Hrvati su bogati nekretninama: Vikendice i stanovi omiljeni su način štednje za mirovinu

Ljubav između Hrvata i nekretnina dugotrajna je i stabilna. Stanovi, kuće pa i razni tipovi zemljišta stvarne su i opipljive vrijednosti kod kojih ljudi znaju na čemu su. Naši su ljudi oduvijek novac najradije ulagali u nekretnine jer to je siguran način čuvanja vrijednosti novca, takvo ulaganje ne nosi sa sobom mnogo rizika, a stan ili kuću moći će, u konačnici, ostaviti djeci ili unucima.

Stanovi i kuće omiljen je način štednje za treću dob, kako je pokazalo i istraživanje Ekonomskog instituta u Zagrebu provedeno 2010. godine. Jer, kad je baš štednja za mirovinu u pitanju, najmanje ljudi će se odlučiti za dionice, mirovinske fondove i investicijske fondove. No čvrsti kvadrati, ta vrijednost od cigle i betona, nešto je posve drugo.

Sigurna štednja za stare dane

Gospođa Gordana jedan je mali stan u Zagrebu, kojeg je imala u vlasništvu, godinama iznajmljivala. To joj je bio dodatni izvor prihoda, a kad ga je nakon nekoliko godina uspjela zamijeniti za malo veći, ti prihodi su bili dovoljni i da nešto od toga odvoji i čuva za crne dane. Nakon gospođine smrti prošle godine, stan je naslijedila njezina kći i nastavila ga iznajmljivati, no u skladu s novim trendovima i mogućnostima. Obnovila ga je i ponudila za dnevni najam preko sustava Airbnb. Nekretnina pomoću koje je njezina majka štedjela za mirovinu, sada i njoj služi za istu svrhu.

Gordanina prijateljica, gospođa Ljubica (70), sličnog je stava o nekretninama i takvom obliku štednje. No ona je odlučila uložiti u zemljište pokraj Zagreba. Prije dvadesetak godina povoljno je kupila nešto manje od 1.000 kvadrata građevinskog zemljišta nedaleko Sesveta i ondje isplanirala, s vremenom, izgraditi kućicu. Ta bi nekretnina služila kao vikendica, no u slučaju financijske stiske, mogla bi se prodati.

S gradnjom se nije žurilo jer se ionako radilo o višegodišnjem projektu, a i financijska situacija nije uvijek dozvoljavala da se radovi ubrzaju. No malo po malo, niknula je drvena kućica okružena zelenilom. “To je prije svega kuća za odmor. Vikendica”, kaže Ljubica. “Ali ako zagusti, to je ipak neka vrijednost i za kuću u sadašnjem stanju – koja je dovršena i kompletno opremljena – može se dobiti lijepi iznos”, kaže Ljubica. Uspjela je ostvariti nešto što je i prethodnih desetljeća bio san svake obitelji: imati vikendicu u kojoj bi se provodilo slobodno vrijeme, uživalo u prirodi, a oko koje bi se moglo zasaditi i nešto vrta.

Baš te vikendice u okolici Zagreba, ali i na moru, koje su bile pravi statusni simboli obitelji u sedamdesetim i osamdesetim godinama prošlog stoljeća, a koje su i danas čest san, pokazale su se vrlo korisnima i unosnima tijekom zatvaranja zbog pandemije koronavirusa. Naime, kad je počeo lockdown, svi koji su bili u prilici pobjegli su negdje u prirodu gdje su se mogli ipak malo slobodnije ponašati i ne biti zatvoreni u svoja četiri zida.

Potražnja za takvim kućicama naglo je buknula i u vidu kupovine, i u vidu iznajmljivanja. Gospođa Ljubica dobila je tijekom proljetnih mjeseci 2020. godine nekoliko ponuda za svoju kućicu, no ona je nije željela prodati. Ali ju je na nekoliko vikenda uspjela iznajmiti.

“Ne prodajem vikendicu. Sve više vremena provodim tamo jer mi Zagreb više ne znači toliko puno kao prije. Osim toga, ta će kuća jednom ostati mojim sinovima koji i sada vole doći s djecom”, kaže Ljubica. “Nekoliko puta sam je i iznajmila obiteljima s djecom koji su željeli vikend provesti u prirodi ili tamo proslaviti rođendan. Nije to bilo ništa veliko, ali ipak se uspjelo i nešto zaraditi tako da ta kuća nije samo trošak”, kaže Ljubica.

S kvadratima znaš na čemu si

Stav Hrvata o nekretninama, čini se, neće se tako brzo promijeniti. Kad je u pitanju štednja za mirovinu, ljudi smatraju da su fondovi, dionice i razni drugi financijski proizvodi, nesigurni i komplicirani, a s čvrstim kvadratima znaš na čemu si. To nam potvrđuje i Ivana Šabjan Sabljak, stručnjakinja za tržište nekretnina i vlasnica agencije za promet nekretninama.

“Točno je da ljudi kod nas vole nekretnine. Mi smo pomalo specifično društvo. Kod nas je mentalni sklop takav da smatramo da svaka obitelj treba posjedovati, odnosno biti u vlasništvu barem jedne nekretnine. Kod nas je to čak 90 posto čitavog stanovništva, dok je u zapadnim zemljama, recimo u ovim nama najbližima poput Austrije, Njemačke i slično, puno manji omjer državnog, odnosno poslovnog i privatnog vlasništva”, kaže Šabjan Sabljak.

Samim time što smo mi puno više u tome, naše se stanovništvo i puno više razumije u nekretnine nego u financijsku imovinu, investicijske fondove i slično.

“Mislim da je to tako jer su nekretnine ipak ona materijalna, opipljiva imovina pa samim time i puno stvarnija. Mi to tako volimo: ono što vidimo, to je stvarno i znamo na čemu smo. Možemo time sami upravljati u smislu da nekretninu možemo prodati ili iznajmiti. Hoćemo li nekretninu koja nam je vlasništvu iznajmiti na duže ili na kraće, to ovisi o samoj nekretnini, ali i vlasniku. To je individualno”, kaže i dodaje da i danas, baš kao i nekada, ima ljudi koji imaju dovoljno sredstava za ulaganje u nekretnine kao oblik štednje za stare dane.

“Postoje i oni koji imaju neki novac oročen u banci i gledaju što će s njim i kako ga oploditi, no nikako ne žele izgubiti vrijednost tog novca. Zato se više odlučuju za nekretnine nego za nekakvu štednju u banci”, kaže Šabjan Sabljak.

Nepovjerenje u institucije

Ljubav prema nekretninama dijelom je uzrokovana i nepovjerenjem u institucije, bilo državne ili one financijske. “To je zasigurno velik dio priče. A i kamate na oročenja, u slučaju da netko ipak ostavi novac u banci, jako su niske pa tu nema nekakve financijske računica ako zaista želite ne samo uštedjeti novac koji trenutno posjedujete, nego možda čak i povećati njegovu vrijednost. Dakako da u tom slučaju nećete ići na klasičnu štednju u banci jer vam ona neće donijeti taj očekivani prinos”, kaže Šabjan Sabljak.

No isplati li se ulaganje u nekretnine, ili bi možda ipak bilo unosnije otisnuti se na financijsko tržište? “Isplati se – ako imate viška novca i to vam ne predstavlja neki veći egzistencijalni rizik. Ako imate viška sredstava i već gotov novac, nekretnine su onda jako sigurna investicija. Jer skoro sigurno se neće dogoditi da cijene nekretnina baš toliko i iznenadno padnu. Takvo što je nemoguće u nekom našem životnom vijeku. Jer to su velike stvari, a sve te velike stvari događaju se i odvijaju ipak postepeno. Cijene kvadrata mogu padati ili rasti, a opet imaju neku svoju stabilnost. Utjecaj na cijene može biti neki kratkoročan, ali da postoje dugoročni efekti. No nekretnine su ipak oblik imovine koje je stabilan, pogotovo u usporedbi s nekim drugim stvarima”, kaže Šabjan Sabljak.

Ulaganje i štednja u nekretninama ima svoje prednosti i nedostatke.

“Prednost je u svakom slučaju to da ako se vi ne namjeravate osobno useliti u nekretninu, ona vam može biti odličan izvor pasivnog prihoda. Radi li se o nekakvom mjesečnom najmu ili dnevnom, ovisi o opremljenosti nekretnine i njezinoj lokaciji, ali i o interesima i mogućnostima vlasnika, kao i o poslu kojim se bavi. Samim time imate i prednost u vidu rasta vrijednosti same nekretnine, pogotovo ako se ona nalazi na poželjnoj lokaciji. U slučaju Hrvatske to je svakako Zagreb i to bilo koji njegov dio, gotovo čitava jadranska obala, ali i općenito središnji dijelovi ostalih gradova koji možda nisu trenutno toliko razvikani ili popularni, ali su lokacijski dobro smješteni i imaju potencijal nekog rasta. Neke nekretnine koje se nalaze u blizini nekih atrakcija, veleučilišta ili nekih posebnih lokacija, ili nekog objekata koji se tek planiraju izgraditi, također su vrlo vrijedne”, kaže.

Naravno, uvijek ima i nedostataka. Jedan od njih je amortizacija, odnosno troškovi održavanja, renovacije, režijski troškovi, ali i osiguranje koje je jako pametno uzeti ako kupujete nekretninu u namjenu iznajmljivanja.

“Zatim tu su i nepredvidivi troškovi, što zbog ljudskog djelovanja, a što zbog vanjskih utjecaja. Svi smo, nažalost, vidjeli što potres može napraviti. Valja spomenuti i rizike na tržištu u vidu generalnog pada cijena, pa tako i cijena nekretnina. No ipak mislim da taj rizik nije prevelik jer vi čitavo vrijeme pratite situaciju i u svakom trenutku imate mogućnost prodati nekretninu ako vidite da cijene jako padaju. Tu ste, pratite i stignete reagirati. Nasuprot tome, u svijetu financija promjene se mogu dogoditi u roku od par sati. Dok informacije dođu iz Amerike do Europe, stigne se svašta desiti”, kaže Šabjan Sabljak.

U nekretnine se i dalje ulaže

Iako se rijetki mogu pohvaliti da im novac ne predstavlja baš nikakav problem, i danas ima onih koji ulažu u nekretnine. I ne radi se samo o nekim velikim firmama.

“U svakom slučaju, takvih kupaca konstantno ima. Oni kupuju nekretninu koja im nije primarna i u kojoj neće stanovati, ali se odlučuju na kupnju upravo zbog te štednje. Također, ljudi i nasljeđuju vrlo vrijedne nekretnine koje onda prodaju i možda za istu cijenu kupe dvije – jednu za stanovanje, a drugu za iznajmljivanje. Osim toga, ljudi nekretninu uvijek mogu – a to često i rade – ostaviti svojoj djeci”, kaže šabjan Sabljak.

No prije nego se odlučimo na kupnju stana, kuće ili zemljišta, valja se dobro informirati. “U svakom slučaju treba napraviti analizu i procjenu vrijednosti nekretnine. Naravno, najvažnije je provjeriti dokumentaciju i vlasništvo – bez toga se nikako ne treba upuštati u ikakvu kupovinu. Važno je provjeriti vlasnički list i biti siguran da svi upisani podaci odgovaraju stvarnom stanju. Zatim, važno je da je i sâm vlasnik, odnosno prodavatelj provjerena osoba, odnosno da je možete nedvojbeno identificirati.”

“Što se same nekretnine tiče, ako je ona starija, važno je provjeriti sve moguće eventualne buduće troškove koji će vas možda dočekati – je li nedavno bilo nešto od većih renovacija i popravaka, kakvi su ugrađeni materijali i koliko će oni još potrajati i slično. Dakako, velika je razlika radi li se o kupovini stana ili kuće, je li riječ o novogradnji ili nije”, kaže Šabjan Sabljak i dodaje kako je ipak dobro angažirati agenciju jer, ‘iako sve to možda zvuči jednostavno, ima tu puno detalja na koje treba obratiti pozornost’.

Ovaj prilog objavljen je u sklopu projekta “Novo vrijeme”. Projekt je sufinancirala Europska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda. Sadržaj priloga isključiva je odgovornost Udruge Hoću stranicu.