i umirovljenika kreće se na razini 1,3 : 1. Stoga se sve više potiče razvoj individualne mirovinske štednje. Kao i kod dobrovoljnih mirovinskih fondova, odnosno trećeg stupa, radi se o dodatnoj osobnoj mirovinskoj štednji koja za cilj ima omogućiti dodatne izvore prihoda za umirovljeničke dane.”
“Specifičnost PEPP-a jest u tome što će štedišama omogućiti prenosivost po svim zemljama Europske unije, kao i prekogranično upravljanje mirovinskim fondovima od strane društava za upravljanje, a na području EU te je inicijativa stoga zanimljiva za građane koji određeno vrijeme rade i borave u inozemstvu”, kaže Markoja.
Dodaje i kako je dobrovoljna mirovinska štednja i dalje najkonkurentniji oblik namjenske štednje i to zbog nekoliko pogodnosti: državnih poticajnih sredstava, porezne olakšice i prinosa koje ostvaruju društva za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondovima.
Štednja slična trećem mirovinskom stupu
Europske mirovina ili PEPP najsličniji je trećem mirovinskom stupu. “Kao i kod dobrovoljne mirovinske štednje (treći mirovinski stup), radi se o privatnoj, osobnoj štednji za mirovinu, koja ima za cilj osigurati dodatna sredstva za umirovljeničke dane. PEPP i dobrovoljna mirovinska štednja slični su i po tome što su otvoreni za sve oblike zaposlenja – stalni radni odnos, povremeni rad, ali i za one koji nisu zaposleni”, objašnjava Markoja.
Kada se može koristiti “europska mirovina”?
Sredstva akumulirana u trećem mirovinskom stupu mogu se početi koristiti već s navršenih 55 godina, bez obzira je li zaposlenik za kojeg je poslodavac uplaćivao u radnom odnosu ili ne.
“Proces uplate je jednostavan. Poslodavac koji odluči uplaćivati za zaposlenike u otvorene dobrovoljne mirovinske fondove ne ulazi u ugovorni odnos s društvom za upravljanje, niti ima dodatnih ugovornih troškova. Moram naglasiti da se sve veći broj poslodavaca odlučuje nagraditi zaposlenike putem dobrovoljne mirovinske štednje”, kaže Markoja i ponavlja kako svrha PEPP-a nije zamjena postojećih nacionalnih mirovinskih shema, već je riječ o dodatnom dopunskom mirovinskom proizvodu čija specifičnost leži u tome da će omogućiti prenosivost po svim zemljama članicama EU.
Sigurnija mirovina za sve građane EU
Kako je u praksi izgledao “rođenje” PEPPA, kazala nam je zastupnica u Europskom parlamentu, Željana Zovko: “Sve brže starenje stanovništva i demografski trendovi najzaslužniji su za ideju Paneuropskog osobnog mirovinskog proizvoda (PEPP), jamstva za sigurniju mirovinu svih europskih građana. To je bila glavna misao i nas zastupnika u Europskom parlamentu prilikom rada na regulativi i usvajanju iste na plenarnoj sjednici u travnju 2019. godine.
“Kao dobrovoljna štednja, PEPP će od ožujka ove godine upotpuniti mirovinske sustave država članica, povećati transparentnost i doprinijeti stvaranju jedinstvenog tržišta za starosne mirovinske proizvode. Namijenjen je svim građanima Unije, a prvenstveno onima koji svoj radni vijek provode u više država članica. Takozvana ‘europska mirovina’ će olakšati život brojnim građanima jer će u potpunosti provoditi načelo slobode kretanja građana, što će građanima omogućiti neometan život i rad u različitim državama članicama”, kaže Zovko.
Studenti, nezaposleni…
Ali pažnju na PEPP bi trebali obratiti i ostali, iako možda nisu radili u različitim državama. Naime, štednja kroz sustav PEPP-a može biti itekako isplativa.
“Zamisao EU-a je da PEPP postavi standarde u transparentnosti, učinkovitosti, sigurnosti i fleksibilnosti mirovina. S obzirom na to da se radi o dobrovoljnoj štednji, na PEPP se može gledati i kao svojevrstan ‘treći’ mirovinski stup. Ova vrsta štednje nije ograničena samo na zaposlene građane, već će biti dostupna i studentima i svima koji imaju prebivalište u jednoj od država članica Europske unije i žele dodatno uštedjeti za mirovinu. Jednako tako, bit će dostupna i nezaposlenima koji žele uštedjeti za privatnu europsku mirovinu. Prilikom ugovaranja PEPP-a, buduće štediše će biti obvezno i jasno informirane o svim uvjetima i očekivanjima oko isplate mirovine. Europska komisija je istaknula kako bi se s PEPP-om do 2030. godine moglo postići povećanje imovine kojom se upravlja na tržištu osobnih mirovinskih proizvoda na 2,1 milijardi eura”, kaže Zovko.
Kako raspolagati imovinom iz PEPP-a?
Građani će prilikom sklapanja ugovora o PEPP-u moći odabrati oblik isplate mirovine, a koji uključuje rentu, jednokratnu isplatu, slobodno povlačenje sredstava ili kombinaciju navedenih oblika.
“Delegirana Uredba (EU) 2021/473 i Uredba (EU) 2019/1238 uređuju PEPP, a počet će se primjenjivati od 22. ožujka 2022. godine u svim državama članicama Europske unije. Štediše će moći birati između različitih mogućnosti ulaganja s različitim rizikom, a troškovi će iznositi do 1 posto akumuliranog kapitala godišnje. Također, imat će pravo uz ograničenu naknadu promijeniti pružatelja usluga svakih pet godina te prenositi svoju mirovinu iz jedne države članice u drugu”, objašnjava zastupnica Zovko i dodaje da će države članice biti nadležne za provedbu, nadzor i porezni tretman PEPP-a.
Kratki vodič kroz mirovinske stupove
Prvi stup mirovinskog osiguranja je obavezan i u nadležnosti je Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO). Poslodavac iz vaše plaće obračunava 15 posto bruto iznosa i uplaćuje ga u Državnu riznicu. Osobama osiguranim samo u prvom stupu, obračunava se doprinos za mirovinsko osiguranje iz njihove plaće u visini 20 posto.
Prvi stup se temelji na načelu međugeneracijske solidarnosti i iz njega se isplaćuju mirovine današnjih umirovljenika. Osiguranicima koji su bili osigurani samo u prvom stupu mirovinskog osiguranja, određuje se mirovina na temelju Zakona o mirovinskom osiguranju.
Drugi stup je također obavezno mirovinsko osiguranje i uređen je Zakonom o obveznim mirovinskim fondovima i Zakonom o mirovinskim osiguravajućim društvima. Njima upravljaju posebna mirovinska društva koja su u privatnom vlasništvu, a pod nadzorom Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa).
Ako ste osiguranik obvezno osiguran i u drugom stupu, poslodavac iz vaše plaće izdvaja pet posto bruto iznosa i uplaćuje ga u obvezni mirovinski fond koji ste vi izabrali. Ako odlučite promijeniti obvezni mirovinski fond, sve što je dotad uplaćeno prenosi se u novi fond. Svaki fond točno vodi sredstva za svakog pojedinog zaposlenika i uvećava ih za prinos koji je ostvario na temelju ulaganja tih sredstava.
Treći mirovinski stup je dobrovoljan i u nadležnosti je društava za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondovima. Taj je stup sličan investicijskom fondu jer vaš novac ulaže u dionice, obveznice i novčane depozite, ali uz određena zakonska ograničenja. Štednjom u dobrovoljnom mirovinskom fondu ostvarujete pravo na državna poticajna sredstva koja iznose 15 posto od uplaćenog doprinosa u prethodnoj kalendarskoj godini, najviše do 750 kn godišnje.
PEPP – Paneuropski osobni mirovinski proizvod je privatna, osobna štednja za mirovinu, koja ima za cilj osigurati dodatna sredstva za umirovljeničke dane. Namijenjen je svim građanima Unije, a prvenstveno onima koji svoj radni vijek provode u više država članica EU.
Ovaj prilog objavljen je u sklopu projekta “Novo vrijeme”. Projekt je sufinancirala
Europska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda. Sadržaj priloga isključiva
je odgovornost Udruge Hoću stranicu.