Vijesti
Socijalna isključenost starijih osoba posljedica je i prometne izoliranosti
Kroz uslugu regionalnog prijevoza starijima se na požeškom ruralnom području znatno poboljšava kvaliteta života
“Morala sam otići u bolnicu izvaditi krv. U banci sam podigla mirovinu i u pošti platila račune. Najprije po mirovinu, po lijekove, pa onda u nabavku.”
Pričaju tako starije i nemoćne osobe zadovoljne što im je osiguran besplatan prijevoz iz okolnih naselja i sela u Grad Požegu kako bi obavile liječničke preglede ili obavile druge, za svakodnevni život važne potrebe.
Loša ili nikakva prometna povezanost općina i sela s Požegom izraziti su problem zbog kojeg su starijim osobama, koje nemaju osobni prijevoz, za život važne usluge gotovo nedostupne, kaže nam predsjednica požeške Udruge Humanum Ivana Šag.
“Dostupni javni prijevoz iz okolnih općina i sela prema Požegi, osmim što je rijedak i veliki je financijski izdatak za umirovljenike. Pojedine karte za prijevoz koštaju tridesetak kuna zbog čega si redoviti odlazak do Požege ne mogu priuštiti.” Udruga Humanum tako već treću godinu provodi projekt “U projekt se uključi i prijevoz naruči” koji financira sredstvima dobivenima putem javnih natječaja i poziva.
Uslugom besplatnog prijevoza, osobama starije životne dobi iz udaljenijih i slabo razvijenih područja, omogućuje se dostupnost zdravstvenih, kulturnih i svih drugih potrebitih usluga u Požegi pri čemu korisnici nastavljaju živjeti u svojem domu. Projekt obuhvaća područje Grada Pleternice, Općine Brestovac i Jakšić i njihovih gotovo stotinjak naselja i sela, ističe predsjednica udruge.
“Uslugu prijevoza redovito koristi 60 osoba starije životne dobi, većinom žene. Iz Pleternice vozimo svakog drugog i zadnjeg utorka u mjesecu, Jakšić četvrtkom, a Brestovac svakog drugog i zadnjeg petka u mjesecu. Korisnici se za prijevoz prijave u općini koja Udruzi dan ranije javi popis zainteresiranih. Udruga lokalnom obrtniku prijevozniku plaća najam kombija koji po korisnika dođe pred kućna vrata.”
Donedavno nemoguće, danas je usluga regionalnog prijevoza, ističe voditeljica udruge Šag, spriječila i prekinula praksu socijalne isključenosti čije su žrtve bili stariji korisnici iz ruralnih, udaljenih krajeva.
Potrebno je starije uključivati u društveni život zajednice
Iz dana u dan raste potreba za pomoći starijim osobama, posebno onima koji žive u samačkim domaćinstvima na području Grada Požege, ali i cijele Požeško-slavonske županije, no usprkos nedostatku financijskih sredstava, ali i stručnog kadra, nevladine udruge nastoje pružiti usluge pomoći starijima i nemoćnima na tom području. Pričaju nam tako u Udruzi Humanum, njezina predsjednica te voditeljica projekata Iva Grgić.
Osobe starije životne dobi i nemoćne osobe, posebno u ruralnim područjima potrebno je uključivati u društveni život zajednice kako bi se smanjila njihova socijalna isključenost i poboljšala kvaliteta života. Zato je Udruga, kaže voditeljica projekta “Kutak za sretnije starenje III” i psihološko-edukativnog savjetovanja otvorila edukativno-zabavni prostor u kojem su za stariju populaciju organizirane dnevne aktivnosti; edukativne, zdravstvene, pravno-savjetodavne, socijalne i psihološke radionice, predavanja i savjetovanja. Neke od njih napravljene su u suradnji s tamošnjim podružnicama Matice umirovljenika. Korisnici su s područja općina Jakšić i Brestovac.
“Za prevenciju bolesti zglobova i kostiju pod vodstvom fizioterapeutkinja održane su radionice o osteoartritisu i treninzi samomasaže, kao i savjetovanja o zdravlju i zdravoj prehrani u trećoj životnoj dobi. Tu su i informatičke radionice s ciljem poticanja informatičke pismenosti starijih osoba. Za psihološkim radionicama o anksioznosti, depresivnosti i nošenju s gubitkom bliskih osoba također postoji znatan interes”, pričaju naše sugovornice iz Udruge.
Održani su i ciklusi pravno-savjetodavnih radionica o dosmrtnom i doživotnom uzdržavanju te pravima koje starije osobe imaju iz sustava socijalne skrbi, a koje je stručno vodila pravnica Štefanija Drežnjak. Predstavnici policije umirovljenicima su predavali o opasnostima i zaštiti od provala i krađa.
“Korisnici su mogli naučiti kako prepoznati lažne vijesti u medijima, a svakodnevno mogu dobiti točne i pravovremene informacije o bolesti COVID-19. Naravno, svaki tjedan se održavaju i zabavna druženja kako bi starije sugrađane i sumještane izvukli iz socijalne izolacije”, ističu voditeljice Udruge Šag i Grgić.
SOS telefon i senzorna soba
Osim što mogu doći u prostore Udruge, starije osobe savjet ili pomoć, pravne, psihološke i humanitarne naravi, mogu dobiti i putem SOS telefona za kojim se velika potreba pokazala tijekom pandemije i ograničavanja fizičkog kontakta.
Korisnici koji su u potrebi javljaju se svaki dan, a pruža im se psihološka pomoć u kriznim situacijama izazvanih COVID-om, zbog otuđenosti, nezadovoljstva, odlaska u mirovinu, gubitak bračnog partnera, odlaska djece, smanjenje potrebe i motivacije za aktivnostima koje su im nekad bile normalni dio života, ističu u Udruzi. Osobe starije životne dobi s takvim se anksioznim i stresnim situacijama, dodaju, često suočavaju. Ta je usluga namijenjena prvenstveno osobama koje žive u samačkim staračkim domaćinstvima, koje su lošijeg imovinskog stanja i kojima je potrebna preventivna psihološko-socijalno-rehabilitacijska podrška.
Kako bi se ublažila i prevenirala loša psihološka stanja kod starijih osoba, u suradnji s požeškim Centrom za socijalnu skrb i županijom, krajem prošle godine otvorena je i Senzorna soba za opuštanje, relaksaciju uz vježbe disanja te razgovor s psihologom.
“Usluga je to kakva ne postoji na našem području, te ukoliko i postoje privatne je prakse. Naš prosječni korisnik, umirovljenik i primatelj zajamčene socijalne pomoći, to si nije u mogućnosti priuštiti.” Program antistres terapije kreira se ovisno o interesima i željama svakog korisnika, kaže psihologinja Grgić voditeljica antistres senzorne terapije.
“Poštujući etičke norme, psiholog pruža pomoć i potporu u suočavanju sa svim životnim zahtjevima i problemima. Uslugu besplatne SOS psihološke pomoći, socijalno rehabilitacijske radionice i antistres terapiju koristilo je do više od 100 korisnika starijih od 55 godina. Dvije trećine su žene, a najstarija korisnica je 85-godišnjakinja.”
Usvajanje novih znanja, osobni rast i razvoj, usvajanje novih vještina, razvijanje komunikacijskih vještina te usvajanje tehnika opuštanja korisnici starije životne dobi, dodaje, navode kao najveću dobit nakon sudjelovanja u tim aktivnostima.
Pravna pomoć o ugovorima o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju
Pravna pomoć i savjetovanje umirovljenicima u tom dijelu Slavonije manje je dostupna, a financijski nepristupačna, zato Udruga za starije osobe požeškog kraja, svake godine u suradnji sa Pravnom klinikom iz Osijeka organizira ciklus individualnog pravnog savjetovanja u Pleternici i Jakšiću. Uz to, održavaju se i edukacije o ugovorima o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju, prednostima i nedostacima sklapanja, pravnim učincima i posljedicama sklopljenih ugovora.
“Iako žive od malih mirovina, naši korisnici ne traže materijalnu niti financijsku pomoć, ali nastojimo ih obradovati simboličnim poklonom paketima povodom Međunarodnog dana starijih koji se obilježava početkom listopada.”
Najavljuje povodom obilježavanja Međunarodnog dana nenasilja javnu kampanju kojoj je cilj podići svijest o problemu nasilja s kojima se susreću starije osobe; kako ga prepoznati, prevenirati i sankcionirati.
Birokratizacija usporava i koči realizaciju projekata
U promišljanju programa kojima se promiču ljudska prava i pruža zaštita najranjivijim društvenim skupinama, iz Udruge Humanum, koja djeluje 6 godina, kažu kako s gradovima Požegom, Pleternicom i Kutjevom, Požeško-slavonskom županijom te njezinim općinama jako dobro surađuju. One i financijski podupiru provođenje programa Udruge koje se većinom financiraju putem natječaja koje raspisuju državna tijela, Europska unija i subjekti poslovnog sektora.
“Isto tako u uskoj smo vezi s ostalim institucijama koje se bave problematikom i potrebama najranjivijih društvenih skupina poput Centra za socijalnu skrb, Zavoda za javno zdravstvo, škola i drugih organizacija civilnog društva”, ističe predsjednica Udruge Šag.
Većinu projektnih aktivnosti koje udruga provodi za osobe starije životne dobi financirane su iz Državnog proračuna, pojašnjava i dodaje kako se može priznati da potrebe starijih osoba na požeškom području država donekle prepoznaje.
“Međutim, problem u provođenju programa pojavljuje se zbog prevelike nametnute birokratizacije i prenormiranosti što dovodi do toga da se naša udruga danas više bavi pravdanjem dobivenih sredstava nego što je to svrha rada i postojanja udruge- postizanje društvene promjene, rješavanje problema i zadovoljavanje potreba građana te ukupni razvoj zajednice.”
Najveći problem, kada se govori o natječajima putem kojih se programi i projekti usmjereni na osobe starije dobi financiraju jesu, smatraju u toj požeškoj udruzi, rokovi za objavu rezultata natječaja koji su često vrlo dugi, kao i rokovi za isplatu dodijeljenih sredstava.
“Takva situacija uvelike otežava provođenje aktivnosti i projekata jer onemogućava dugoročno planiranje, a korisnike se zakida za kontinuirano pružanje usluge i pomoći.” Isto tako, kao dodatan problem pokazao se, dodaju, i nedostatak stručnog kadra, zanimanja koja su na razini cijele zemlje deficitarna.
U Udruzi kažu da su organizacije civilnog društva uglavnom koncentrirane u četiri velika grada zbog čega je djelovanje u ruralnom prostoru marginalizirano.
“Jedan od problema s kojima se često susrećemo, ne samo prilikom organiziranja humanitarnih akcija nego i u stalnom radu, jest da ljudi prečesto ne vjeruju udrugama, skloni su predrasudama i često ih poistovjećuju s onima koje su najčešće sredstva za projekte od donacija i humanitarnih akcija nenamjenski koristili.” Zato se zalažemo, zaključuju predsjednica Udruge Humanum te voditeljica projekata, u udruzi Ivana Šag te Iva Grgić, za veći nadzor i kontrolu dobivenih financijskih sredstava kako bi građani, a prvenstveno korisnici iz ranjivih društvenih skupina imali više povjerenja u rad udruga.