I automobil je važan za aktivno i uspješno starenje, a stariji vozači su savjesniji od mlađih

Ponekad čista navika u starijoj dobi, u pravilu često puka potreba. Sa svojim automobilom penzioneri su uvijek na svome, barem koliko to dopuštaju cijene goriva i stanje u novčaniku. Godina proizvodnje je najmanji problem. Neki prometalo koriste za odlazak na povremeni posao, drugi relaksirano do mora ili grunta na vikendicu. Većinom je to zbog vožnje u šoping živežnih namirnica, kraća putovanja u posjet rodbini, a u novije doba sve češće za razvažanje unučadi.

Daleko od romantičnih brojanja kilometara na Route 66, automobil je nezaobilazan i značajan dio  priča o aktivnom starenju i mobilnosti osoba starije životne dobi. Bez obzira i na posljednji cjenovni udar po litri benzina i dizela. Jer voziti se mora, pa makar i rjeđe, ako u mjestu stanovanja nema zadovoljavajućeg javnog prijevoza. U glavnom gradu akutni problem je prometna infrastruktura iz doba kad je automobil bio simbol luksuza, a bicikli i pješačenje više-manje stvar oskudice, za razliku od danas kad su odraz zdravog životnog stila. 

Trenutno poskupljenje goriva po običaju će donijeti i rast ostalih troškova, od najave skupljih energenata, do hrane, u Zagrebu moguće i karata u gradskom prijevozu. Hoće li i u kojoj mjeri umirovljeni vlasnici automobila srezati tu stavku, zima će već pokazati.

Zasad se udobnosti osobnog vozila ne misli odreći Ivan Jakuš (71) iz Zagreba. Automobil je u njegovom slučaju više od same stavke kućnog budžeta. “Jako mi je bitan. Za plac da ne moram teglit stvari, unuke da otpelam u školu i na treninge navečer. A naravno i da malo odem u rodno Zagorje. Mama je u domu u Oroslavlju pa odemo k njoj dvaput mjesečno. Imamo na domovini i malo vinograda koji delamo, ali pomalo nam je to već i opterećenje. Tak da sam stalno u pokretu i bez auta bi to bilo nemoguće. Sad bu se ipak to sve malo srezalo, nažalost, jer evo benzin je poskupil, održavanje auta je skupo, a mirovine su kakve jesu. Kak’ je krenulo, morali bumo se prebacit na bicikle. Ak’ bumo mogli terati.”

A kakvi su vozači osobe starije od 65 godina, redovno jasno pokazuju i prometne statistike. Proteklog vikenda, osobito u noćnim satima, uobičajena slika na zagrebačkom području. Pod povećalom prometne policije u pojačanoj akciji nadzora sigurnosti prometa bili su opet brzina, alkohol i opijati. 

Stariji vozači očito savjesniji u prometu

Brojke nisu puno odskakale od dosadašnjih provjera. “Dreger je otišao u crveno kod 44 vozača, od kojih su tek dvojica bila u dobi 50 godina naviše. Kolokvijalno zvani stariji vozači, u dobi od 65 plus, u proteklih deset mjeseci sudjelovali su u 495 prometnih nesreća. To je otprilike oko 9 posto svih udesa koji su se tijekom godine dogodili u Zagrebu”, iznosi nam voditelj Službe za sigurnost cestovnog prometa PU zagrebačke Krešimir Mišić.

“Znači, ne možemo reći da je taj postotak pretjeran i da su vozači preko 65 godina kategorija koja se jako ističe od ostalih u ponašanju u cestovnom prometu. Međutim, i ta je dobna skupina pod posebnim nadzorom policije i dio redovne statistike.” Ona uz ostalo otkriva koje su to slabe točke kad su umirovljenici za volanom. Od zanimljivosti Mišić izdvaja situacije kada starije osobe skrive nezgodu najčešće se svojim bočno sudare s drugim vozilom. I to zbog problema s držanjem sredine prometne trake ili zamišljene linije u prolasku raskrižjem. Drugi čest slučaj izazivanja prometnih nezgoda kod seniora je i udar u parkirano vozilo. ‘’Dakle, glavni razlog je kontrola upravljanja samim vozilom, a rjeđe su to alkohol i brzina. To nam, naravno, pokazuje da svi vozači iznad 65 godina u nekom postotku i nisu baš sposobni sigurno upravljati svojim vozilom.’’ 

Iz palete mjere u tim su situacijama policiji na raspolaganju redovni nadzor na mjestu događaja i izvanredni, koji uključuje i izvanredni liječnički pregled. 

“Kad policijski službenici dobiju obavijest od liječnika s opravdanom sumnjom da određena osoba zbog neke bolesti ili stanja više ne može sigurno voziti, nadležna policijska uprava pokreće upravni postupak. ‘’Tog vozača se upućuje na izvanredni liječnički pregled u ovlaštenoj zdravstvenoj ustanovi, gdje se utvrđuje je li doista sposoban za upravljanje vozilom. Ukoliko se utvrdi da nije, osoba ostaje bez dozvole, gubi status vozača i snosi troškove pregleda. Potvrdi li se da ipak jest, troškovi takvog zdravstvenog pregleda idu na račun Ministarstva unutarnjih poslova, napominje Mišić. “To smatramo i jednim vidom prevencije, kao i brige za sigurnost cestovnog prometa na način da se osobe koje nisu više sposobne sigurno voziti isključe iz prometa.”

Koliko košta izvanredni pregled?

Podsjetimo, članak 233. Zakona o sigurnosti prometa na cestama propisuje “utvrdi li se na izvanrednom pregledu da vozač boluje od bolesti ili ima invalidnost radi koje više nije sposoban sigurno upravljati vozilom, liječnik koji je obavio pregled ili je liječio vozača te izabrani liječnik dužan je uz upozorenje bolesniku o tome obavijestiti policijsku upravu ili postaju u kojoj osoba ima prijavljeno prebivalište, odnosno privremeno ili stalno boravište”.

Ako to ne učini, propisana kazna je 1.500 do pet tisuća kuna. Inače, cijena izvanrednog pregleda koji takav vozač treba obaviti kod specijaliste medicine rada u roku 30 dana nakon obavijesti policije kreće se oko 450 kuna. Ako je ordinacija u sustavu PDV-a, što neke nisu, u konačnici je trošak i veći. Kod posljednjih zakonskih izmjena 2019. taj je teret za one koji ne prođu izvanredni zdravstveni nadzor u javnosti podigao dosta prašine, osobito u umirovljeničkim redovima. Izazvao je i reakcije Koordinacije Hrvatske obiteljske medicine u odnosu na obvezu i dodatnu odgovornost samih liječnika o dojavljivanju promjena u zdravstvenih razloga ili izmijenjenih psihičkih sposobnosti vozača. 

Naš sugovornik ne slaže se s prigovorima da je u opažanju takvih pojedinaca najveći teret u praksi zapravo na obiteljskim liječnicima. “I policijski službenici kada prilikom nadzora vozila i vozača uoče određene pokazatelje da osoba nije zdravstveno sposobna, isto tako može, bez obzira na liječnika, uputiti osobu na izvanredni zdravstveni pregled. Znači i to radimo. Recimo, primijeti se da osoba nema vid koji bi bio odgovarajući i to je odmah određena indicija da nije sposobna za upravljanje vozilom. No, u konačnici nije prometni policajac taj koji će to utvrditi, nego liječnik.’’, napominje Mišić. 

Dio prevencije je i redovna policijska represija odnosno reagiranje na prometne recidiviste, pa tako i u slučaju vozača starije dobi. “To nam je također okidač u smislu sigurnosti da s tom osobom nešto nije u redu. Ako učestalo čini prekršaje, ako vidimo da ima tri, četiri prometne nesreće, a nije pod utjecajem alkohola i opijata, a osoba je starije životne dobi, naravno da se prilikom očevida provjerava nije li možda razlog zdravstvena nesposobnost. Tu je onda policija ovlaštena sama uputiti osobu na izvanredni pregled. Naravno, u operativnoj evidenciji se na mjestu događaja može vidjeti je li vozač ponavljač.”

Nerijetko krivci za nesreće s najtežim posljedicama

Kad je riječ o starijim osobama i uzrokovanju nesreća s najtežim posljedicama, ove godine su u njima poginule četiri osobe. To je relativno velika brojka, otprilike 11 posto od ukupnog broja poginulih na zagrebačkim prometnicama, upozorava Mišić. “Nažalost, to je pokazatelj da i vozači iznad 65 godina sudjeluju u tim najtežim nesrećama. Načini na koje se može utjecati na preveniranje takvih situacija, osim one klasične represije i spomenutih izvanrednih liječničkih pregleda je i edukacija. Hrvatski autoklub je ove godine organizirao jedno takvo događanje i za osobe starije životne dobi, što je vrlo pohvalna mjera jer se dobar dio starijih ljudi veže za određena mjesta poput domova umirovljenika, klubova i slično. Naravno da tu pozivamo sve institucije koje osim policije sudjeluju u sustavu sigurnosti cestovnog prometa da daju svoj doprinos u toj edukaciji. Jer i to je jedan od načina kako utjecati na ponašanje starijih osoba u prometu i kako možda smanjiti ovaj broj teških prometnih nesreća koje oni uzrokuju.”

Vozačka vještina ipak individualna stvar

Ako bi se generacijski odmjeravalo opreznost u vožnji, na strani starijih ili mlađih vozača nema generalnog zaključka, dodaje naš sugovornik. To je individualna stvar svake osobe iznad 65 godina. 

No, problem je bitno veći kad je riječ o starijim pješacima u Zagrebu. Posebice na Aveniji Dubrovnik na dijelu kod Barčevog trga, gdje seniori nerijetko prelaze četiri prometne trake iako su u blizini potpuno sigurni pothodnici. Policija i u tom segmentu djeluje preventivno i represivno, no uvijek ima pojedinaca koji čak i s ortopedskim pomagalima riskiraju prelazak ceste, izbjegavajući stepenice u pothodniku.

Mišić i ovom prilikom apelira da to ne čine. Jer osim za njih, podsjeća, jednaka je to opasnost i za same vozače i upravo se na tim lokacijama širokih avenija događaju teške prometne nesreće. Srećom ove godine srećom nije bilo poginulih pješaka, lani je život izgubila jedna osoba. Povoljnijoj statistici pomoglo je i razdoblje ograničenog kretanja i okupljanja zbog korone, kao i slabijeg prometa po gradu, što se posebno osjetilo na Aveniji Dubrovnik, Aveniji Dubrava i ulici Grada Vukovara. No, s popuštanjem mjera vratile su se i uobičajene gužve na prometnicama i nesmotreni prelasci mimo pješačkih prijelaza i pothodnika. Stoga je i odgovorno ponašanje u prometu ono na što policija stalno ukazuje.

“Ako se i dogodi takva teška nesreća naleta na pješaka na cesti, posljedice su strašne. Nebitno je tko je u toj situaciji kriv. Za vozača ostaju trajne traume, kao i za obitelji osoba koje su u toj nesreći sudjelovale. Zato je nužno uvijek apelirati na oprez. Sigurnost mora biti na prvom mjestu, a onda komfor svih sudionika i protočnost prometa”, poručuje Krešimir Mišić, voditelj resorne službe u zagrebačkoj policijskoj upravi.

Ovaj prilog objavljen je u sklopu projekta “Novo vrijeme”. Projekt je sufinancirala Europska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda. Sadržaj priloga isključiva je odgovornost Udruge Hoću stranicu.