I rijetki cijepljeni mogu oboljeti. Što o probijanju imuniteta kažu brojke?

U slučajeve “probijanja imuniteta” spadaju infekcije ljudi koji su potpuno cijepljeni, a ipak se zaraze i pokazuju simptome. Slučajevi zaraze bez simptoma ne spadaju u ovu kategoriju, piše Deutsche Welle.

Je li “probijanje imuniteta” znak da je zakazalo cjepivo? Ne. Ali ni jedno cjepivo ne nudi stopostotnu zaštitu. Institut Robert Koch je izračunao da je u starosnoj dobi između 18 i 59 godina u posljednjih devet mjeseci efikasnost cjepiva iznosila 83 posto. Za starije od 60 godina ta efikasnost je 82 posto. Zaštita od težih oblika bolesti koji bi zahtijevali liječenje na odjeljenju intenzivne njege je 95 odnosno 93 posto.

Zaštita cijepljenjem zavisi i od vremena cijepljenja odnosno od toga koliko je vremena od druge doze prošlo.

“Mi još nemamo osobe koje su cijepljene prije više od jedne godine. Zato ne možemo reći koliko traje zaštita”, kaže Christina Falk, predsjednica Njemačkog društva za imunologiju (DGfI). Ali dodaje da je već poznato da se broj antitijela donekle smanjuje nakon šest do devet mjeseci.

“To me ne bi brinulo da nema delta soja, koji je znatno zarazniji od prethodnih sojeva”, rekla je. “Kada obrana nastala cijepljenjem više nije dovoljno djelotvorna, onda virus može probiti tu obrambenu liniju, ući u stanicu i izazvati infekciju”, kaže. To je onda”probijanje imuniteta”.

Ipak, ostaje zaštita od težih oblika bolesti. Institut Robert Koch navodi da je samo 0,56 posto pacijenata od 67.661 identificiranih “probijanja imuniteta” stiglo na odjeljenje intenzivne njege. Smrtnost kod tih pacijenata iznosi 1,06 posto.

Institut Robert Koch navodi da je od 722 osobe koje su oboljele usprkos cijepljenju i umrle njih 75 posto bilo starije od 80 godina. To znači i da je četvrtina cijepljenih umrlih – mlađa od 80 godina.

Je li porastao broj „probijanja imuniteta“?

Da. Prema službenim podacima Instituta Robert Koch, u tjednu od 27. rujna do 3. listopada registrirano je 8224 novih slučajeva “probijanja imuniteta” u starosnoj dobi između 18 i 59 godina. U odnosu na ukupno razdoblje od početka cijepljenja to je porast od 7,2 posto. A ako se u obzir uzmu samo posljednja četiri tjedna, taj porast je znatno veći – 28,4 posto. Broj pacijenata s težom kliničkom slikom je porastao za 7,7 posto u posljednja četiri tjedna.

I u grupi pacijenata starijih od 60 godina porast je također evidentan. Slučajevi „probijanja imuniteta” su porasli za 10,1 posto od početka godine, ali taj postotak je veći u posljednja četiri tjedna i iznosi čak – 52,6 odsto.

Za Institut Robert Koch je taj porast očekivan jer je više ljudi cijepljeno, a virus se još uvijek širi pa je veća statistička vjerojatnost da cijepljene osobe dođu u kontakt s virusom.

Jesu li necijepljeni odgovorni za “probijanje imuniteta”?

Ne. Ali ponašanje ljudi bitno utječe na tok pandemije i na opterećenje nacionalnih zdravstvenih sustava. Službene statistike kažu da na bolničko liječenje trenutno moraju skoro isključivo necijepljene osobe preko 60 godina starosti, a da je mali broj cijepljenih koji su u istoj situaciji također iz te starosne grupe.

Ako jesen donese rast broja zaraženih, to će biti uglavnom necijepljene osobe. Ali Christina Falk upozorava da se i cijepljene osobe mogu lakše zaraziti jer više virusa cirkulira u populaciji.

Do koje mjere s vremenom opada zaštita?

Zaštita ostvarena cijepljenjem ne mijenja se na isti način kod svih ljudi. Postoji više uzroka opadanju imuniteta nakon cijepljenja. To zavisi od starosti, preležanih i aktualnih bolesti, intervala između primljenih doza i od samog cjepiva.

Imunitet opada brže kod najstarijih osoba, pacijenata koji boluju od raka i pacijenata koji iza sebe imaju presađivanje organa. Zato je Stalna komisija za cijepljenje u Njemačkoj  (STIKO) preporučila 7. listopada osobama starijim od 70 godina da prime i treću dozu cjepiva. Osoblju u staračkim domovima, institucijama za njegu starih i nemoćnih osoba, kao i osoblju u bolnicama bit će također ponuđena treća doza.

Vremenski razmak između prve i druge doze je također faktor efikasnocti cjepiva. Christina Falk objašnjava da je “efekt pamćenja kod BioNTecha bolji nakon 42 dana nego nakon 21 dan”. Prema njoj je druga doza izuzetno značajna za obrazovanje imunološkog pamćenja. Zaštita se bazira na toj memoriji.

Navodi i da je puno bolji vremenski razmak između dvije doze Pfizer/BioNTecha šest umjesto tri tjedna, a kod Astre bolje 12 umjesto 6 tjedana.

Ona je stoga sada kritička naspram dozvole koju je dobilo cjepivo Johnson & Johnson, jer je samo tu predviđena samo jedna doza. “Ispitivanja na kojima se zasniva ta njihova dozvola napravljena su na osnovu prvobitnog virusa. Ali poslije njega su došli drugi sojevi. Zato ne mogu sva antitijela koja su se stvorila tim cjepivom tako dobro prepoznati deltu.”