Hrvati sve manje žele u prijevremenu mirovinu

Crna predviđanja koje je Vlada spominjala u prvom polugodištu 2019. godine, agitirajući protiv sindikalne inicijative “67 je previše”, u kojoj su se prikupljali potpisi za referendum protiv Vladine mirovinske reforme, nisu se zasad ostvarila, piše Novi list.

Potvrdila je to sama Vlada i to dvije godine nakon što je morala popustiti pred više od 700 tisuća potpisa građana pa je sama izmijenila Zakon o mirovinskom osiguranju bez održavanja referenduma. Vadina je reforma kratko bila na snazi, samo u 2019. godini, i značila je i povećanje životne dobi za odlazak u starosnu mirovinu na 67 godina umjesto dotadašnjih 65 godina.

Sindikati su s gotovo dvostruko više prikupljenih potpisa od potrebnih srušili tu odredbu, ali i onu o podizanju uvjeta za odlazak u prijevremenu mirovinu na 62 godine. Vlada je morala odlazak u mirovinu dugogodišnjih osiguranika, odnosno ljudi koji su već sakupili 41 godinu staža, vratiti na 60 godina umjesto 61 godine. Uz to, penalizacija za odlazak u prijevremenu mirovinu spuštena je s 0,3 na 0,2 posto po mjesecu ranijeg odlaska u mirovinu, odnosno smanjeno je najveće umanjenje prijevremene mirovine s 18 na 12 posto.

U naknadnoj procjeni učinaka novog zakona koji je napravila prema referendumskim zahtjevima Vlada analizira svaku od tih točaka ponaosob i zaključuje da zasad, odnosno barem kratkoročno nema negativnih učinaka te ističe i neke pozitivne posljedice zakona, odnosno odustajanja od mirovinske reforme.

Opovrgnut argument

Za početak država je građanima koji su 2019. godini otišli u prijevremenu mirovinu uz penalizaciju od 0,3 posto za svaki mjesec, nanovo odredila iznos mirovine, odnosno mirovina im je umanjena za 0,2 posto po mjesecu ranijeg odlaska u mirovinu. Povećani iznos prijevremene starosne mirovine primilo je ukupno 5.329 korisnika, otkriva Ministarstvo rada u objavljenim učincima izmjene zakona.

No, smanjena penalizacija nije Hrvatima u 2020. godini učinila privlačnijim odlazak u prijevremenu mirovinu, i brojke Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) koje iznosi Vlada opovrgavaju Vladin argument iz 2019. godine da će slabija penalizacija motivirati ljude da puno više odlaze u prijevremenu mirovinu.

Tako je 2020., prve godine nakon što su sindikalni zahtjevi bili u primjeni, bilo ukupno 37.385 korisnika starosnih i prijevremenih starosnih mirovina, od čega je starosnu mirovinu ostvarilo 24.136 korisnika, starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika 5.343 korisnika, prijevremenu starosnu mirovinu 7.880 korisnika i prijevremenu starosnu mirovinu zbog stečaja poslodavca 26 korisnika. Godinu dana ranije takvih je umirovljenika bilo ukupno 37.102.

“Iako je ukupan broj korisnika svih vrsta starosne mirovine bio nešto veći, nije došlo do povećanja broja korisnika prijevremenih starosnih mirovina. S obzirom na to da je za izračun visine prijevremene starosne mirovine smanjeno umanjenje, tzv. penalizacija, u odnosu na 2019. godinu kad je broj novih korisnika prijevremene starosne mirovine iznosio 8.284, očekivalo se povećanje korisnika u ovoj kategoriji. Međutim, broj novih korisnika prijevremene starosne mirovine u 2020. godini smanjen je u odnosu na prethodnu godinu za 404 osobe”, navodi Vlada.

Podaci za prvih devet mjeseci ove godine pokazuju da je broj novih korisnika starosnih i prijevremenih starosnih mirovina nekoliko stotina manji nego u 2019. godini.

“Primjena Zakona u ovom kratkoročnom razdoblju nije rezultirala značajnim porastom broja korisnika mirovine, a unatoč nepovoljnim demografskim trendovima, kretanja broja osiguranika i korisnika mirovine u zadnjih nekoliko godina ukazuju na pozitivan tren”, zaključuje Vlada.