Dignite se s kauča! Vježbanje je nužno, neka vam drugi vježbači budu motiv

Utorak ujutro u fitness centru 2life u zagrebačkoj četvrti Rudeš prilično je užurbano. Vježbači dolaze, oblače tenisice i pristupaju spravama. Za zagrijavanje, prvo ide niz kardio vježbi, a nakon toga kreće vježbanje uz trenericu Jelenu. No zanimljivo, svi vježbači su umirovljenici, a vježbanje im je – i to posve besplatno – omogućeno zahvaljujući europskom projektu.

Gospođa Ana cijeli život vježba, no ovo joj je prvi put da vježba u ovom fitness centru. “Uvijek sam vježbala rekreativno u raznim sportskim organizacijama. Za ovo sam doznala preko Facebooka. Slučajno sam vidjela objavu, javila se i evo me – tu sam. Imala sam sreću da sam uopće upala, jer je interes dosta velik i sve je popunjeno”, kaže Ana pa nastavlja: “Jako sam zadovoljna. Sviđa mi se program. Neophodno mi je održavanje kondicije. Ja puno i hodam i moram se kretati. Imam problema s kralježnicom, ali baš zato je važno vježbati.”

Gospođa Irena treninzima se priključila prošle godine. “Prvo smo bili na Jarunu, a sada vježbamo ovdje, sad kad su nas zbog korone napokon pustili u dvoranu. Moram priznati da ne idem baš redovito, jer imam unuke. No vježbam i doma s njima. Ovo mi je odlično. Trenerica nam je fantastična. Nije stroga i uvijek nas pita možemo li i je li nam teško. Volim sve vježbe. Možda mi nisu jako drage one trake za trčanje, ali hodati mogu jako puno. Niti nakon početnih vježbanja nismo imali nikakav muskulfiber jer nismo radili ništa preteško. Jelena nam uvijek kaže da kad osjetimo da ne možemo, da stanemo i malo odmorimo”, hvali Irena i program i trenericu Jelenu.

Gospođa Ankica ovdje vježba od jeseni, no i prije je bila dosta fizički aktivna. “Vježba mi je navika. Ja puno i hodam jer imam malog psa pa hodam i zbog njega. Ipak, moram se malo čuvati jer imam problema s kukovima, no mogu sve odraditi i nemam teških i lakih vježbi”, kaže Ankica.

Među vježbačicama se našao i jedan muškarac. Gospodin Ivan Lovrić vježba već drugu godinu. “Odlučio sam se na vježbanje da ne bih na kauču ispred televizora zahrđao. Jako motivira čovjeka kad dođe ovdje i vidi druge da vježbaju. Moram pohvaliti i našu trenericu jer nam ona dozira vježbe prema našim potrebama i mogućnostima”, kaže Ivan.

“Od vježbi najviše volim veslanje. To sam naučio još davno u svome čamcu. A od stvari koje su mi malo teže, ne mogu držati baš ravnotežu na jednoj nozi kao pivac. Inače, to vježbanje mi jako puno znači. Osjetim da sam fizički moćniji u šetnju, hodanju i gibanju. To je i za zdravlje jako dobro. Svima poručujem da vježbaju koliko mogu i kad mogu jer to puno znači pogotovo nama penzionerima.”

I dok se Ivan zagrijava na orbitreku, njegova supruga Antica vježba na sobnom biciklu. “Vježbam već dvije godine i izuzetno sam zadovoljna jer je to jedan organizirani trening. Na početku smo imali i dijagnostiku, a posebno moram pohvaliti našu trenericu. Jako je važno imati dobrog trenera. Ona nas ponekad mora malo i pretrpjeti. Vježbe su meni izuzetno povećale kondiciju”, kaže Antica.

Pred Božić je, kaže, imala i koronu , no smatra da se brzo oporavila upravo zbog dobre kondicije stečene vježbanjem. “Svakome bih preporučila da dođe. Grupa je jako simpatična, puno se komunicira i zabavlja, ali se i oštro vježba. Vježbe su raznolike. No ipak moram reći da ove sprave baš i ne volim. Draže mi je ono ‘živo’ vježbanje u dvorani. Tih vježbica ima toliko da zaista prođemo sve mišiće – čak i one za koje nismo ni znali da ih imamo. A moram naglasiti i da se struk formira”, kaže Antica.

I Gospođa Snježana tu je od početka projekta. “Volim sve vježbe jer se pokreću svi mišići. Osjećam da imam više energije. Nedavno sam preboljela koronu, pa mi je sad malo teže vježbati. Netko kaže da je umoran za vježbanje, ali mene baš tjera da idem. Jako mi je falilo što nisam išla sad kad sam bila bolesna jer vježbanje, s vremenom, povećava razinu energije. Osim toga, veseliji si i sve ti je super. Svima bih poručila da se dignu s kauča i krenu s bilo kakvim vježbama. Može i samo šetnja, ili vježbanje doma uz Youtube, ali svakako neka se pokrenu”, kaže Snježana.

Trenerica Jelena umirovljenike vodi već godinu i pol

Njihova trenerica Jelena Brkić, specijalistica je trenerske struke koja već godinu i pol dana radi s umirovljenicima. Riječ je o projektu “Aktivni u mirovini” vrijednosti 1.402.522,70 kuna koji se sufinancira iz Europskog socijalnog fonda, a kojega vodi Društvo sportske rekreacije „2life“ u partnerstvu s Udrugom invalida rada “Zagreb” i Hrvatskim planinarskim društvom “Kapela”. Cilj projekta je poboljšati standard i uvjete života osobama starije životne dobi.

Jelena kaže kako su se umirovljenici brzo navikli na dolazak u fitness centar. “Svima je bilo jako drago što se radi o grupnom programu pa oni svi skupa dolaze u dvoranu. Također, dio programa pod nazivom korektivna gimnastika bio im je poznat još iz njihovih mladih dana pa je onda čitavo to navikavanje išlo lakše i znali su da je to nešto što će njima pomoći da se bolje osjećaju. A svijest o tome da je tjelovježba potrebna svakako imaju od ranije. Uostalom, to i liječnici stalno naglašavaju. No umirovljenici su najčešće u poziciji da nemaju dovoljno novca da se upišu na neki program, niti ima baš puno programa koji su prilagođeni baš toj skupini ljudi. Čak ih ni epidemija nije spriječila da dođu. Imamo čak i listu čekanja”, kaže Jelena.

Kroz program se umirovljenicima nude tri grupe. “Prva grupa je fitness za treću dob. To je grupa za početnike i radimo najosnovnije vježbe, uče se osnovni pokreti i razgibavanje i tu nam dolaze ljudi koji imaju najviše zdravstvenih tegoba. Kad osoba savlada taj prvi program, prebacujemo je u sljedeću grupu, a to je korektivna gimnastika. Tu radimo i s malo većim rekvizitima, bučicama, gumom, loptama. Također, u toj grupi puno su duža trajanja vježbi. Zadnja grupa nam, je rekreacija u mirovini u koju idu polaznici koji su najviše fit. Oni i brzo hodaju i lagano trče, radimo i s težim utezima, malo dulje kardio vježbe. To su ljudi navikli na vježbu, bivši sportaši rekreativci koji puno toga i znaju i mogu”, opisuje Jelena programe vježbanja.

“U svakoj grupi imamo preko 15 polaznika. Za njih je to potpuno besplatno, samo trebaju predočiti svoj odrezak od mirovine i kopijom osobne te na taj način pristupaju projektu”, kaže Jelena. “Osim samog vježbanja, organizirali smo i razna predavanja i nutricionističke radionice, tako da je to sve kompletno, jedan cjelovit pristup, a ne samo fizički trening”, kaže. Uz to, organiziraju se i izleti pa je tako ekipa posjetila špilju Lokvarku, a u pripremi su i još neke destinacije i aktivnosti.

Osim vježbe, silno je važna i prehrana

“Nutricionistica je održala dvije prezentacije na kojima je dala prehrambene smjernice, opisala na što posebno treba paziti te koju količinu nutrijeneta treba unositi. Zatim, kako paziti na one skrivene šećere, primjerice u voćnim jogurtima. Preporuka je da umjesto toga radije sami naprave voćni jogurt, nego da ga kupuju. Također, jako puno korisnika ima problem s dovoljnim unosom vode. Tako da ih na početku sata uvijek pitam imaju li svi vodu uz sebe. Žene bi trebale dvevno popiti do dvije i pol litre vode, muškarci i do tri litre”, kaže Jelena o nutricionističkim radionicama.

Rodna neravnoteža

Primijetili smo da je među vježbačima daleko više žena. A gdje su muškarci? “Pa rjeđe dolaze. Imamo dvojicu gospode koji dolaze sa suprugama. Najčešće kad nam muškarci i dođu, dođu sa svojim ženama. Ali u jednoj grupi imamo i dvojicu koji su samoinicijativno došli”, kaže Jelena.

Iako svi znamo koliko je tjelovježba važna, ponekad se teško pokrenuti. A i kad se pokrenemo, može biti teško nastaviti vježbati. “To mora postati čovjekova rutina. On sam mora odlučiti vježbati i kao što ujutro napraviš krevet, opereš zube, tako i vježbanje mora postati dio svakodnevne rutine i čovjek mora osvijestiti da to prvenstveno radi zbog svog zdravlja”, kaže Jelena.

Je li tko odustao, pitamo. “Jedini slučajevi koje smo imali, a da su polaznici odustali, bilo je zbog straha od korone pa nisu željeli dolaziti u kontakt s većim brojem ljudi. No ovaj je prostor dovoljno velik, a imamo i još jednu lokaciju u Stenjevcu gdje kolegica također vodi aktivnosti za umirovljenike u istim terminima”, kaže trenerica Jelena.

Prilagođene vježbe koje svi mogu izvesti

Kaže i da se nitko ne bi trebao bojati de neće moći izvesti neku vježbu, jer sve su prilagođene starijoj dobi. “Korisnicima uvijek kažem da rade onoliko koliko mogu. Ako trebaju pauzu, neke si naprave pauzu i odmore se. Kad misle da će moći nastaviti, neka nastave. Prvih par puta će im svakako biti najteže dok se malo ne naviknu, ali kasnije postaje sve lakše i lakše”, kaže Jelena.

“Važno je jako dobro odraditi mobilizaciju i razgibavanje, pogotovo torakalnog dijela tijela da spriječimo kifozu, ali i da povećamo fleksibilnost tijela. Osim toga, važno je i jačati mišiće, te raditi na mišićnoj izdržljivosti i snazi. Vježbama djelujemo i na kosti kako bi spriječili osteoporozu. Naime, upravo kod osteoporoze jako pomažu treninzi, pogotovo oni s utezima i opterećenjima. Takav trening trenutno provodimo samo u ovoj trećoj, najnaprednijoj grupi jer su ti korisnici motorički vrlo sposobni i već znaju sve pokrete izvoditi pravilno što je jako važno da se ne bi dogodile ozljede. Jednom kad korisnici znaju pokrete izvoditi pravilno, postepeno im povećavam težinu s 4, na 6 i onda 8 kilograma”, kaže Jelena.

Svima onima koji možda misle da im je možda sad već i prekasno da počnu vježbati, trenerica Jelena poručuje da je vježbanje u svakoj dobi ne samo moguće, nego i nužno. “Za vježbanje nikad nije kasno i ono će svakome pomoći da se osjeća bolje. A što se tiče ispravljanja nekih iskrivljenja kralježnice, koliko će se to uspjeti ispraviti ovisi o stupnju samog iskrivljenja i općenitom stanju organizma. U starijoj dobi se možda ipak neće moći ispraviti sva iskrivljenja, ali vježbe će puno pomoći i spriječiti daljnje poteškoće”, kaže.

“Tko god želi vježbati kod nas, može nazvati, prijaviti se i mi ćemo ga kontaktirati čim bude mjesta. Jer, kažem, interes je dosta velik tako da su zasad sve grupe popunjene no mi slažemo listu čekanja i onda obavijestimo ljude kad se neko mjesto oslobodi”, zaključuje.

Ovaj prilog objavljen je u sklopu projekta “Novo vrijeme”. Projekt je sufinancirala Europska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda. Sadržaj priloga isključiva je odgovornost Udruge Hoću stranicu.