Mirovinskom reformom od početka 2019. godine umirovljenicima sa starosnom mirovinom omogućen je rad na pola radnog vremena, uz zadržavanje isplate mirovine. Nakon zakonskih izmjena naglo je povećan broj umirovljenih radnika, a najviše ih se zapošljavalo u deficitarnim poslovima u trgovini i prerađivačkoj industriji, analizira tportal.
Trend rasta zapošljavanja umirovljenika nije poremetila ni koronakriza, a dodatni poticaj njihovom aktiviranju u svijetu rada donijele su zakonske izmjene kojima je od 1. kolovoza prošle godine rad uz mirovinu omogućen i korisnicima obiteljskih mirovina.
Brojka raste i zbog novog pravila po kojem se najniže mirovine u slučaju zaposlenja više ne umanjuju, pa se i tom dijelu umirovljenika sada isplati radno aktivirati.
Prema posljednjim podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO), početkom prosinca u radnom odnosu bilo je 14.699 korisnika starosne i prijevremene starosne mirovine koji rade do polovice punog radnog vremena. To je za 75 više nego mjesec ranije, a na godišnjoj razini taj broj viši je za 1.292 odnosno 9,6 posto. Kada se tome pridodaju zaposleni korisnici obiteljskih mirovina (374), branitelji (974) i vojne osobe (1.612), broj radno aktivnih umirovljenika penje se na gotovo 18.000.
Osim umirovljenika sa starosnom mirovinom, pravo zapošljavanja imaju umirovljeni prema posebnim propisima, i to prema još povoljnijim uvjetima. Naime umirovljeni vojnici i policajci, za razliku od ostalih, mogu raditi i puno radno vrijeme uz isplatu pola mirovine.
Branitelji mogu raditi, kao i umirovljenici u prijevremenoj i starosnoj mirovini, no ako je riječ o onima sa statusom hrvatskog ratnog vojnog invalida (HRVI), mogu raditi na puno radno vrijeme uz smanjenje mirovine za trećinu, odnosno za cijelu plaću i dvije trećine mirovine.
