Vozačka dozvola je važna za aktivno starenje i njihova stigmatizacija nije na korist društvu

Jesu li stariji vozači kamikaze na cesti? Jesu, ako je slušati komentatore nakon vijesti o prometnim nesrećama u slučaju kada su za volanom bili pripadnici treće životne dobi. No stav o nekoj temi vrijedi onoliko koliko smo ga izgradili na konkretnim informacijama i kontekstualizaciji.

Valja pri tome uzeti u obzir da je mobilnost starijih osoba ključna za kvalitetu njihovog života, jer mnogi bez automobila ovise o tuđoj milosti; bilo kad je riječ o liječniku, druženjima, kupovini ili najjednostavnijoj dokolici. Posebno kada je riječ o mjestima bez organiziranog kvalitetnog javnog prijevoza. Dakle, u većini Hrvatske.

No, što kažu službeni podaci? U prvih 11 mjeseci 2021. godine u prometu je poginulo 275 osoba, dok je teško ozlijeđenih bilo 2.320. Pri tome se pokazalo da, kada govorimo o životnim dekadama, najviše je poginulih u dobi od 65 i više godina – njih čak 53. Sve ostale skupine podjednako su zastupljene i kreću se od 38 do 44 godine života. Ukratko, čak 19,3 posto poginulih imalo je 65 i više godina. No to ne znači da su poginuli za volanom. Prema riječima ministra unutarnjih poslova Davora Božinovića, u Hrvatskoj sudionici starije životne dobi najviše stradavaju kao pješaci i čine 55,4 posto svih poginulih pješaka.

Opasnost su mladi i obijesni vozači. I alkohol!

Kako bismo stekli širu sliku, poslužit će nam statički podaci Ministarstva unutarnjih poslova za 2020. godinu kada je zabilježeno 6.595 nesreća u kojima je bilo poginulih i ozlijeđenih. Riječ je o nesrećama koje su uzrokovali vozači, a te je godine poginulo 209 osoba. Čak 40 smrti uzrokovali su mladi vozači s položenim vozačkim ispitom te 16 smrti u kojima mladi vozači nisu imali položeni vozački ispit. Ukratko, 26,8 posto smrtnih slučajeva u prometnim nesreća u kojima su vozači bili krivci imali su 25 ili manje godina.

Kao vodeći uzrok stradavanja u prometu, policija je navela alkoholiziranost, a ne stariju dob. Tako su 1.427 prometnih nesreća s ozlijeđenima izazvali alkoholizirani vozači.

Podsjetimo, umirovljenici su prije nekoliko godina za dlaku izbjegli zakon koji im je imao za namjeru nametnuti obavezne liječničke preglede kao uvjet za vozačku dozvolu. Te su preglede trebali i sami financirati, protiv čega su se pobunili i umirovljenički aktivisti. Posebno protiv činjenice da bi te preglede trebali raditi specijalizanti medicine rada.

“Tko je jedina osoba koja zna dijagnoze i terapiju svakog pacijenta? Njegov liječnik primarne zaštite. Zna li išta o paci­jentu liječnik medicine rada koji ga, najčešće, vidi prvi put u životu? Pojma nema. Prvo se ne plaća, drugo se plaća i u tom grmu vjerojatno leži zec. Treba li pomoći liječnicima medicine rada da zarade dovoljno? Nije ovo ironiziranje, već stvarna slika načina odlučivanja u Hrvatskoj”, kazala je tada predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske Jasna Petrović.

Kako je u Njemačkoj?

Iako je tendencija ograničavanja osoba starije životne dobi u upravljanjima vozilima, latentna, ali jasna, valjalo bi baciti oko prema nekim drugim europskim primjerima. Stanovnici njemačke pokrajine Baden-Württemberg od prvog dana ovog mjeseca mogu vratiti svoju vozačku dozvolu, kako bi dobili besplatnu kartu za javni prijevoz. Koliko bi takvo rješenje bilo korisno, na primjer, 67-godišnjaku iz Perušića procijenite sami.

Ovaj prilog nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija
u okviru projekta “Živim, učim, rastem – Aktivno starenje, zdravo starenje”