Hrvatski umirovljenici koriste pravo na rad, pogotovo ako su i prije dobro zarađivali

2019. godine hrvatska Vlada je omogućila umirovljenicima rad uz mirovinu. Tadašnja mirovinska reforma umirovljenicima u starosnoj mirovinu omogućila je da se zaposle uz zadržavanje mirovine, ali pod uvjetom da rade do pola radnog vremena. Iako se očekivalo da će siromašni hrvatski umirovljenici pohrliti na radna mjesta, to se nije dogodilo. Raditi su nastavili oni koji su i prije imali većinom velike plaće, a posljedično i pristojne mirovine.

Ipak, rast broja onih koji rade, zamjetan je, čak i u godini koronakrize. To je bilo za očekivati, budući da je od 1. kolovoza prošle godine rad uz mirovinu omogućen i korisnicima obiteljskih mirovina.

Kako je bilo početkom godine

Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje 31. siječnja 2021. godine do pola radnog vremena radilo je 13.198 korisnika starosne i prijevremene mirovine. Gotovo dvostruko češće to su bili muškarci, njih 8.372, dok je žena bilo 4.826. Prema nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti, prva tri mjesta zauzimale su trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikala (2.540 umirovljenika-radnika), stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti (2369) te prerađivačka industrija (1.843).

Najviše umirovljenika je radilo u Gradu Zagrebu (4.266), Primorsko-goranskoj županiji (1423) te Splitsko-dalmatinskoj županiji (1.343).

Kada je riječ o zanimanjima, najviše ih je bilo u klasi stručnjaka i znanstvenika (2.606), gdje dominiraju muškarci (1.640). Slijede čelnici i članovi zakonodavnih tijela, čelnici i dužnosnici državnih tijela te direktori (2.209), među kojima i dalje ima najviše muškaraca (1.640). Na trećem su mjestu inženjeri, tehničari i srodna zanimanja (2.085) u kojima su najbrojniji muškarci (1.335). Na četvrtom mjestu su uredski i šalterski službenici (1.507) i tu očekivano pretežu žene (1.117). Peto mjesto zauzela su uslužna i trgovačka zanimanja (1.332) u kojima su muškarci i žene izjednačeni (662:660).

Deset mjeseci kasnije

Prema istom izvoru, u 30. studenog radilo je 14.669 umirovljenika, što je 1.471 umirovljenik više. Postotno, u odnosu na siječanj to je rast od 11 posto. U kategoriji umirovljenika-radnika i dalje prednjače muškarci (9.761) dok je žena 4.908.

Prema nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti, prva tri mjesta  u studenom zauzimale su trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikala (2.694), stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti (2.518) te prerađivačka industrija (2.006).

Najviše umirovljenika i dalje je radilo u Gradu Zagrebu (4.710), Primorsko-goranskoj županiji (1.579) te Splitsko-dalmatinskoj županiji (1.512).

I dalje ih je najviše u klasi stručnjaka i znanstvenika (2.905), a među njima je najviše muškaraca (1.826). Slijede čelnici i članovi zakonodavnih tijela, čelnici i dužnosnici državnih tijela te direktori (2.411), među kojima i dalje ima najviše muškaraca (1.826). Na trećem su mjestu inženjeri, tehničari i srodna zanimanja (2.296) u kojima su najbrojniji muškarci (1.504). Na četvrtom mjestu su uredski i šalterski službenici (1.557) pa tu očekivano pretežu žene (1.110). Peto mjesto zauzela su uslužna i trgovačka zanimanja (1.451) u kojima dogodila prevaga na stranu muškaraca (822:629).

Ovaj prilog nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija
u okviru projekta “Živim, učim, rastem – Aktivno starenje, zdravo starenje”