Prati nas

Vijesti

Gabričević: Umirovljenici su zaslužili isplatu božićnica i COVID dodatka

Slovenija umirovljenicima isplaćuje regres za godišnji odmor ili božićnice. U Hrvatskoj jedinice lokalne i područne samouprave mnogim umirovljenicima daju božićnice, uskrsnice, osiguravaju besplatan javni prijevoz. Te bi olakšice trebali imati svi umirovljenici.

Objavljeno

|

Novi proračun najavljuje 13. mirovinu.
Veselko Gabričević (foto: HSU)

Svjedoci smo da su životne namirnice izrazito poskupjele, neke su cijene otišle u nebo. Litra ulja je gotovo dvostruko skuplja u odnosu na cijenu koju je imala prošle godine u ovo doba. Takva poskupljenja mirovine ne prate niti njihovim usklađivanjem, niti povećanjem, ističe predsjednik Hrvatske stranke umirovljenika Veselko Gabričević, dodajući kako umirovljenici koji i inače teško žive, sada još teže pokrivaju sve veće troškove života.

Analitičari govore kako je riječ o o najvećoj inflaciji od ožujka 2013. godine, a koja je posljedica globalnih gospodarskih poremećaja na koje je prvenstveno utjecala pandemija Covid-19. Cijena hrane, znatno je poskupjela. Osim ulja i masti koji su poskupjeli gotovo 20 posto, snažan rast zabilježen je i kod povrća i to 8,4 posto te mlijeka, sira i jaja 4,3 posto iako se čini da su u odnosu na cijene od proše godine one sada i 30 posto veće. 

Usklađivanje mirovina prema važećoj formuli nije dovoljno

Usklađivanje mirovina, koje je za prvu polovicu godine iznosilo 60 kuna više na prosječnoj mirovini, teško će, naglašava čelnik umirovljeničke stanke, pokriti poskupljenja. “Usklađivanjem umirovljenici dobiju neku kunu više, no za imalo dostojanstven život potrebno je daleko više.”

Oglas

Mirovine se usklađuju dva puta godišnje, a stopa po kojoj se to čini izračunava se na osnovu indeksa potrošačkih cijena, odnosno inflacije i stope po kojoj su rasle plaće. Ali koliko će na rast mirovina utjecati rast potrošačkih cijena, a koliko rast plaća, ovisi o tome je li pojedina od tih stopa manja od 50 posto njihova zbroja stopa. U tom slučaju u izračun stope po kojoj se mirovine usklađuju uračunava se 30 posto stope koja ima vrijednost manju od 50 posto zbroja i 70 posto druge, veće stope.

“Na postojeću formulu usklađivanja u redovnim okolnostima ne možemo se mnogo žaliti, ali sada tražimo da usklađivanje bude 100 posto prema višem indeksu. Na taj način mirovine više ne bi toliko zaostajale za prosječnim plaćama. Ovakvo izračunavanje usklađivanja i dalje vodi prema realnom padu prosječne mirovine koje su sada 36 posto prosječne plaće.”

I u odnosu na prosječne mirovine nama susjednih zemalja ona je niža. Mi možda nismo u mogućnosti, kao što to radi Slovenija, umirovljenicima isplaćivati regres za godišnji odmor ili božićnice, ističe Gabričević, ali svakako bi u tom smjeru, dodaje, trebalo razmišljati jer je život umirovljenika sve teži.

Ovo što Vlada RH čini, očito da nije dovoljno, naglašava. Pozdravlja praksu jedinica lokalne i područne samouprave koje mnogim umirovljenicima daju božićnice, uskrsnice, osiguravaju im besplatan javni prijevoz. Pojedine lokalne sredine imaju određene olakšice. “Nisu svugdje isti problemi, ali to svakako može pomoći u podizanju standarda umirovljenika.”

Prije nekoliko godina Vlada je umirovljenicima isplatila božićnice, za ovaj Božić tih najava, za sada, nema. Iz HSU kažu da će se zalagati da božićnica bude nešto što bi svi umirovljenici trebali dobiti. “Kada vidite da umirovljenik ima mirovinu oko 2.000 kuna, a granica siromaštva je 2.927 kuna, a on uz to uspijeva uredno plaćati dopunsko zdravstveno osiguranje 840 kuna godišnje te 960 kuna za HRT pretplatu. Na kraju godine kada to sve saberete primio je 11, a ne 12 mirovina. Umjesto da je dobio nekakav dodatak on je dobio jednu mirovinu manje.”

Kako su najugroženije osobe s najnižim prihodima, Gabričević smatra da povećanje mirovina ne bi trebalo biti linearno, već bi se usklađivanje s troškovima života trebalo obračunavati prema visini mirovine; da oni koji imaju najmanje, dobije više i obrnuto.

Za stabilnost mirovinskog sustava potreban veći broja zaposlenih i duži radni vijek

Upravo je povećanje najnižih i obiteljskih mirovina, odnosno, postizanje adekvatnosti mirovina jedan od prijedloga reformi mirovinskog osiguranja koji je predložen Nacionalnim planom oporavka i otpornosti do 2026. godine.

Temeljni problem mirovinskog sustava, ističe Gabrićević, je problem niskih plaća i male zaposlenosti. Samo kroz veću zaposlenost i podizanjem plaća više bi se ulagalo u mirovinske fondove, naglašava, što je preduvjet za rast mirovina.

“Sve dok mi ne podignemo produktivnost, ne povećamo zaposlenost, ne povećaju se plaće radnicima i službenicima, neće biti velikih pomaka. Možemo donositi svakakve planove i dokumente, ali bez poticanja rada i plaća, teško ćemo doći na adekvatnu razinu mirovine koja bi bila primjerena standardu i dostojnom životu u 21 stoljeću.”

Spomenuti Plan povećanje broja zaposlenih planira kroz ukidanju zakonske obaveze o automatskom odlasku u mirovinu s napunjenih 65 godina starosti. Produžavanje radnog vijeka je nešto što se u zapadnim europskim zemljama prakticira, što je potrebno i kod nas, ističe Gabričević.

“To je u skladu i s produženjem životnog vijeka koji je znatno duži nego je bio prije 50 ili čak prije 20 godina. Duži ostanak na tržištu rada doprinio bi i boljem punjenju mirovinskih fondova. Sredstva iz drugog mirovinskog stupa sada su dostatna za primanje mirovina u trajanju 15-20 godina.”

Raniji odlazak u mirovinu uz produžavanje životnog vijeka, smatra čelnik HSU, rezultirat će još većim nedostatkom sredstava za isplatu mirovina iz prvog mirovinskog stupa te opterećenjem državnog proračuna.

Mirovine iz drugog stupa, trebale bi biti daleko veće, ističe Gabričević. To pokazuje i činjenica da se znatan dio novih umirovljenika koji su štedjeli i u drugom stupu, odlučuje na isplatu mirovina samo iz stupa solidarnosti. “To je kompleksno pitanje. Mirovinska reforma je izvršena još 2002. godine kada se krenulo s izdvajanjima za drugi stup. Tada je zamišljeno da se u njega iz plaće izdvaja 5 posto, ali da ono postupno raste. Gotovo 20 godina kasnije, taj je drugi stup, prema projekciji, trebao biti u visini izdvajanja od 12 ili 15 posto, no to se povećanje nije dogodilo. Da je bilo tako, odlaskom u mirovinu većina bi se odlučivala za isplatu iz oba stupa.”

Zašto su ljudi siromašni?
foto: mifner/Pixabay

Problem vidi i u činjenici što su izdvajanja iz malih i minimalnih plaća, nisu kumulirala dovljno sredstava za isplatu, za razliku od onih kojima je plaća bila znatno veća. Obzirom da se oko štednje u drugom stupu lome koplja, oko tog je pitanja, naglašava, nužna stručna rasprava.

Nacionalna naknada za starije osobe nije polučila uspjeh

Pojedine mjere koju su trebale poboljšati položaj starijih osoba, kao što je to trebala biti nacionalna naknada za starije osobe uvedena početkom godine, nije polučila rezultat. Iznos od 800 kuna naknade prima tek oko 5.500 korisnika, a trebalo ju je, prema projekcijama primati njih 20 tisuća.

“Prima ju daleko manji broj ljudi jer su neki socijalni programi i naknade nadmašile iznose nacionalne naknade. Zbog toga se mnogima nije isplatila.  Namjere su s uvođenjem nacionalne naknade bile dobre, ali nije opravdala.”

Istovremeno bi se, novim Zakonom o socijalnoj skrbi trebala povećati zajamčena minimalna naknada sa 800 na 1.000 kuna. “Očekujemo da će se taj cilj ispuniti. Umirovljenici su u najvećoj mjeri korisnici socijalne pomoći i smještaja”, ističe predsjednik Hrvatske stranke umirovljenika.

Reforma socijalne skrbi

I dok pozdravlja te pomake u socijalnoj skrbi starijih osoba, zabrinjava, kaže, prijedlog o ukidanju obiteljskih domova. Resorno ministarstvo njihovo ukidanje predlaže uz obrazloženje da nisu ispunili ciljeve; pružanja obiteljskog načina života unutar obiteljskog doma, kao niti očekivane razine kvalitete sluge zbog čega im je dan rok od 5 godina za transformaciju u ustanovu u sustavu socijalne skrbi. Gabričević smatra kako bi dio korisnika obiteljskih domova tako mogao ostati bez te usluge.

Također, zabrinjava i što se u reformi socijalne skrbi ne predlaže povećanje dohodovnog cenzusa za socijalnu uslugu pomoći u kući.  Zbog toga što je cenzus prenizak, smatra, mnogima je ta usluga, posebno u ruralnim sredinama, i dalje nedostupna.

Podizanje cenzusa za pomoć u kući  trebalo bi biti po uzoru na podizanje cenzusa za besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje koje će nastupiti 1. prosinca.  Nakon više od 10 godina, taj je cenzus po članu kućanstva podignut na 2.000 kuna, a za samca na 2.500,  kuna, u oba slučaja za 400 kuna. Zbog cenzusa koji se godinama nije mijenjao veliki je broj umirovljenika nakon usklađivanja mirovina gubio pravo na policu dopunskog zdravstvenog osiguranja na teret državnog proračuna.

“Uspjelo se dogovoriti da se taj cenzus usklađuje i mijenja ovisno o usklađivanju mirovina. To je pravičnije.  I u slučaju usluge pomoći u kući cenzus bi trebalo podići i mijenjati ga uz usklađivanje mirovine.”

Kao nužno za smanjenje stope siromaštva je i promjena obiteljskih mirovina koju prima 215 tisuća korisnika, većinom žene. Izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju trebao bi biti gotov do kraja godine, kaže predsjednik HSU. Smatra da bi korisnik obiteljske mirovine, u slučaju da uzima mirovinu svojeg preminulog bračnog druga, trebao imati 80 posto njezine mirovine. Ako bi umirovljenik želio zadržati svoju mirovinu, dodaje, trebao bi imati pravo i na 50 posto mirovine preminulog bračnog druga. “Time bi veliki broj umirovljenica korisnica obiteljske mirovine izišlo iz zone siromaštva.”

Umirovljenici zaslužili i novu isplatu Covid dodatka

Obzirom na probleme i dugotrajnost COVID-19 krize, trebalo bi, smatra Gabričević, umirovljenicima ponovo isplatiti COVID dodatak kao što se to učinilo u travnju ove godina kada su ga u iznosima od 400 do 1.200 kuna dobili svi kojima je mirovina bila niža od 4.000 kuna.

“CIVID dodatak je itekako potreban. Države u okružju su ga dale nekoliko puta. Naša je Vlada dala jednom. Umirovljenici su zaslužili novu isplatu.”

Veselko Gabričević (foto: HSU)

Širenje bolesti COVID-19 i veliki pritisak oboljelih na zdravstveni, bolnički sustav, svakako će utjecati na zdravlje umirovljeničke populacija koji su učestali korisnici zdravstvene skrbi. U pojedinim bolnicama se, ističe Gabričević, otkazuju dogovoreni medicinski zahvati i postupci zbog čega postoji bojazan da će se situacija još više pogoršati. “Starije osobe su najranjivija populacija. Zbog prezauzetih kapaciteta bolnica, neće se moći vršiti pregledi i operacije koje nisu hitne, a to će se jako odraziti na zdravlje umirovljenika, ali i na zdravlje svog stanovništva.”

Zato predsjednik HSU Veselko Gabričević poziva na cijepljene. Ako se ne želi zaštititi sebe, cijepljenje je potrebno zbog zaštite starijih i bolesnih. Jedino s na taj način, zaključuje može suzbiti bolest i stabilizirati zdravstveni sustav koji je već sada narušen.

Ovaj prilog objavljen je u sklopu projekta “Novo vrijeme”. Projekt je sufinancirala Europska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda. Sadržaj priloga isključiva je odgovornost Udruge Hoću stranicu.
Oglas
.

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.