Samo činjenice: Ima li cjepivo dugoročne posljedice?

Joshua Kimmich, nogometaš FC Bayerna, potaknuo je javnu raspravu svojim izjavama o razlozima zašto još uvijek nije cijepljen. On je rekao da nije protivnik cijepljenja, ali da se još ne želi cijepiti jer se boji mogućih dugoročnih posljedica.

Svaki četvrti Nijemac nije cijepljen protiv COVID-a 19. Dio njih se nije cijepio iz istih razloga kao i Kimmich. Skeptici objavljuju na Twitteru primjere drugih cjepiva, recimo protiv svinjske gripe, koja su navodno imala dugoročne posljedice. Ali, je li to istina? Odgovore na najvažnija pitanja donosi Deutsche Welle.

Koje su razlike između reakcija na cjepivo, nuspojava i dugotrajnih posljedica?

Reakcije na cijepljenje obično se javljaju ubrzo nakon cijepljenja i mogu trajati nekoliko dana. To su, na primjer, u slučaju bolesti COVID-19 bol na mjestu uboda ili glavobolja. Ove reakcije tijela ukazuju na to da se imunološki sustav bori sa cjepivom.

Nuspojave su pak, može se reći, jače reakcije na cjepivo. One su “nepoželjna reakcija tijela na cjepivo koja se javlja uz normalnu reakciju na cijepljenje”, kaže za DW Christine Falk, predsjednica Njemačkog imunološkog društva i profesorica na Institutu za transplantacijsku imunologiju u Hannoveru. One su ozbiljnije od uobičajenih reakcija na cjepivo i, u najgorem slučaju, mogu dovesti do oštećenja koja imaju dugoročne posljedice po zdravlje. Vrlo rijetke nuspojave poput tromboze (sinusne vene) ili miokarditisa već su otkrivene kod cjepiva protiv COVID-a 19.

“Dugotrajne posljedice” ne mogu se odvojiti od nuspojava na cijepljenje. Imunolog Carsten Watzl na Twitteru objašnjava da su to nuspojave koje su povezane sa cijepljenjem ali se javljaju tek nakon izvjesnog vremena. Naprimjer: Ako se nuspojava javi samo kod jedne od milijun osoba, ta je povezanost vidljiva tek nakon što je cijepljeno nekoliko milijuna ljudi.

Prednost cjepiva protiv bolesti COVID-19 je u tome što je do danas u cijelom svijetu ubrizgano više od 6,8 milijardi doza cjepiva – zato se rijetke nuspojave mogu brzo identificirati. “Budući da je toliko ljudi već cijepljeno, a mnogi od njih čak prije mnogo mjeseci, sada sigurno znamo koje su nuspojave moguće”, objašnjava imunolog Förster.

Što je s prvobitno neotkrivenim slučajevima tromboze nakon cijepljenja AstraZenecom?

Ovo je rijetka nuspojava, koju su imunolozi otkrili tek nakon što se počelo primjenjivati cjepivo AstraZeneca, potvrđuje Förster. To uključuje neke teške slučajeve s krvnim ugrušcima na različitim ili neuobičajenim mjestima (na primjer, u mozgu kao tromboza sinusne vene). “Studije za odobravanje upotrebe cjepiva mogu pokazati češće reakcije na cjepivo, ali nažalost ne i one rijetke zbog relativno malog broja slučajeva”, objašnjava imunologinja Falk. Stoga je ova nuspojava uočena tek nakon izdavanja odobrenja za korištenje AstraZenece.

Prema navodima australskih zdravstvenih vlasti, tromboza se javlja samo kod četiri do šest osoba na milijun cijepljenih AstraZenecom.

Prema podacima njemačkog Središnjeg higijenskog zavoda kao stručne službe pri Ministarstvu zdravstva, većina slučajeva tromboze obično se javlja dva do tri tjedna nakon cijepljenja, uglavnom kod osoba mlađih od 60 godina. Zbog toga se od 1. travnja u Njemačkoj cijepljenje AstraZenecom preporučuje osobama starijim od 60 godina. Ako se nuspojava otkrije dovoljno rano, može se liječiti.

Koliko je vremena potrebno da se cjepivo razgradi u tijelu?

Postoje dvije različite vrste cjepiva koja su odobrena u EU-u: mRNA cjepiva tvrtke Biontech-Pfizer ili Moderna te vektorska cjepiva kao što su AstraZeneca ili Johnson & Johnson. “Treba proći nekoliko dana i tjedana da se cjepiva potpuno razgrade i da više ne budu prisutna u našem tijelu”, objašnjava imunologinja Falk.

Da pojasnimo: mRNA cjepiva sadrže, takoreći, plan gradnje za određenu komponentu virusa – nakon što se ubrizgaju, imunološki sustav se stimulira i stvaraju se antitijela protiv tog malog dijela. Nakon toga, prema navodima firmi Biontech-Pfizer, mRNA se ponovno potpuno razgrađuje – i zato ne može izazvati nikakve neželjene dugoročne posljedice. “Nema naznaka da bi moglo doći do kasnijih reakcija”, kaže Reinhold Förster u intervjuu za DW.

Vektorska cjepiva također sadrže svojevrstan “plan gradnje” za određeni dio virusa i stimuliraju imunološki sustav da proizvodi antitijela. Prema navodima Središnjeg higijenskog zavoda, vektorska cjepiva se razgrađuju nakon kratkog vremena i zato ne mogu uzrokovati neželjene dugoročne posljedice na zdravlje ljudi.

Jesu li nuspojave drugih vakcina otkrivene tek godinama kasnije?

Kod cjepiva Pandemrix protiv svinjske gripe uočena je vrlo rijetka nuspojava: narkolepsija, bolest spavanja. U početku je cijepljeno relativno malo ljudi, zbog čega se nuspojava otkrila mjesecima kasnije, nakon što je mnogo ljudi cijepljeno.

Ova se neželjena pojava povremeno javljala kod djece i mladih između četiri i 19 godina starosti, a nastupala je u roku od nekoliko tjedana. Na temelju epidemioloških studija procjenjuje se da se kod djece i adolescenata pojavljuje dva do šest dodatnih slučajeva narkolepsije na 100.000 ubrizganih vakcina. Cjepivo se trenutno više ne koristi u EU-u.

Koje su nuspojave zabilježene nakon cjepiva protiv COVID-a 19?

Poznate i ujedno vrlo rijetke nuspojave cjepiva protiv korone, koje Institut Paul Ehrlich navodi u svom izvještaju, su, na primjer, miokarditis – upala srčanog mišića, i perikarditis – upala srčane maramice, pri čemu uzročna veza u do sada prijavljenim slučajevima još nije konačno razjašnjena. Prijavljene su i anafilaktičke reakcije, tromboze (sinusne vene), Guillain-Barréov sindrom i trombocitopenija ili imunološka trombocitopenija. Daljnja objašnjenja, uključujući učestalost nuspojava, mogu se pronaći u mjesečnom aktualiziranom izvještaju o sigurnosti cjepiva PEI.

Zaključak

Vodeći imunološki stručnjaci u Njemačkoj uglavnom isključuju mogućnost obolijevanja ljudi godinama nakon cijepljenja protiv bolesti COVID-19. Tijelo reagira na cjepivo odmah nakon cijepljenja ili nekoliko tjedana kasnije – i tada može razviti reakcije na cijepljenje ili eventualno teže neželjene posljedice. U najgorim, ali vrlo rijetkim slučajevima, to mogu biti npr. tromboze (sinusne vene) ili miokarditis, koji također mogu dugoročno utjecati na zdravlje osobe. Premda je u svijetu ljudima već ubrizgano gotovo sedam milijardi doza cjepiva, do sada su otkrivene vrlo rijetke nuspojave. Znanstvene studije o mogućim dugoročnim neželjenim efektima još nisu dostupne.

Ali: Prema mišljenju imunologa s kojima smo razgovarali, dugoročne neželjene pojave, koje, kako strahuju skeptici, nastupaju godinama nakon prvog cijepljenja, nisu moguće a nisu poznate ni kod drugih vakcina. Budući da tijelo cjepiva brzo razgrađuje, ona ne mogu izazvati nikakve naknadne reakcije.