Istraživanja pokazuju da su ljudi koji odlučno odbijaju cijepljenje u Njemačkoj često slabije obrazovani, ideološki desno orijentirani i nepovjerljivi prema institucijama. Kako ih uvjeriti u nužnost cijepljenja? Pitanje je to koje postavlja Deutsche Welle.
“Ima necijepljenih koji su, korak po korak, promijenili stav. Oni sada dolaze, miješaju se s ljudima koji primaju treću dozu. Tihi su, malo govore”, prenosi berlinski liječnik Wolfgang Kreischer koji obavlja cijepljenje u svojoj ordinaciji u Berlinu.
Kaže, skok broja zaraženih posljednjih tjedana mnoge je uplašio. “Ali još ima onih koji rezolutno odbijaju cijepljenje”, dodaje ovaj liječnik. “Jedna pacijentica mi je odlazeći rekla kako želi da svi ovdje budemo nekako kažnjeni. Toga nažalost ima.”
Tko su ljudi koji načelno odbijaju cjepivo? Ili oni koji iza pandemije i cijepljenja vide tamne sile i “diktaturu”?
Heike Klüver s Instituta za društvene znanosti berlinskog Sveučilišta Humboldt je još u ožujku pokušala doznati odgovore na ta pitanja. Tada je provela reprezentativnu anketu koja je pokazala da će se cijepiti dvije trećine ljudi – taj postotak je danas zaista toliki – te da je 17 posto građana neodlučno, a 16 posto se protivi cijepljenju.
“Postoji značajna povezanost između razine obrazovanja i stava prema cjepivu. Što niže obrazovanje, to češće odbijanje. Osim toga, oni koji odbijaju cijepljenje su češće glasači Alternative za Njemačku i zastupaju više desne pozicije”, priča Klüver za DW. “To su i ljudi koji načelno imaju nisko povjerenje u politiku, vlasti, medije i zdravstveni sustav.”
Stav isti, teme se mijenjaju
U takvim krugovima, posebno jakim na istoku zemlje gdje je Alternativa za Njemačku (AfD) ponegdje bila pobjednička stranka na izborima, stvara se snažan društveni pritisak.
“Kada saznaju da se netko iz tih krugova cijepio, oni su ogorčeni. Cijepljenome se predbacuje da je pokleknuo, popustio”, kaže nam Josef Holnburger iz Centra za monitoring, analize i strategije koji istražuje desničarske pozicije na internetu.
Ovaj znanstvenik kaže da su desničari, posebno na istoku Njemačke, iskoristili koronu za svoju stvar. “A to je paradoksalno, jer upravo su na istoku pokrajine koje su se prethodno odlikovale visokom stopom vakcinacije, recimo protiv malih boginja ili tetanusa.” To je, smatra se, naslijeđe komunističkog DDR-a u kojem je postojala tradicija obveznog cijepljenja.
Danas je u pitanju korona, ali sutra to mogu biti druge teme. “Neki ljudi imaju hermetičku ideološku sliku svijeta, žive u drugoj realnosti i ne može ih se uvjeriti argumentima. To ćemo vidjeti i kod drugih tema, recimo kod mjera za borbu protiv klimatskih promjena”, predviđa Holnburger.
Kako do neodlučnih?
Sudeći po tome, ni aktualne brojke mnoge neće uvjeriti. One kažu da ovih dana pandemija najviše divlja upravo tamo gdje je broj cijepljenih manji od njemačkog prosjeka. Veliki broj okruga koji su postali nova žarišta nalazi se u Saskoj, Tirinškoj i Brandenburgu. U Saskoj se cijepilo tek 58 posto ljudi, čak deset posto manje nego u prosjeku cijele zemlje, i čak dvadeset posto manje nego u pokrajini Bremen.
Sugovornici DW-a slažu se da političari ne trebaju oklijevati kod donošenja strožih mjera, jer se boje glasnog prosvjeda protivnika cijepljenja. To vrijedi i za već najavljenu obveznu vakcinaciju za zaposlene u zdravstvu.
“Moglo bi se reći da to vodi jačoj polarizaciji”, kaže Hajke Klüver. “Ali ne treba zaboraviti da je već ranije povjerenje u institucije među tim ljudima bilo vrlo nisko.”
Umjesto toga, treba se koncentrirati na one neodlučne. Jer, kako je pokazala studija iz ožujka, oko 13 posto necijepljenih građana bi pristalo na cijepljenje ako bi to obavio njihov liječnik od povjerenja ili ako bi to značilo olakšice u svakodnevnom životu. Na njih se računa u narednom razdoblju.
