Tešović o razvoju cjepiva: Za ono što je 1968. trebalo pet godina, sada treba pet dana

Brojke zaraženih koronavirusom će nastaviti rasti, no nitko ne može znati koliko će dugo to trajati, rekao je gostujući u programu N1 televizije Goran Tešović, dječji infektolog s Klinike za infektivne bolesti Dr. Fran Mihaljević.

Između ostalog, demistificirao je brzu proizvodnju cjepiva, što je čest argument među necijepljenima za necijepljenje. “Cjepivo je razvijeno brže nego bilo koje drugo, ali tehnologija razvoja i proizvodnje cjepiva danas i 1968. godine je neusporediva. Neka cjepiva koje mi primjenjujemo danas, kao što je cjepivo protiv ospica i rubeole, proizvedeno je krajem šezdesetih i početkom sedamdesetih. Za ono što je nekad trebalo pet godina sada vam treba pet dana.”

“Nikada nije bilo angažirano toliko materijalnih sredstava za razvoj nekog cjepiva. Velika materijalna sredstva i razvijenija tehnologija rezultirala su brzim razvojem cjepiva. Ona su prošla sve uobičajene faze istraživanja prije nego što su registrirana. U trećoj fazi uključene se desetine tisuća ispitanika. Provođene su studije i u zemljama u kojima je cjepivo razvijeno, kao i u nerazvijenim zemljama. O svemu se prilično vodilo računa. Da cjepivo nije dovoljno sigurno i dovoljno ispitano – to nije točno”, ističe Tešović.

Prokomentirao je i novo, proteinsko cjepivo, kojeg je Hrvatska naručila 300.000 doza. “I prije su postojala druga cjepiva za SARS-CoV-2, ne samo mRNA i vektorska. U susjednoj Srbiji i nekim zemljama Latinske Amerike milijuni su cijepljeni kineskim cjepivom koje je razvijeno na klasičnoj tehnologiji. Proteinsko je drugačije od cjepiva koje smo dosad primjenjivali.”