Zdravlje
Epidemiolog Kaić demistificirao nuspojave nakon cijepljenja protiv COVID-a; od tromboze do perikarditisa
Epidemiolog Bernard Kaić iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo odgovorio je na niz pitanja o nuspojavama cijepljenja protiv koronavirusa, a koje izazivaju zabrinutost među hrvatskim građanima.
Primarius Bernard Kaić tako kaže da su nuspojave koje se javljaju nakon primanja cjepiva protiv COVID-a – uobičajene nakon svih cijepljenja; poput temperature, boli u ekstremitetima, boli u mišićima, kostima i glavobolja.
“Istina je da se nešto češće javljaju te uobičajene nuspojave nakon ovog cjepiva nego nakon drugih cjepiva koja su u rutinskoj primjeri. To ne bi trebao biti razlog za brinuti se oko sigurnosti, zato jer te nuspojave prolaze same od sebe u roku od dan ili dva. Neugodne su, ali puno manje neugodne od same bolesti protiv koje se cijepi”, navodi Kaić.
Dodaje da se pokazalo da cjepivo protiv COVID-a izaziva i neke specifične nuspojave koje nisu uobičajene kod drugih cjepiva. “Vektorska cjepiva mogu izazvati trombozu, to je vrlo ozbiljna bolest. Češće se javlja kod mlađih od 50 godina. Neovisno o što se radi o ozbiljnoj nuspojavi, koja može završiti smrtnim ishodom, ako se na vrijeme ne liječi ispravno, njena učestalost je mala. Tako da je opet korist od cijepljenja u sprječavanju hospitalizacija i smrti od COVID-a veća od rizika nuspojava.”
Zbog toga je, objašnjava Kaić, preporučena da mladi ne primaju vektorska cjepiva, već da prime mRNA cjepiva.
Navodi da je među nuspojavama i Guillain-barréov sindrom, no on se, dodaje, može javiti kao posljedica bilo kakvog stresa organizma, bilo kakvog imunološkog odgovora nakon infekcije. “Najčešće se javlja nakon infekcije, a može se javiti i nakon drugih cjepiva. Uočeno je da se u zadnje u vrijeme tu i tamo javlja.”
“Što će tiče mRNA cjepiva, osnovna zabrinutost bila je oko alergijskih reakcija. Procjenjuje se da anafilaktička reakcija može nastati u omjeru 1:100.000 doza, dok je kod drugih cjepiva to otprilike 1:1.000.000 doza. Anafilaktička reakcija se vrlo lako prepozna i od nje se, u principu, ne umire. Vrlo lako se zbrine. Imamo prijave takvih reakcija i sve su dobro završile.”
Što se nuspojave miokarditisa i perikarditisa tiče, a vezano u mRNA cjepiva, Kaić kaže: “Javljaju se češće kod mladih muških ljudi. Učestalost je prilično nejasno određena. Američka literatura kaže da je od 1:50.000 do 1:60.000 cijepljenih. To nije teška nuspojava poput tromboze kod adenovirusnog cjepiva pa to i nije razlog da bi se na to cjepivo stavljalo dobno ograničenje.”
“Nije da i mi nemamo prijavljenih nuspojava, ali svaki od tih rizika treba staviti u kontekst sprječavanja bolesti, hospitalizacije i smrti. Recimo, u vrijeme visoke transmisije i infekcije tijekom proljeća, imali smo par tisuća oboljelih i na desetke umrlih dnevno. Ti rizici od nabrojanih nuspojava su stvarno zanemarivi u odnosu na koristi koje cjepivo pruža.”
Kaić se osvrnuo i na navodno velik broj neželjenih smrti nakon cijepljenja. „Vidim to često u medijima, jer se iz raznih baza podataka prikupljaju prijave neželjenih događaja. Neželjeni događaj znači neko događanje nakon cijepljenja, a da nije uzročno-posljedično povezano. Brojevi izgledaju impresivno zato što je u Europi, mislim, primijenjeno milijardu doza cjepiva, a u cijelom svijetu više milijardi i to prvenstveno kod starijih ljudi.
Stariji ljudi, dodaje Kaić, neovisno od cjepiva imaju puno veći rizik umiranja. “Analizirali smo prijave smrti koje se koje su u Hrvatskoj prijavljene kao neželjeni događaji. Usporedili smo to s očekivanim brojem umrlih po dobnim skupinama u razdoblju od dva tjedna. Taj očekivani broj smrti puno je veći od prijavljenog broja neželjenih događaja – smrti – nakon cijepljena. Impresivni brojevi iz raznih baza su puno manji od očekivanog broja smrti.”