Za razliku od nekih prošlih vremena u kojima nismo znali, a niti nas je zanimalo, koja nam cjepiva upisuju u zdravstvene kartone, slobodan protok parcijalnih informacija (a još više dezinformacija) u uvjetima pandemije stvorili su opasnu situaciju po javno zdravlje.
To, naravno, ne znači da se ne trebamo informirati (dapače!), no ujedno bi trebalo potaknuti promišljanja na temu – zašto se baš tako jako volimo dezinformirati? Odgovor bi mogao biti u činjenici da je ovo potonje puno lakše od učenja i traženja informacija iz relevantnih izvora.
Kako to izgleda u slučaju “Facebookove akademije izvrsnosti”, tog nepreglednog trusta stručnjaka koji su jedan dan nogometni izbornici, drugi dan ministri, treći seizmolozi, a četvrti epidemiolozi? Vremenski tijek rasprave o cjepivima u ovoj internetskoj krčmi možemo prikazati u samo nekoliko redaka:
Stožer: Stiže Pfizerovo cjepivo.
Facebook: Fuuuj, cijepite se vi s njim. Mi se nećemo cijepiti ni mrtvi tom novom i neistraženom Pfizerovom svinjarijom. Neka se cijepe saborski zastupnici! Nećete nas trovati Pfizerom!
Stožer i saborski zastupnici: Evo, cijepili smo se.
Facebook: Lažovi, dobili ste vitamine, a nas želite potrovati. Nećemo biti Pfizerovi laboratorijski štakori!
Stožer: Nema više Pfizerovog cjepiva. Sad se možete cijepiti AstraZenecinim.
Facebook: Đubrad, potrošili ste kvalitetno cjepivo, a nas želite potrovati s AstraZenecinim napojem kojeg je zabranila EU. Zahtijevamo da nas cijepite Pfizerovim cjepivom, jer Pfizer je najkvalitetniji!
Možda je najbolje to sažeo neimenovani komentator čiji se citat dijeli Facebookom, a koji opisuje kako su ljudi spremni svijet svoditi na razinu svojega znanja ili neznanja: “Ljudi to gledaju kao da kupuju rabljeni televizor. Kao da je na Oxfordu ekipa s Hrelića koja će im uvaliti nešto što ne valja.”
Je li AstraZenecino cjepivo u Europskoj uniji zabranjeno davati starijima?
Zapravo ne. U nekim državama EU izdana je preporuka da se starije osobe cijepe drugim cjepivima. Da se radi o političkoj, a ne znanstvenoj odluci, govori podatak da su dobni pragovi postavljeni različito; od 50 do 65 godina.
Austrija je takvu odluku, primjerice, donijela na prijedlog Austrijske narodne stranke, točnije njihove najveće sekcije (Österreichischer Seniorenbund) koja okuplja pripadnike stranke starije dobi. No austrijske zdravstvene vlasti izdale su preporuku da se, u slučaju logističkih problema s Pfizerovim cjepivom, stariji od 65 ipak cijepe AstraZenecinim cjepivom.
U Hrvatskoj su slično, uvjereni smo – s najboljim namjerama, apelirali Sindikat umirovljenika Hrvatske i Matica umirovljenika Hrvatske. U vlak su uskočile Stranka umirovljenika i Hrvatska stranka umirovljenika.
Gdje je nastao problem?
U prvim skupinama osoba na kojima je ispitivana učinkovitost AstraZenecina cjepiva nije bilo puno osoba u starijoj životnoj dobi pa su se u medijima pojavile krive interpretacije da cjepivo nije djelotvorno za starije, o čemu smo već ranije pisali.
AstraZeneca je jasno deklarirala da je u kliničkoj studiji bilo manje od 10 posto osoba starijih od 65 godina, a samo 450 imalo ih je više od 70 godina. Istovremeno je Pfizer u svoja istraživanja uključio više od 40 posto osoba starijih od 55.
Očekivano, velikim dijelom i medijskim putem, isprovociran je kaskadni niz službenih (gore spomenutih) odluka. No, epidemiolozi upozoravaju da je besmisleno očekivati da će neko cjepivo prestati djelovati nakon što netko navrši 50. ili 65. rođendan, iako je očekivana imunosna reakcija starijih osoba nešto slabija.
A kada se govori o strahu od nuspojava za starije od 65 to je jednostavno, za HRT, opisao Zlatko Trobonjača, imunolog iz KBC-a Rijeka: “Ne možete očekivati da bi vam do 60 ili 65 godine cjepivo bilo bez nuspojava, a za starije od 65 odjednom ima. To je praktički nemoguće, što se tiče našeg imunosnog sustava. Sigurno je da je manja opasnost od cijepljenja AstraZenecinim cjepivom starije populacije u odnosu na mogućnost i sve posljedice od same infekcije.”
Vođena tim rezoniranjem i dobrim rezultatima koje su pokazale starije osobe uključene u klinička istraživanja, Europska agencija za lijekove odobrila je upotrebu AstraZenece za sve dobne skupine, no kao što smo rekli, neke su države odlučile izdati vlastite preporuke.
Nelogičnost i licemjernost
Shizofrenost nastale situacije jasno je sažeo francuski infektolog profesor Eric Caumes. “Nekoliko država, uključujući Francusku, su cijepile osamdesetogodišnjake Pfizerovim cjepivom. A uopće ne znamo koliko je to cjepivo efikasno u toj dobnoj skupini”, komentirao je za BFMTV. Slično bismo mogli reći i za Hrvatsku u kojoj je prva cijepljena osoba imala 81 godinu, zar ne? No nitko se nije bunio. Niti su mediji ispitivali je li Pfizerovo cjepivo prokušano na starijima od 80 godina.
Branka Aničić (81) prva je u Hrvatskoj primila Pfizerovo cjepivo (screenshot: HTV)
Mogu li se uspoređivati studije koje su proveli Pfizer i AstraZeneca?
“Tvrdnja da bi AstraZenecino cjepivo trebalo biti slabije učinkovito kod starijih osoba nije previše znanstveno utemeljena. Studija koju je provodila AstraZeneca provodila se u drugačijim uvjetima, kada se epidemija nije rasplamsala i na zdravim ljudima, i istina je da nisu imali dovoljan broj ljudi starijih od 65 godina da bi mogli tvrditi da je cjepivo djelotvorno, ali sve znanje koje imamo o imunologiji, a potvrdila je i studija koja je provedena na 600 osoba od kojih je preko 400 bilo starije od 55, pokazala je da nema razlike u imunološkom odgovoru koji se javlja nakon cijepljenja AstraZencinim cjepivom neovisno o životnoj dobi”, kazao je imunolog sa Sveučilišta u Rijeci Pero Lučin za HRT.
Je li 60 posto zaštite dovoljno?
Na ovo pitanje mogli bismo odgovoriti protupitanjem: Koja je trenutna alternativa? Je li razumnije čekati luksuznu limuzinu pa i po cijenu nedolaska do cilja ili sjesti u javni prijevoz i stići na vrijeme?
60 posto djelotvornosti u zaštiti od bolesti nije mala stvar, pogotovo ako znamo da cjepiva protiv gripe štite čak i u manjem postotku pa ipak snažno djeluju na poboljšanje javnog zdravlja. Ako dodamo da AstraZenecino cjepivo štiti 100 posto od težih oblika bolesti i sprječava hospitalizacije i spajanje na respiratore, razumna odluka čini se jednostavnijom.
Nije vrijeme za kukavice i cendranje
Bilo bi zaista lijepo da svatko od nas u ovom trenutku ima mogućnost birati cjepivo i, barem zbog osobnog dojma, misliti da smo odabrali najbolje za sebe. Vjerojatno će se to u nekoj srednjeročnoj budućnosti i dogoditi. No stanje je takvo kakvo jest i Pfizerovog cjepiva (kojega je Facebook akademija izvrnosti a priori odbijala zbog nove RNA tehnologije) nema uopće ili nema dovoljno da bi se efikasno i brzo zaustavila pandemija. Nikakvo jamranje tu činjenicu neće promijeniti. No dolazak drugih cjepiva postavio je neke nove društvene odnose.
Kao društvo, do sada smo imali obvezu štiti najranjivije među nama, ponekad čak i protiv njihove volje i razumijevanja. No sada ta obaveza, u tom obliku, lagano prestaje. U ovom trenutku upravo bi stariji trebali preuzeti odgovornost i misliti na društvo. I učiniti sve što mogu da se ono vrati normalnom životu.
Monica Gandhi, infektologinja Kalifornijskog sveučilišta u San Franciscu, objavila je tablicu učinkovitosti napoznatijih cjepiva protiv koronavirusa
Ovaj prilog nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija
u okviru projekta “Živim, učim, rastem – Aktivno starenje, zdravo starenje”
