Hrvatski sabor prošloga je tjedna usvojio izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju, čime se i na korisnike obiteljske mirovine proširio krug umirovljenika koji će moći raditi četiri sata, pola radnog vremena, i primati puni iznos mirovine. Jasno je kako će to omogućiti većem broju umirovljenika da radi, a nakon što je prihvaćen i bitan amandman Silvana Hrelje, i oni koji primaju najnižu mirovinu znaju da mogu dodatno raditi a da im se mirovina neće umanjiti za iznos koji nisu stekli u radnom odnosu, piše Glas Slavonije.
Time se i toj populaciji omogućava poboljšanje materijalnih prilika i potiče njihovo uključivanje u svijet rada i nakon umirovljenja. Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje će po službenoj dužnosti zatečenim korisnicima mirovine kojima je isplata najniže mirovine za vrijeme zaposlenja na pola radnog vremena bila obustavljena, uspostaviti isplatu te mirovine bez donošenja rješenja, najkasnije u roku od tri mjeseca od stupanja na snagu zakona.
Mirovina 2094 kune
Ukupno je danas nešto više od 120.000 nezaposlenih u Hrvatskoj, no domaća ponuda radne snage ne može zadovoljiti sve potrebe. Pa i u tom smislu poslodavci pozdravlaju što se većem broju ljudi omogućuje da radi – i zarađuje. U lipnju ove godine bilo je 216.000 korisnika obiteljske mirovine, većinom udovica i udovaca, a iznos njihove prosječne mirovine bio je 2.094 kune – manje od iznosa prosječne mirovine uopće. Vlada se nada da će se njihovim otvaranjem tržištu rada situacija popraviti. Vladine projekcije pokazuju da bi ukupni broj korisnika obiteljske mirovine koji bi radio do polovine radnog vremena bio oko 1.100 osoba, 2022. godine 3.200 te da bi se već u 2023. godini popeo na 4.100 takvih umirovljenika.
Broj umirovljenika koji rade do 20 sati tjedno i primaju punu mirovinu i ovako je bio u porastu. Na kraju svibnja bilo ih je 14.500, a ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Josip Aladrović rekao je kako ih je u lipnju, prema podacima HZMO-a, bilo čak 17.813. Svaki peti umirovljenik koji radi, čini to najviše u djelatnosti trgovine na veliko i malo te popravka motornih vozila i motocikala, a tek nešto malobrojniji su oni u stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima. Slijede prerađivačka industrija te administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti. Mogućnost rada umirovljenika do pola radnog vremena, uz zadržavanje primanja, uvedena je prije sedam godina, tada samo za one koji su ostvarili pravo na starosnu mirovinu. Prije dvije godine taj je krug proširen i na dugogodišnje osiguranike (one koji u mirovinu odlaze s 41 godinom staža i 60 godina života) te korisnike prijevremene starosne mirovine, a sada se još širi, analizira Glas Slavonije.
Ekonomski analitičar Damir Novotny podsjeća da Hrvatska ima strukturni manjak radnika, a istovremeno nezapošljive ljude, pa smatra da je čak i to ograničenje na pola radnog vremena – nepotrebno. Kaže da je to posljedica zastarjelog koncepta organizacije rada, kako se te ograde treba potpuno osloboditi i omogućiti ljudima da rade. Uobičajeno je danas u Europi da se rad nadoknađuje, dakle naknada za rad je na sat, a ne na određenu satnicu koju se mora proboraviti u uredu ili na nekom drugom radnom mjestu, dodaje i kaže da, ako će se poslodavac i posloprimac koji je u mirovini, dogovoriti da će se raditi tri sata dnevno, naravno, uz odgovarajući obračun poreza i doprinosa, nema nikakvog razloga da bi se to sprječavalo. Jednako tako, ističe, nema nikakvog razloga za sprječavanje nekoga da radi 10 sati dnevno, ako želi i fizički može raditi toliko.
Manje rada na crno
Među najzaslužnijima za ovaj novi pomak je Silvano Hrelja, saborski zastupnik i do prošle godine predsjednik Hrvatske stranke umirovljenika. On kaže da je nacionalni plan tih aktivnosti predviđao da se sve ovo dogodi 2023. godine. On je, kaže, napravio to što je napravio, priklonio se vladajućoj većini, s požurivanjem određenih stvari i rješavanjem obiteljskih mirovina. I činjenica je, dodaje, da se ide u smjeru poboljšanja cijelog sustava.
Predsjednica Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe Jasna A. Petrović pozdravlja ove izmjene, kaže da je to u svakom slučaju pozitivno. Osobito dio koji se odnosi na 270.000 osoba s najnižim mirovinama, koji neće izgubiti dio tih mirovina ako rade. “Velik broj umirovljenica, jer 93 posto obiteljskih umirovljenika su žene, radi na crno, u ilegali, a sada postoji osnova za to da se povede kampanja kako bi se pod povoljnijim uvjetima legalizirao takav posao. Primjerice, socijalne usluge, pomoć u kući, drugi poslovi oko održavanja, čišćenja itd. Time bi se, dakle, mogao smanjiti i udio rada na crno”, ističe.
Prema njezinim riječima, tražili su još neke stvari vezano uz regulaciju prava na rad umirovljenika, sukladno onome kako je u većini europskih zemlja, a to je da baš svi imaju pravo na rad, i to pod jednakim uvjetima. “Problem je što postoje i dalje nelogičnosti. Prijavili smo to i Ustavnom sudu i nismo uspjeli, tražeći da se za sve umirovljenike uvedu isti kriteriji prava na rad”, kaže Jasna A. Petrović.
