Što je uspješno starenje i kako ga postići?

Starenje donosi sa sobom mnoge životne promjene, pozitivne i negativne, s kojima se valja suočiti i nastojati im se prilagoditi.

Ulaskom u treću životnu dob starije se osobe postupno suočavaju s brojnim socijalnim, psihološkim i biološkim promjenama. Starenjem organizam slabi pa dolazi do smanjene fizičke sposobnosti i slabije pokretljivosti. Dolazi do usporavanja nekih vitalnih funkcija kao što je slabljenje sluha ili vida, a kod mnogih i slabljenje pamćenja.

Ulazak u treću životnu dob karakterizira i promjena uvjetovana odlaskom starije osobe u mirovinu čime oslabljuju i socijalni kontakti s krugom ljudi s kojima se svakodnevno susretala. Odlaskom u mirovinu mijenja se i financijska moć, značajno su manji prihodi iz mirovine u odnosu na prihode iz plaće, stoga osoba postaje i financijski ovisna. Dolazi i do gubitaka bliskih osoba što sve rezultira potrebom starijih za potporom obitelji i zajednice.

Promjene koje se zbivaju u procesu starenja zahtijevaju od osobe stalno prilagođavanje slike o sebi. Valja naći ravnotežu i sklad između potrebe da se održi kontinuitet vlastite ličnosti i potrebe da se prihvati promjene. U literaturi nalazimo različite teorijske koncepte koji pokušavaju objasniti uspješno suočavanje i prilagodbu u procesu starenja.

Knjiga savjeta o iskustvu starenja

Tako primjerice u knjizi “Iskustvo starenja” Despot Lučanin donosi sljedeće postupke za uspješno suočavanje i prilagodbu na promjene u starosti:

• Budite mentalno aktivni! Čitajte, razmišljajte, planirajte, rješavajte probleme, križaljke, igrajte zahtjevne intelektualne igre (npr. šah). Nastavite učiti Održite tjelesno zdravlje! Dobro zdravlje povezano je s manjim slabljenjem pamćenja u starijih osoba. Redovito vježbajte!
• Smanjite opadanje kognitivnih sposobnosti! Prihvatite činjenicu da će u nekim područjima doći do kognitivnoga opadanja, primjerice u pamćenju. Uspješno starenje ne podrazumijeva uklanjanje toga opadanja, već ublažavanje i prilagodbu.
• Prilagodite se na rad u mirovini! Uključite se u aktivnosti koje će vam pružiti zadovoljstvo i koje će vaš um održati aktivnim.
• Održite mentalno zdravlje! Održite dobro tjelesno zdravlje jer tjelesni problemi mogu izazvati duševne probleme.
• Probudite interes za vjeru ili smisao života! Ako niste vjernik, potaknite u sebi smisao života.

Važnost socijalne mreže

Uspješno starenje utemeljeno je na načinu života kojim se održava zdravo tijelo i um, a tome pomažu navike pravilne prehrane i tjelovježbe te uključivanje u aktivnosti koje predstavljaju izazov.

Osim toga, važno je održati i sustav socijalne podrške te novim odnosima s drugim ljudima nadoknaditi one izgubljene kao i održati međugeneracijsku povezanost u svojoj obitelji pozitivnim odnosima s djecom i unucima. Starije osobe koje imaju kvalitetniji kontakt sa svojom socijalnom mrežom (djeca, unuci, srodnici, prijatelji) aktivnije su i zadovoljnije tim odnosima, položajem u društvu i svojim životom.

Najveći izvor zadovoljstva, a time i kvalitete života, starijim je osobama osjećaj korisnosti, odnosno doprinos koji mogu pružiti u svojoj sredini. Mnogi ljudi u starijoj dobi nastavljaju produktivan i djelotvoran život tako da više vremena provode s obitelji i prijateljima te da se bave aktivnostima koje ih vesele.

Opadanje funkcija nastoje nadomjestiti ulažući više vremena za učenje novih aktivnosti kao i koristeći se raznim pomagalima. Takve osobe uspješno stare. One su optimistične i prihvaćaju izazove starenja. Za sebe pretpostavljaju da će biti sposobne prevladati probleme ili živjeti s njima.

Dobro starjeti podrazumijeva sposobnost suočavanja s vlastitim unutarnjim, fiziološkim promjenama i vanjskim socijalnim, a cilj je postići sklad među njima. Zbog opadanja tjelesnih i psihičkih funkcija starijim ljudima treba pomoći da ostanu samostalni što je duže moguće, s tim da im se, kada je potrebno, pruži odgovarajući smještaj u sredini u kojoj su se navikli živjeti i koju ne žele mijenjati.

Iskustvo pokazuje da se starije osobe teže privikavaju na promjene koje iziskuju od njih veći angažman, stoga se teško odlučuju na promjenu sredine.

Smještaj u ustanovu i “kućanske zajednice”

Kada se starije osobe nađu u situaciji da uslijed zdravstvenih, socijalnih ili drugih razloga više ne mogu samostalno skrbiti o sebi ili žive usamljeno, jedno od prihvatljivih rješenja koje im je na raspolaganju jest smještaj u ustanovu.

Skrb o starijim osobama u domovima organizirana je tako da im se omogući sadržajan i ugodan život, što sličniji životu u obitelji. Osim skrbi i njege koju dobivaju, za mnoge starije osobe dolazak u dom zna biti bijeg od osamljenosti i izolacije s kojom su se suočavali u sredini u kojoj su živjeli.

Na prilagodbu i kvalitetu života osoba smještenih u ustanovi zasigurno utječe uključivanje u aktivnosti i druženje s ostalim korisnicima. U praksi se pokazalo da veće zadovoljstvo životom u ustanovi iskazuju one starije osobe koje sudjeluju u aktivnostima i druže se s ostalim korisnicima od onih osoba koje nisu aktivne.

Uvjeti života u postojećim domovima organizirani su i prilagođeni onima koji tu žive. Zajednički život starijih osoba u domovima može biti što sličniji životu u obitelji ako su domovi organizirani u manje stambene jedinice tzv. kućanske zajednice po modelu četvrte generacije domova. Koncept rada u “kućanskoj zajednici” usmjeren je na stariju osobu. Ona prema svojim željama i potrebama bira način provođenja svakodnevnice umjesto da joj se nameću sadržaji i programi koji ograničavaju slobodu odlučivanja. (Gordana Stolfa, soc. radnica/Narodni zdravstveni list)