Pandemija koronavirusa, osim svojih izravnih posljedica na zdravlje stanovništva, donijela je velike i ozbiljne promjene u funkcioniranje bolničkog sustava. U mnogim su se bolnicama otvarali COVID odjeli, a veliki dio medicinskog osoblja raspoređivan je sa svojih matičnih odjela kako bi brinuo o pacijentima na kisiku ili respiratoru. Nerijetko su su zatvarani čitavi odjeli, a pojedine su bolnice dobivale predznak COVID i jednostavno više nisu primale pacijente s bilo kojim drugim zdravstvenim problemom.
Sve to rezultiralo je obustavom određenih kontrola i pregleda te je rastao broj drugih oboljenja i zdravstvenih dijagnoza koje bi se redovnim pregledima ipak otkrile na vrijeme. Od pojave bolesti COVID-19, otežano funkcionira i Specijalna bolnica za kronične bolesti dječje dobi Gornja Bistra. U njoj su trenutno na liječenju 103 pacijenta s najsloženijim zdravstvenim problemima.
“Naši pacijenti su djeca s teškim tjelesnim bolestima, s genetskim poremećajima, oštećenjima središnjeg nervnog sustava te drugim teškim malformacijama i oštećenjima“, rekao nam je zamjenik ravnatelja bolnice, Ivan Šoštarčić.
Neprimjeren prostor, potres, proboj virusa
Bolnica je smještena u dvorcu Oršić iz 18. stoljeća, a taj neprimjereni prostor značajno je stradao u potresu koji je pogodio Petrinju pa im je i to dodatno otežalo rad i brigu o malim pacijentima. Stoga su bili primorani dio djece preseliti u bolnicu Naftalan.
“Upravo u procesu preseljenja, dogodio nam se proboj koronavirusa u bolnicu”, ispričao nam je Šoštaričić te je dodao kako u tom zahtjevnom manevru, ali i u inicijalnoj stabilizaciji bolničke zgrade potpornim skelama, nisu mogli u potpunosti provoditi sve najstrože epidemiološke mreže pa je desetero djece oboljelo.
“Srećom, samo je jedno dijete imalo izraženije simptome bolesti. Zahvaljujući procijepljenosti svih naših pacijenata starijih od 12 godina, ali i zdravstvenih djelatnika koji s njima rade, trenutno smo korona-free bolnica”, kaže Ivan Šoštarčić.
Zabrana rada volonterima
Pored svega navedenog, dodatna otegotna okolnost života i rada u bolnici jest i nemogućnost angažiranja volontera koji su prije pandemije, svojim radom, predanošću i toplinom davali dragocjen doprinos ovoj ustanovi.
“Volonteri su s djecom uspostavljali i njegovali lijepe odnose pune blagosti i topline pa stoga nije neobično da im upravo oni u koroni najviše nedostaju”, kaže naš sugovornik. Dodaje kako većina malih pacijenata u bolnici nema roditeljsku skrb, a medicinsko osoblje, uz sve aktivnosti oko pružanja zdravstvene skrbi i njege, naprosto nema ni kapaciteta, a ni vremena koje bi mogli posvetiti igri, šetnji, zabavi ili druženju s djecom.
“Upravo to je, tijekom proteklih godina bila zadaća volontera. Dok su mogli dolaziti u bolnicu, bolesnike bi izvodili van, na zrak, u šetnju, na igru na novouređenom igralištu, a dobar dio vremena izdvajali bi za komunikaciju. Samim tim, bolesnici su bili puno zadovoljniji i nakratko bi čak zaboravljali na svoju bol, zahvaljujući nesebičnoj ljubavi koju su im pružali naši volonteri”, s puno emocija priča zamjenik ravnatelja Specijalne bolnice Bistra.
Dodaje i kako su maleni bolesnici bili prezadovoljni volonterima, što se reflektiralo i na njihovo ponašanje i interakciju s volonterima. Inače, ova je bolnica poznata po volontiranju. Najdulji staž u njoj imaju volonteri iz Italije kojima su se zatim pridružili i mnogobrojni hrvatski volonteri raznih profila.
“Stručni tim bolnice itekako primjećuje trenutni nedostatak volontera koji se manifestira i kroz pogoršanje zdravstvenog stanja naših pacijenata. Jedva čekamo da pandemija završi i da se volonteri vrate u našu ustanovu”, zaključio je Ivan Šoštarčić iz Specijalne bolnice Bistra.
Ovaj prilog je objavljen u sklopu projekta poticanja novinarske izvrsnosti Agencije za elektroničke medije.