Poniženi umirovljenici: I u 2021. godini veće mirovine ostale su tek dalek i nestvaran san

2021. godine umirovljenicima nije bila blagonaklona prema umirovljenicima. Osim što su oni pametniji i odgovorniji iskoristili cjepivo protiv COVID-a kako bi se nesmetano kretali i družili, pa makar samo u vlastitoj obitelji, nije bilo previše pomaka nabolje. U džep im je sjela koja kuna više, no nedovoljno da pokrije inflaciju i poskupljenja. Povišica mirovine još uvijek je nedosanjani san za kojega mnogi imaju sve manje i manje vremena.

Starci su i dalje žrtve prevaranata, najčešće iz svoje bliske okoline

Nažalost, brojni su starci završili u crnoj kronici kao žrtve prevaranata koji su im prodavali bezvrijedne, a navodno medicinske uređaje. Varali su ih i lažni bankari, otimajući im životnu ušteđevinu, kao i “marinci” koji su putem društvenih mreža vrebali na stare i usamljene žene. Uz to, država je propustila regulirati ugovore o dosmrtnom uzdržavanju, putem kojih često ljudi iz užeg obiteljskog kruga pljačkaju stare i nemoćne.

“Ako se ne kontrolira, to je zapravo lešinarstvo. Čim se kod nas taj zakon ne može promijeniti od 2008. godine, pa da se makne institut ugovora o dosmrtnom uzdržavanju, znači da je u to uključeno jako puno sudaca, odvjetnika i bilježnika koji imaju takve ugovore kojima nasljeđuju nekretnine od svojih, mogu reći, žrtava. Riječ je o ekonomskom zlostavljanju”, kazala nam je predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske (SUH), Jasna A. Petrović.

Otvoreno je pitanje eutanazije

Pred kraj godine, sasvim jasno, Sindikat umirovljenika otvorio je i pitanje eutanazije koja je u Hrvatskoj i dalje – tabu tema. “Smatram da bi eutanazija trebala biti pravo svakog pu­noljetnog građanina, a to znači da se izričito protivim eutana­ziji djece i maloljetnika, kao što je to slučaj u Belgiji koja jedina zemlja na svijetu koja je dozvolila eutanaziju djece”, kazao je prof. dr. sc. Ivica Kelam, predstojnik Hrvatskog bioetičkog društva, predstojnik Katedre za filozofiju i povijest na Fakultetu za od­gojne i obrazovne znanosti Sveučilišta u Osijeku i voditelj Centra za integrativnu bioetiku Sveučilišta u Osijeku. Naši čitatelji uglavnom su pozitivno reagirali na ovu temu, no zamjetan je strah da bi se ovaj institut mogao zloupotrebljavati.

Kultura rada u mirovini i dalje ne postoji

Za razliku od protestantskih zemalja, mirovina u Hrvatskoj i dalje je najčešće – mirovanje. Ma koliko bili siromašni, hrvatski umirovljenici s prijekorom gledaju na zakonsku mogućnost rada do pola radnog vremena uz zadržavanje mirovine. Jer u mirovini se treba odmarati, kukičati, kuhati, čuvati unuke, gledati serije, a možda i ponešto raditi – ali na crno. Lakše je promijeniti državu, nego mentalitet, mogli bismo reći. Ulje na vatru dolijevali su analitičari koji su se zauzimali za penalizaciju ranijeg umirovljenja. Primjerice, Damir Novotny koji kaže: “Naši neki umirovljenicu su mladi, njih oko tristo, četiristo tisuća i mogli bi i dalje raditi.”

Prešutni minusi? Nismo znali ni da postoje!

Do ove godine malo je tko znao što je to prešutni minus. Riječ je o iznosima prekoračenja koji su prosjeku u razini dvostrukog iznosa mirovine, pojašnjava nam čelnica (SUH-a) Jasna Petrović i dodaje da je prosječna mirovina u Hrvatskoj 2.600 kuna. Vjerojatno je kako je većina starijih osoba iskoristila mogućnost korištenja prešutnog prekoračenja, prije svega zbog toga jer nisu bili informirani niti upozoreni o čemu je točno riječ. Ono što zabrinjava, naglašava, je bojazan da bi reguliranje ovog pitanja, o kojem pregovaraju Ministarstvo financija, HNB i banke, moglo prouzročiti novi val ovrha nad mirovinama.

“To je jako veliki broj umirovljenika. Posljedice ukidanja ili smanjenja minusa vidjet će se na kraju ove i početkom iduće godine. Strašno je očekivati koliko će biti budućih ovrha, bit će ih sigurno”, kazala je Petrović o ovoj nepoštenoj bankarskoj praksi.

Povišica koja to nije

Usklađivanje mirovina s rastom plaća nije povišica mirovina, godinama već govore umirovljenički aktivisti. Da je tomu tako, govori i podatak da su s 1. srpnjem mirovine porasle za 2,46 posto, a to znači porast mjesečnih primanja od 42,77 kuna za građane s najmanjim mirovinama, do 180,74 kuna za umirovljenike u rangu najviših mirovina, a u ukupnom prosjeku, riječ je o povećanju od 68,93 kuna mjesečno.

“Nedovoljno, bijesno, jadno”, komentirali su umirovljenici. “Danas je tužan dan jer je prosječna mirovina realno pala na samo 35,98 posto udjela u prosječnoj neto plaći. Jedan umirovljenik vrijedi samo trećinu zaposlenoga! A cijene povrća i voća, a uskoro će i energenata, idu gore i do 30 posto. Hoće li početi obračuni kod kontejnera i kanti za smeće, hoće li se umirovljenici boriti ‘za posljednju bocu’?” objavio je Sindikat umirovljenika.

Hrelja ubacio u treću brzinu i uletio u HDZ

Silvano Hrelja, saborski zastupnik Hrvatske stranke umirovljenika, podržao je rebalans proračuna u Saboru. Već je ranije najavljivao kako će njegov uvjet za to biti svojevrsna reforma obiteljskih mirovina na način da preživjeli partner, uz zadržavanje svoje, dobije i dio mirovine preminulog partnera.

“Ja mogu do besvijesti pisati zakone i dobivati odbijenice. Ja sam okrenuo stranicu, novi način rješavanja problema. Koji god epitet zbog toga dobijem, ja ću ga s ponosom nositi jer će naši ljudi dobiti nešto više novca i nešto dostojanstvenije živjeti u starosti”, kazao je Hrelja,. “Dogovorili smo da će krajnja implementacija dogovorenih zakona biti 2023. godine, dio i ranije”, rekao je nekadašnji prvak HSU-a koji za sebe kaže da nije žetoničić. “Ja sam ubrzivač procesa. Mi smo na istom putu, ali ja ubrzavam proces.”

Podignut je prihodovni cenzus za dopunsko zdravstveno osiguranje

Kada ne može krupniš, može sitniš. Vlada je prihvatila prijedlog Silvana Hrelje o izmjenama Zakona o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju po kojem se podiže prihodovni cenzus na osnovi kojeg građani ostvaruju pravo na to da im država plaća dopunsko zdravstveno osiguranje pa će tako ubuduće taj cenzus po članu kućanstva biti 2.000 kuna, a za samca se penje na 2.500 tisuće kuna. Prevedeno, država kani plaćati dopunsko osiguranje za dodatnih 120.000 ljudi.

Da smo bar u Jugoslaviji…

Nakon cjelogodišnjih spekulacija, odobrena je i treća doza. Prvo umirovljenicima, a nešto kasnije i cijeloj populaciji punoljetnih. Problem je jedino što brojni hrvatski umirovljenici nisu primili ni prvu dozu cjepiva protiv koronavirusa, odričući se tako odgovornosti za vlastito zdravlje. Javno zdravlje, ta tekovina koju ističu kad govore o bivšoj državi, danas ne znači ama baš ništa.

Ovaj prilog nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija
u okviru projekta “Živim, učim, rastem – Aktivno starenje, zdravo starenje”