Cjepiva koja smo primili u djetinjstvu imala su brojnije i jače nuspojave, no nitko se nije bunio

Iako je jedan od glavnih argumenta protivnika cijepljenja da su “prije cjepiva bila puno sigurnija nego danas” za Jutarnji list taj je moderni mit opovrgnuo profesor Janko Nikolić-Žugić, voditelj katedre za imunobiologiju Sveučilišta Arizona u Tucsonu, svjetski priznati imunolog i gerontolog.

Naime, brojni se građani boje cjepiva protiv COVID-a, usprkos činjenici da su standardi za proizvodnju i ispitivanje sigurnosti cjepiva danas viši no ikad. Pri tome su u djetinjstvu primili cjepiva koja su izazivala ozbiljnije i češće nuspojave.

“Stupanj znanosti i tehnologije u proizvodnji sadašnjih cjepiva ne može se usporediti s onim kakav je bio kod cjepiva protiv dječje paralize i velikih boginja. Kod velikih boginja oko jedan posto cijepljenih imalo je vrlo ozbiljne posljedice. Znamo i da je kod jedne od 1.000 do 10.000 cijepljenih osoba dolazilo do generalizirane vakcinije, što je izgledalo kao same velike boginje. Sva današnja cjepiva neusporedivo su sigurnija”, kazao je Nikolić-Žugić.

“To da se netko danas ne cijepi apsolutni je poraz civilizacije. Cjepiva su iznimno dobro, sigurno i jako oružje koje sprečava infektivne bolesti, smrtnost kod COVID-a sprječavaju za 98,5 posto. Porazno je kako se u pandemiji javnost okrenula od medicine, no s druge strane, to je izazov: moramo se boriti za svaku cijepljenu osobu. Jer sa zaraznim bolestima nije samo problem što osoba ne želi zaštititi sebe, nego će ugroziti i druge s kojima je u kontaktu”, kazao je profesor.

Više o velikoj akciji cijepljenja protiv dječje paralize koja je provedena u nekadašnjoj Jugoslaviji krajem pedesetih godina pročitajte u priči Cijepljenje isprva nije davalo dobre rezultate, no Rijeka je na kraju pobijedila dječju paralizu.