Zašto se cijepiti, ako se možeš zaraziti i ako moraš nositi masku? Pitanje je to koje se često postavlja u beskrajnim jalovim raspravama, najčešće ispod objava na društvenim mrežama koje ističu dobrobiti najvećeg zdravstvenog dostignuća 20. stoljeća. Pri tome se često namjerno zanemaruje da zaraziti se i oboljeti nisu riječi istoga značenja.
“Cijelo vrijeme se ljudima tumači svrha cijepljenja – prvenstveno da ne obole. Sve druge dodatne koristi od toga da ne zaraze nekog drugog svog bliskog tko može imati i teški oblik bolesti i umrijeti ili dodatna korist od usporavanja porasta broja novooboljelih radi spašavanja turističke sezone. Koristi – što direktnih, što indirektnih – ima toliko puno da ne znam zašto je to više potrebno tumačiti ljudima”, kazao je u razgovoru za N1 dr. Bernard Kaić, šef Službe za epidemiologiju Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
“Informacije su posvuda. Sve već stranice službenih institucija govore u prilog cijepljenju i cijela struka govori jednoglasno. Mi nemamo ništa novo za reći na svojim prezentacijama što već nije dostupno. Ne znam na koji način nagnati ljude da poklone povjerenje provjerenim informacijama. To je više pitanje za sociologe i psihologe negoli za liječnike”, kazao je Kaić za N1.
Kako niti jedno cjepivo nije apsolutno efikasno, ne bi trebale čuditi vijesti da virus negdje proširio i među cijepljenima, koji pak mogu zaraziti zdrave. No to nije argument protiv cijepljenja. Jer čak i ako netko nakon cijepljenja ima blage simptome ili je pozitivan na koronavirus, cjepivo ostaje efikasno. Ono čini ono što zapravo i treba činiti: sprječava teške oblike bolesti, a time i smrtonosni ishod.
Ili, kako se ističe od samog početka cijepljenja protiv koronavirusa: svako cjepivo protiv COVID-a štiti od hospitalizacije, respiratora i smrti od COVID-a.
