Bake i djedovi čvrst su temelj obitelji – ovo je njihova uloga

Svjesni činjenice da je obitelj institucija koja njeguje i čuva opće ljudske vrijednosti, kulturni i povijesni kontinuitet generacija i faktor je stabilnosti i razvoja, znamo da je ulaganje u njezin kvalitetniji razvoj više nego opravdano. Zahvaljujući “zdravim” obiteljima, društvo napreduje i jača, piše za Narodni zdravstveni list Nevenka Vlah, univ.
mag. sanit. publ.

Tijekom povijesti razvijenost se neke zemlje procjenjivala stanjem njezinih obitelji. I danas napredak zemlje izravno ovisi o njezinim građanima. Iako se funkcija obitelji tijekom povijesti mijenja, njezino značenje uvijek ostaje isto. Ona ostaje temeljna institucija društva čija je privatnost zagarantirana zakonom. Ima presudno značenje za svakoga pojedinca i društvo, bilo da se radi o maloj, odnosno mladoj osobi ili o odrasloj, odnosno starijoj. Najmlađi u njoj stječu prva iskustva, izgrađuju se, formiraju osobne stavove i poglede na svijet, ali se i pripremaju za životne izazove. Za starije osobe ona ima drukčije značenje. Za njih ona predstavlja zajednicu utemeljenu na prijateljstvu i ljubavi gdje svaki pojedinac može biti ono što jest i gdje se može u potpunosti ostvariti. Stoga obitelj predstavlja “mirnu luku”, “utočište”, odnosno mjesto gdje te razumiju, gdje možeš bez zadrške pokazati sve svoje mane i vrline, mjesto gdje dobivaš bezrezervnu podršku, gdje je ljubav ono na čemu sve počiva.

Obitelj je mjesto gdje ljubav ima različita lica partnerska, između roditelja i djece, roditelja i djece s ostalim članovima šire obitelji (djedovi i bake). Upravo je djedovima i bakama tijekom povijesti povjerena vrlo važna uloga u obiteljskom životu. Posebno su mjesto i ulogu bake i djedovi imali u tradicionalnim obiteljima prije industrijalizacije kada je obitelj činilo više generacija i kada su starije osobe imale položaj i moć te je obitelj bila obilježena patrijarhalnom, odnosno matrijarhalnom kontrolom nad mlađim generacijama.

Izvori znanja i mudrosti, posebna potpora u adolescenciji

U takvim okolnostima, bake i djedovi predstavljali su autoritet te je odnos prema unucima počivao upravo na takvom autoritarnom odnosu. Društvene su promjene uvelike utjecale na status i ulogu djedova i baka te su moć i autoritet zamijenjeni užitkom i zadovoljstvom. Veza između unuka i bake ili djeda postaje nezamjenjiva s bilo kojim drugim odnosom.

Bake i djedovi pružaju bezuvjetnu ljubav i stabilnost, postaju čvrsti oslonac, utočište, gdje mir i sigurnost pronalaze obje generacije bez obzira na to žive li djedovi i bake u istoj zajednici ili daleko od obitelji.

U suvremenim obiteljima sve je manje kućanstava u kojima zajednički stanuju majka, otac i djeca te njihovi bake i djedovi. I u takvim su obiteljima bake i djedovi prepoznati kao važna karika jer pomažu obiteljima u kriznim situacijama, jačaju njihovu otpornost i imaju pozitivan doprinos cjelokupnom funkcioniranju obitelji. Suvremene krize koje se javljaju u obitelji i koje za posljedicu imaju povećanje broja jednoroditeljskih obitelji, rastavu brakova, nezaposlenost roditelja, ali i veću uključenost žena u tržište rada dovele su do naglašavanja važnosti uloge djedova i baka u obiteljima. U trenucima kriza između bračnih partnera bake i djedovi postaju okosnica i podrška u svakom smislu – materijalnom i emocionalnom. Uloga “baka i djedova čuvalica2 gotovo je nezamjenjiva u današnje vrijeme vrlo zaposlenih roditelja i produljenoga radnog vremena. Tim više što društveni kapaciteti vezani uz brigu za najmlađe nisu dostatni.

Istraživanja pokazuju kako je emocionalna privrženost djece prema bakama i djedovima najsnažnija emocionalna veza koju djeca razvijaju, nakon one prema roditeljima. Djeca s bakom i djedom ostvaruju jedan poseban prijateljski odnos uzajamnoga povjerenja, potpore, brižnosti i bezuvjetne ljubavi.

To im svakako godi jer dijete bilo koje dobi uživa kada mu netko posveti svoje vrijeme, a u nedostatku vremena od strane roditelja to predstavlja veliki benefit. Bake i djedovi nepresušan su izvor znanja i mudrosti, poveznica su s prošlošću i precima pa djeca od njih mogu saznati više o stvarima i idejama koje možda ne bi saznali od roditelja.

Na taj način šire svoje znanje i pogled na svijet. Razgovor o nekim temama može biti prihvatljiviji kada se raspravlja s djedom ili bakom nego s “nervoznim” roditeljima koji stalno nešto zahtijevaju.

Posebno je osjetljivo razdoblje u vrijeme adolescencije kada djeca s roditeljima često ne nalaze zajednički jezik te u obiteljskom okruženju dolazi do nerazumijevanja i sukoba. Tada djetetu boravak kod bake i djeda može poslužiti kao privremeni odmak od napetosti i “mjesto gdje ih se razumije”. Djeca prilikom zajedničkih aktivnosti s djedom i bakom dobivaju uvid u proces starenja i promjene koje se u toj životnoj dobi događaju, stoga takvim odnosom uče poštivati starije osobe. Djedovi i bake svojim primjerom pozitivnih vrijednosti, ideala i vjerovanja djeci prenose osnovne životne vrijednosti.

Užitak “drugog roditeljstva”

Unuci s bakom i djedom razvijaju poseban odnos koji je neopterećujuć, opušten, bake i djedovi u odnosu s unucima prolaze kroz “drugo roditeljstvo”, ali bez odgovornosti vezanih uz isto. Osjećaju se slobodno i žele samo uživati na način na koji to nisu mogli sa svojom djecom. To ponekad dovodi do nesuglasica s roditeljima koji se ne slažu s činjenicom da djedovi i bake unucima “sve dopuštaju” i da će ih “razmaziti”. U takvim je situacijama važno sagledati što je najbolje u interesu djeteta. Vrijednost je odnosa u tome da se sve strane osjećaju ugodno i uživaju u njemu. Izgradnja kvalitetnoga odnosa djeteta s bakom i djedom može voditi k zadovoljstvu i roditelja, i djeteta, ali i bake i djeda. U takvom odnosu svatko može nešto dobiti, nešto dati i nešto novo naučiti.