Broj slučajeva demencije širom svijeta mogao bi se gotovo utrostručiti u naredna tri desetljeća. Tako barem prognozira zdravstvena studija objavljena u stručnom časopisu The Lancet Public Health.
Prema tim prognozama, oko 153 milijuna ljudi bi do 2050. godine moglo živjeti s demencijom – u usporedbi s 57 milijuna slučajeva u 2019. Izrazito visok porast broja dementnih osoba stručnjaci očekuju uglavnom zbog rasta svjetske populacije i sve starijeg stanovništva. Znanstvenici posebno visok rast broja takvih slučajeva očekuju u Kataru i Ujedinjenim Arapskim Emiratima, dok bi Japan mogao imati najnižu stopu rasta, piše Deutsche Welle.
U BiH bi povećanje broja slučajeva, procjenjuje se, moglo iznositi 92 posto. To bi značilo da bi se brojka iz 2019. od 48.081 slučajeva demencije za tri desetljeća mogla popeti na 92.167 slučajeva. Što se tiče Njemačke, autori studije predviđaju povećanje broja dementnih osoba za 65 posto, što bi bilo ispod zapadnoeuropskog prosjeka.
Produženje životnog vijeka
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) je već prošle godine upozorila da će se broj osoba s demencijom u svijetu tokom narednih deset godina drastično povećati. Jedan od glavnih razloga za to je sve duži životni vijek: s godinama raste rizik od nezaraznih bolesti, a time i od demencije. Ovaj pojam opisuje simptome čitavog niza uglavnom progresivnih bolesti koje utječu na rad mozga – Alzheimerova demencija je jedna od najčešćih i najpoznatijih.
Prema WHO-u, demencija je trenutno sedmi najčešći uzrok smrti u svijetu i vodeći uzrok invaliditeta i potrebe za njegom kod starijih osoba. Globalni troškovi liječenja oboljelih osoba tokom 2019. godine procjenjuju se na jedan bilijun dolara.
Četiri faktora rizika za demenciju
Predviđanja koja je tim međunarodnih znanstvenika modelirao za redovnu periodičnu studiju Global Burden of Disease izgledaju sve alarmantnije. Naime, stručnjaci koji su radili na toj studiji napravili su procjene prevalencije demencije za 195 zemalja i regija u razdoblju od 2019. do 2050. godine, uključujući i različite faktore rizika od demencije.
Promatrajući učinke četiri faktora rizika od demencije – pušenje, gojaznost, povišeni šećer u krvi i slabo obrazovanje – autori studije predviđaju da bi se poboljšanim pristupom obrazovanju moglo dovesti do smanjenja broja slučajeva demencije za čak šest milijuna.
S druge strane, postoji još skoro sedam milijuna prognosticiranih slučajeva povezanih s gojaznošću, povišenim šećerom i pušenjem. Time su preventivne mjere koje minimiziraju utjecaj ovih faktora rizika još važnije, naglašava epidemiologinja i vodeća autorica studije Emma Nichols s Instituta za zdravstvenu metriku i evaluaciju Sveučilišta u Washingtonu.
