Polako, ali sigurno i hrvatski umirovljenici otkrivaju mogućnosti kriptovaluta

Supružnici Lucić iz Požege unatrag jedne odnosno dvije godine pridružili su se generaciji hrvatskih umirovljenika. No, od svojih prosječnih vršnjaka razlikuju se po sve češćem posezanju za digitalnim novčanikom zbog plaćanja u nekoj od kriptovaluta, uglavnom u bitcoinu (BTC). Zasad tu vrst financijske transakcije obavljaju uglavnom za kupovinu goriva na jednoj od benzinskih postaja u gradu na kojoj je već neko vrijeme moguć ovaj u Hrvatskoj relativno nov, inovativni način plaćanja. 

Spomenuti umirovljenički par se u digitalne kripto vode odvažio prvenstveno ponukan znatiželjom i usmjeravan savjetima sina Antuna Lucića, inače jednog od zaposlenika vodeće domaće tehnološke tvrtke Electrocoin. 

“Roditelji imaju neku svoju ušteđevinu, određena sredstva s kojima barataju i s kojima se pod navodnicima igraju. Gledaju što bi s tom ograničenom svotom mogli i trebali. Imaju svoje digitalne novčanike i na njima neka sredstva, a ja im pokazujem kako se to radi. Ne radi se tu o nekim velikim, pogotovo ne spektakularnim iznosima. Više je to neka živost, da ih praćenje kretanja kriptovaluta nekako drži mladima. Otac je godinu dana u mirovini, mama već dvije.”

Brojke su ih oduvijek privlačile, dodaje Antun. Što bi osim raspoloživih osobnih financija bili još neki preduvjeti i karakteristike da se starije osobe upuste u ovo prosječnim penzionerima, ali i brojnim mlađima, posve egzotično područje, zanima nas. Na primjeru svojih roditelja izdvaja znatiželju – da vole čitati i istraživati. Jer i u kripto zajednici je popularna ona uzrečica ‘”sam moraš napraviti svoju domaću zadaću.”

Bitcoin je probio led, danas preko deset tisuća kripto valuta

“Na globalnoj sceni danas je prisutno jako puno projekata i mogućnosti, različitih planova i smjerova, trenutno više od deset tisuća kripto valuta. I tu je onda važno da se uzme vremena, što umirovljenici imaju, za sjesti i proučiti pojedine kripto projekte. Kakve bi oni mogli imati posljedice, uspjehe i neuspjehe i tko iza kakvih projekata stoji. To će onda dati cjelovitu sliku. Jednom kad proučite da iza svega stoje ljudi koji znaju što rade, imaju plan i viziju, naravno da se iza toga može s povjerenjem stajati. A za to treba vremena i iskustva. Ako su iza projekta inženjeri koji se kripto područjem bave dugi niz godina, naravno da je to bolje, nego da je u projektu netko bez iskustva’’.    

Savjeti koje Antun dijeli s roditeljima isključivo su privatne naravi, napominje, jer firma u kojoj radi u odjelu prodaje nije još iskoračila u konzultantske usluge. Zasad se bave posredovanjem u trgovanju kriptovalutama i procesiranjem kripto uplata. Poslovna mreža trenutno obuhvaća dvjestotinjak partnera s dvije tisuće punktova u Hrvatskoj. U tvrtkinu sustavu trenutno je oko trideset kripto valuta, od kojih je danas najpoznatiji bitcoin i najkorišteniji. Na globalnoj razini, dodaje, danas je prisutno oko desetak tisuća takvih projekata. Neki su vezani za financijsko trgovanje, drugi za zlato, nekretnine pa do uspjeha nogometnih momčadi.

Posljednjih godinu i pol dana i globalni bankarski instrumenti su, dodaje, lagano prošireni u tom smjeru pa se nude već i kripto štednje i krediti. Na tisuće je i platformi s uslugom digitalnog novčanika. Uz pomoću jedne od njih u Hrvatskoj i Antunovi roditelji zasad tek kupuju gorivo jednostavnim skeniranjem barkoda i potvrdom plaćanja. “Naša ideja i jest da se stvar toliko pojednostavi običnim ljudima da i moja mama može koristiti tu uslugu bez velike muke”. No, ponavlja, prije bilo kakve transakcije, za fizičke i pravne osobe ključno je kvalitetno i objektivno se informirati o svim mogućnostima i rizicima na kripto sceni.

S obzirom da je u pitanju mlada industrija, općenita je preporuka ljudima da ne ulažu iznos koji nisu u mogućnosti izgubiti, jer je tržište, za razliku od primjerice onog nekretnina, vrlo živo. Skokovi su golemi i ako danas nešto vrijedi tisuću kuna, sutra može vrijediti sto, upozorava naš sugovornik.

Nikola (69) se, nažalost, nije upustio u rizik

O tome nam iz vlastitog iskustva svjedoči i 69-godišnji Nikola, koji za potrebe ovog priloga želi ostati anoniman, no njegovi su podaci poznati redakciji. Ovaj Zagrepčanin po mnogočemu odgovara opisanim karakteristikama potencijalnih korisnika kripto valuta. Po prirodi znatiželjan, solidno je informiran i digitalno zavidno pismeniji u odnosu na vršnjake s kojima se svakodnevno druži u naselju. Iako sa zrnom žaljenja, rado nam je uz kavu ispričao o svom zamalo, ali na kraju ipak propuštenom kripto iskustvu.

Uvijek ga je zanimala tehnologija, kaže ovaj strojobravar po struci, mimo koje je proveo skoro čitav radni vijek. Prije petnaestak godina nabavio je svoj prvi kompjuter kojeg je, kroz smijeh otkriva, isprva gasio čupanjem kabla iz utičnice. Malo po malo ubrzo se sam za osobne potrebe i interese dovoljno informatički educirao. 

Kojim smjerom će svijet nastaviti, ovom umirovljenom trgovcu potvrdilo je i uvođenje barkodova u skladištu, umjesto dotadašnjih kartica, prisjeća se. “Dečkima sam rekao, čujte, dolazi novo vrijeme da ćemo morati svi imati kompjutere i raditi s njima. I tako sam počeo. Nabavio sam laptop i sistemom pokušaja i pogreške konstantno učio. A onda je na pojedinim internetskim stranicama počela iskakati ta kripto valuta, bitcoin.”

Gospodin Nikola bacio se u potragu za informacijama i saznao da se radi o digitalnom novcu. Bilo je to prije nekih desetak godina. Nekoliko puta na zaslonu računala pojavila mu se stranica s ponudom kupnje bitcoina, koliko pamti, po tada izrazito povoljnoj cijeni od nekih 75 dolara za jedan. No, kroz život naučen da se pokrije s toliko koliko ima i da zarade nema “dok čovjek ne pljune u šake”, priznaje da se na taj rizik na kraju nije odvažio.

Propustio tri milijuna kuna

“Nudilo se to prvo ulaganje tada vrlo jeftino. Međutim, činilo mi se tada prenesigurno da bih u to ušao. Nekih dubljih podataka i saznanja nisam imao, tako da sam odustao. Pitanje sigurnosti je bilo ključno. Znao sam paušalno pregledati odnos cijene zlata i bitcoina, no dalje od toga nisam išao. To je bilo doba kad je bio aktualan mali švicarac, kad su ljudi mahom dizali kredite. Imao sam na njima tad i ja nešto sitno, nekih tisuću, dvije kuna koje sam prebacio u eure pa sam izgubio lovu.”

Nakon nekog vremena primijetio je na internetu da se bitcoin ponuda smanjila, što su potvrdile i informacije koje redovito prati kroz poslovne vijesti na internetu, na televiziji i u tisku. Iz analiza je zaključio da bitcoin nije neograničena digitalna valuta, kao što su, dodaje, svojedobno bile one famozne financijske piramide. U jednoj od tv emisija prije tri, četiri godine saznao je za otvorene mjenjačnice u Zagrebu u kojima se bitcoin i ograničeni broj drugih kupljenih kriptovaluta mogu promijeniti za kune ili neku od stranih valuta. Gledajući u zadnje vrijeme nagli skok vrijednosti bitcoina, gospodin Nikola je izračunao da se onda kad je sve krenulo odlučio na kupnju, današnja vrijednost tada ponuđenog paketa bila bi preko tri milijuna kuna.

“A tko će vam to znati. Imao sam tada zaštitu na kompjuteru da je to nesigurna stranica pa se ipak nisam upustio u to. Ali čuo sam da neki jesu. Evo, prijatelj s kojim sam tad bio u ribičiji rekao je da je jedan njegov znanac iz Samobora u to vrijeme kupio 200 bitcoina i uspio zaraditi. Nije mi ipak htio reći o kome se radi.”

Po keš u digitalnu mjenjačnicu, može i poštu

Ovom informiranom umirovljeniku nije promakla vijest da se od prosinca sa zasad devet kriptovaluta u online trgovini Konzuma mogu kupovati živežne namirnice i desetak tisuća artikala. Poznati trgovački lanac postao je time prvi u Hrvatskoj koji je omogućio takvu vrstu plaćanja. Upravo u suradnji s Electrocoinom. Na tržištu je prisutan već sedmu godinu, a lani su uvršteni kao šesta od 50 najbrže rastućih tehnoloških tvrtki Srednje Europe u godišnjem izvješću revizora iz Deloittea. Od osnivanja do danas poslovni tim okupljen oko dvojice inženjer zagrebačkog Fakulteta eletrotehnike i računarstva, razvio je i ponudio tri proizvoda: Bitcoin mjenjačnicu za posredovanje u trgovanju kriptovalutama, PayCek sustav za procesiranje kripto uplata, a u suradnji s Hrvatskom poštom uslugu za otkup kriptovaluta u HP-ovim poslovnicama.

Za razliku od svojih poznanika, gospodin Nikola trudi se biti u trendu pa će proučiti i ovu novotariju, koliko mu penzionerske mogućnosti budu dopuštale. Od prvog do prvog u mjesecu, ovaj samac, inače otac dviju odraslih kćeri i djed jednog unuka, mora se snaći s 3.500 kuna mirovine. Kad pokrije troškove režija za stan, dnevno mu, kaže, ostane 50 kuna. A s tim iznosom teško da će se u bliskoj budućnosti odlučiti na još jedan kripto pokušaj. Danas nije siguran da bi u to ušao i kad bi imao neku ušteđevinu sa strane, što nažalost kaže, nije slučaj. U mirovinu je otišao 2010. nakon 39 godina radnog staža. Svjestan je da bi nešto dodatnog novca dobro došlo za hitne situacije ako je zdravlje u pitanju. Ali eto, financijske mogućnosti su mu jednostavno ograničene. 

S 3.500 kuna se više životari, teško štedi ili drugačije investira za duboku starost

“Životari se, kak’ bi se reklo. Mirovina je samo iz ovog prvog stupa, obaveze drugog u moje vrijeme nije bilo. A da kupujem ili možda probam štedjeti u bitcoinu, ne mogu. Velim, situacija je takva da se pokrivam kako znam i mogu. U minuse izbjegavam ulaziti. U životu se i svašta desi. Recimo, zna vam puknuti zub ili tako nešto, pa moram neplanirano intervenirati i platiti 700 kuna. To mi onda automatski fali u proračunu i moram napravit rebalans plana (smijeh).”

K tome će reći kako je i izgubio volju za možebitnim kripto ulaganjem poslije onog prvog “tuša” o zaradi koju je propustio kad je u počecima kripto industrije ostao po strani. U žaljenju nije jedini, jer je u jednoj tv emisiji slušao gospodina koji je tada iz Amerike kao suvenir kući ponio jedan bitcoin novčić, simbolično se kasnije lupajući u glavu što nije dublje odriješio lisnicu. Nikolu sada više pritišću zdravstveni problemi, pa o kriptu ne razmišlja toliko kao prijašnjih godina.

Povrat sličan oročenoj štednji, ali deset posto godišnje? Ne čudi ogroman interes i mladih i starih

Koliko je, pak, osoba treće dobi među svega 20 posto domaćih korisnika usluga gore spomenute fintech tvrtke, čijih 80 posto poslovanja otpada na Europsku uniju, teško je precizirati, govori osnivač i jedan od dvojice direktora Electrocoina Nikola Škorić. No, potvrđuje, globalni financijski trend je polako, ali sigurno sve prisutniji i u Hrvatskoj.

Od 2020. naovamo pojmovi kripto industrije sve su prisutniji u mainstream medijima. Prije desetak godina za njih je znalo svega par ovdašnjih entuzijasta, a već prije pet je srednja generacija bila dobro upoznata s nekim osnovnim pojmovima. Posljednje dvije godine bitcoin i druge kriptovalute postale su već kućni izraz, svi su više-manje čuli za to. Ipak, nije neobično da su rijetki, svih dobnih skupina, doista upućeni kako sve funkcionira. 

U razgovoru sa svojim vršnjacima srednje dobi, primjećuje da se kao i on sam kako stari sve više oslanjaju na poznate koncepte i sve manje otvoren prema novinama. Tako da je ljudima srednje i starije dobi puno teže objasniti novu, inovativnu tehnologiju, za razliku od mladih koji su navikli na sve novo i lakše prihvaćaju tu dinamiku promjena.

Međutim, interes za mogućnostima primjerice kripto štednje i drugih vrsta decentraliziranih financija, gdje je moguće dobiti povrat na dolar od deset posto godišnje, kad su kamate na oročenu štednju manje od inflacije, postoji i u Hrvatskoj. I on je ogroman, kaže, među srednjom, ali i starijom generacijom.

“Dobiti deset posto na nešto što izgleda kao oročena štednja zvuči dosta primamljivo. Problem je u tome što su bankarska i investicijska industrija visoko regulirane. Znači, kod nas možete sami bez problema kupiti kriptovalutu denominiranu u dolaru (kojoj je vrijednost stalno jedan dolar) i staviti u sustav decentraliziranih financija gdje ćete godišnje dobiti deset, 15 posto povrata. Za to vam kao pojedincu ne treba nikakva dozvola. Kad kao tvrtka počnemo tu uslugu nuditi vama, još je dosta nejasno što mi tu smijemo, što ne smijemo. Po tom pitanju u Electrocoinu smo prilično konzervativni, jer najmanje što nam treba da dobijemo kazne regulatora. U svakom slučaju kriptovalute danas još čine mali dio investicija hrvatskih građana.”

Oprez prije svega – ne biti pohlepan, ni kripto novac ne pada s neba

Za sve koji razmišljaju o takvom ulaganju ključna je svijest o riziku, raspolagati provjerenim, kvalitetnim informacijama i ne biti pohlepan. Odnosno biti realan koliki iznos doista možete odvojiti u taj pothvat. Velike promjene u cijeni su takve da je moguće dobro se obogatiti, ali i sve izgubiti. Čini se da mnogima to promiče, napominje Škorić. U psihologiji je poznata činjenica da ljudi vide samo one koji su zaradili, ali ne i one koji su izgubili. Ne samo novce, jer raspadaju se i brakovi, ljudi si oduzimaju život jer su potrošili novac za školovanje djece ili spokojniju mirovinu. 

“Nažalost, činjenica je da ono što kažu Amerikanci ne postoji besplatan ručak. Znaju mi često reći, ne treba meni puno, daj reci kako da zaradim kojih desetak tisuća eura i dobro, nisam pohlepan. Da takvo mjesto postoji, onda bi to svi i radili”, poručuje za kraj osnivač vodeće fintech tvrtke u Hrvatskoj, apelirajući na zdrav razum i utemeljeni financijski rizik. Ili kao u Nikolinu slučaju, odlučujte promišljeno i “koliko vam poplun dozvoljava”.

Ovaj prilog objavljen je u sklopu projekta “Novo vrijeme”. Projekt je sufinancirala Europska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda. Sadržaj priloga isključiva je odgovornost Udruge Hoću stranicu.