Siromaštvo i obrazovanje utječu na odluku o cijepljenju kod starijih od 50 godina

U posljednje vrijeme svjedočimo apelima iz zdravstvenog sustava, posebno bolničkog, o prevelikom priljevu teško oboljelih od bolesti COVID-19 i upozorenjima kako se bolnički kapaciteti ubrzano pune. Slična situacija bila je i krajem prošle godine kada je hrvatski zdravstveni sustav, zbog snažnog udara pandemije, prema stručnim mišljenjima, bio pred kolapsom.

Svjedočimo svakodnevnom javnom apelu vlasti kako se stanje može držati pod kontrolom samo pridržavanjem epidemioloških mjera i, prije svega, pojačanim cijepljenjem. U Hrvatskoj je cijepljeno 47,38 posto ukupnog stanovništva, odnosno 56,73 posto odraslog stanovništva.

Zašto cijepljenih nema više, zašto osobe starije od 50 godina nisu spremne cijepiti se i koji su razlozi tome, istraživalo se na razini Europske unije ovo ljeto u sklopu projekta SHARE, odnosno drugog vala “SHARE Corona” istraživanja. Podsjetimo, tada se među ostalim, oko 2.000 ispitanika u Hrvatskoj starijih od 50 godina te ukupno 50 tisuća ispitanika iz Europske unije, pitalo jesu li uspjeli dobili otkazane zdravstvene preglede, jesu li zbog pandemije odlučili otići ranije u mirovinu, jesu li se cijepili protiv bolesti COVID-19, jesu li preboljeli COVID-19, jesu li se osjećali usamljenije, tko im je pomagao, jesu li se uspješno koristili internetom itd.

Profesor sa Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Šime Smolić, ujedno i voditelj međunarodnog znanstvenog Projekta SHARE za Hrvatsku pojasnio nam rezultate istraživanja u kojem se ispitivalo kolika je spremnost europskih građana starijih od 50 godina na cijepljenje protiv bolesti COVID-19. Razmatrala se demografska, socioekonomska i zdravstvena situacija ispitanika koji su neodlučni ili su odbijali cijepljenje. Projekt “SHARE – Istraživanje o zdravlju, starenju i umirovljenju u Europi”, najveća je europska panel studija o starenju koja se provodi od 2004. godine, a Hrvatska joj se pridružila 2014. godine.

Hrvatska je zemlja s nižom procijepljenošću

Hrvatska se, prema istraživanju “Spremnost na cijepljenje u Europi: Tko su necijepljeni?” koje je provedeno tijekom ljeta, nažalost, ističe voditelj SHARE Projekta za Hrvatsku, nalazila bliže zemljama s najnižom procijepljenošću tj. s oko dvije trećine starijih od 50 godina koji su se cijepili. Za usporedbu, u svih 28 europskih zemalja u prosjeku cijepljeno nije bilo oko 18 posto svih ispitanika.

Međutim, pojašnjava profesor sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta Smolić, postojale su velike razlike među zemljama. “Malta, Danska i Španjolska prednjače s više od 95 posto cijepljenih među stanovništvom 50+, a Rumunjska i Bugarska imale su tek oko 28 posto, odnosno 21 posto cijepljenih. Od necijepljenih ispitanika, trećina njih su još uvijek neodlučni, dok je 45 posto izjavilo da se ne želi cijepiti.” U Rumunjskoj i Bugarskoj, zemljama s najnižom ukupnom procijepljenošću, navodi naš sugovornik, oko 40 posto je bilo neodlučno oko cijepljenja, dok ih je 54 posto, odnosno 45 posto izjavilo da se uopće ne želi cijepiti.

“Čak i ako bi se znatan broj neodlučnih mogao potaknuti na cijepljenje, veliki broj onih koji odbijaju cijepljenje otežat će postizanje ‘imuniteta krda’ putem cijepljenja. Isto vrijedi i za druge zemlje u kojima je udio onih ispitanika, osoba starijih od 50 godina, koji odbijaju cijepljenje u nekoj zemlji prilično visok. Takav je slučaj i u Latviji i Litvi u kojima takvih 40 posto ispitanika.”

Na odluku o cijepljenju utječu ekonomski, obrazovni i zdravstveni čimbenici

Ekonomska situacija i status ispitanika, odnosno život u financijski depriviranim kućanstvima, prema podacima, bitan su čimbenik odbijanja cjepiva ili barem neodlučnosti. “Osobe s nižim mjesečnim dohotkom češće se nisu željele cijepiti ili su bili neodlučni za to, dok je bilo suprotno za osobe s većim mjesečnim dohocima.”

Ovakav nalaz, ističe Smolić, potkrijepljen je subjektivnim ocjenama ispitanika o tome koliko im je teško “spojiti kraj s krajem” s mjesečnim dohotkom. Gotovo je trećina osoba koje su izjavile da spajaju kraj s krajem “uz velike poteškoće” bilo neodlučno ili je odbilo cijepljenje. Ispitanika koji nisu bili spremni cijepiti se, a bili su u povoljnijoj ekonomskoj situaciji, odnosno mogli su “lako spojiti kraj s krajem” bilo je samo 7,8%.

Koliko su osobe starije od 50 godine bile spremne cijepiti se, ovisilo je, pokazalo je istraživanje, i o njihovom obrazovnom statusu. “Posebno je među onima s osnovnim obrazovanjem bilo je oko 15 posto neodlučnih ili onih koji odbijaju cijepljenje, u skupini sa sekundarnim obrazovanjem bilo ih je oko 16 posto, a najmanje oko 9 posto među osobama s tercijarnim obrazovanjem. Osobe s višim obrazovanjem znatno su manje skeptične prema cijepljenju”, ističe voditelj SHARE Projekta za Hrvatsku Smolić.

Posebno je to, navodi, bilo izraženo u Bugarskoj, Rumunjskoj i Slovačkoj. Nadalje, pokazalo se da će osobe u dobi između 50 i 65 godina vjerojatnije odbiti cjepivo te da mu nisu sklone, za razliku od osoba starijih od 65. Tako je bilo u gotovo svim zemljama.

Osim ekonomskog statusa, obrazovanja i dobi, i spol je, pokazalo je istraživanje, važan čimbenik za stavove prema imunizaciji, ističe Smolić. “Zanimljivo, žene su češće oklijevale od muškaraca. Prosječno je 14,5 posto žena bilo neodlučno ili je odbilo cijepljenje, dok je među muškarcima bilo njih 12,8 posto. Ali ne u svim zemljama. U Mađarskoj, Portugalu i Švicarskoj, na primjer, čini se da je bilo više muškaraca koji su još uvijek bili neodlučni ili se nisu htjeli cijepiti.”

Očekivano, zdravije osobe više su oklijevale cijepiti se ili se uopće ne žele cijepiti, za razliku od osoba kojima je bila dijagnosticirana barem jedna bolest. Ta je najviše bilo izraženo u Mađarskoj, Litvi, Luksemburgu i Švicarskoj. Također, osobe koje poznaju nekoga tko je imao ozbiljne probleme zbog bolesti COVID-19, bile su, navodi Smolić, manje skeptične oko cijepljenja i voljnije cijepiti se. Među onima koji poznaju nekoga tko je teško obolio ili preminuo od bolesti COVID-19, tek njih 10 posto se ne želi cijepiti.

Slabije cijepljene zemlje pred velikim izazovima

“Ako se osvrnemo na nalaze iz istraživanja “SHARE Corona”, vidimo da su zemlje s najnižim udjelima cijepljenih zabilježenim tijekom ljeta trenutačno pred velikim izazovima u četvrtome valu. Dovoljno je pogledati podatke o broju umrlih u Rumunjskoj, Bugarskoj i Latviji ovih dana pa je jasna korelacija s ukupnim brojem cijepljenih.”

Samo neznatnu, za sada, lakšu situaciju imaju Litva, Hrvatska ili Slovenija, naglašava Smolić. Međutim, s obzirom na broj zaraženih u ovim zemljama, dodaje, nema puno prostora za optimizam u narednim tjednima. Smatra kako bi napore trebalo usmjeriti prema osobama koje su još neodlučne ili se ne žele cijepiti. “Pri tome treba voditi računa o jasnoj i transparentnoj komunikaciji o dobrobitima koje cjepivo donosi ne samo za pojedinca nego i društvo u cjelini.”

Pozitivan trend: manje je otkazanih zdravstvenih pregleda

Analiza o spremnosti Europljana na cijepljenje, dio je širih rezultata koji su proizišli nakon drugog kruga “SHARE Corona” istraživanja koje je provedeno ovo ljeto. Prvi krug istraživanja o utjecaju Korone na zdravlje Europljana provedeno je od lipnja do kolovoza 2020. netom nakon što je većina zemalja Europe proglasila ‘pobjedu’ nad koronavirusom.

Tada se, među ostalim, pokazalo da je 12,4 posto ispitanika odustalo od zdravstvene zaštite, za njih 27 posto zakazane zdravstvene usluge bile su odgođene, a za 5 posto ispitanih one su nakon izbijanja epidemije bile otkazane. U Hrvatskoj je oko 22 posto ispitanika starijih od 50 godina tada izjavilo da im je zakazani pregled bio otkazan, a da se svakoj desetoj deseta osobi zdravlje pogoršalo u odnosu na ono prije pandemije.

Trendovi su se u odnosu na prošlu godinu poboljšali

Kada govorimo o odustajanju ili izbjegavanju zdravstvene zaštite zbog straha od zaraze novim koronavirusom, stanje u zemljama Europske unije se poboljšalo, ističe naš sugovornik. Preliminarni rezultati drugog vala “SHARE Corona” istraživanja pokazuju da je oko 9 posto osoba u dobi od 50+ izjavilo da su izbjegavali zdravstvene usluge kako se ne bi zarazili virusom u odnosu na oko 12 posto u prvom valu.

“Slične rezultate dobili smo i kod druga dva pokazatelja: udio osoba kojima je zakazani zdravstveni pregled bio odgođen zbog pandemije gotovo se prepolovio (s 26 posto na 13 posto), a udio onih koji su tražili termin za zdravstveni pregled, ali ga nisu dobili, zabilježio je pad s 5,4 posto na 4,4 posto.”

Slično je bilo i u Hrvatskoj. Otkazivanje zakazanih pregleda bilo je znatno manje te se udio odgođenih smanjio sa oko 22 posto na 8 posto. Istovremeno, 72 posto ispitanika je u međuvremenu od lipnja/kolovoza 2020. do lipnja/kolovoza 2021. dobilo odgođene zakazane zdravstvene preglede. “U usporedbi s drugim zemljama npr. 25 posto u Bugarskoj ili 43 posto u Portugalu, Hrvatska je ipak uspjela nadoknaditi odgođene medicinske zahvate”, navodi Smolić.

Iako ima i uspješnijih zemalja, kao što su npr. Grčkoj gdje se skoro 91 posto starijih od 50 godina dobilo odgođene zdravstvene preglede, u Nizozemskoj njih 87 posto te u Danskoj 83 posto, međutim zabrinjava činjenica, zaključuje voditelj SHARE projekta u Hrvatskoj, profesor sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta Šime Smolić, što veliki broj starijih od 80 godina u nekim zemljama kao što su Latvija ili Rumunjska više od polovice ispitanih i nakon godinu dana nisu dobili odgođene zdravstvene usluge.

Ovaj prilog objavljen je u sklopu projekta “Novo vrijeme”. Projekt je sufinancirala Europska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda. Sadržaj priloga isključiva je odgovornost Udruge Hoću stranicu.