Toplinski udar posljedica je, u najvećem broju slučajeva, visokih vanjskih temperatura. Podložniji su mu kronični bolesnici, pretile osobe, alkoholičari te starije osobe. Obično se javlja kada je vlaga u zraku visoka, za vrijeme ljetnih sparina i omare – jer je u takvim uvjetima otežano znojenje i prirodno hlađenje organizma.
Toplinski udar uz napor najčešće se javlja kod fizičkih radnika, vatrogasaca, sportaša te vojnika. Najčešći simptomi toplinskog udara jesu: glavobolja , mučnina, povraćanje, vrtoglavica, vruća, crvena i suha koža, grčevi u mišićima, tjelesna temperatura veća do 41°C , te neurološki simptomi kao poremećaj svijesti i konvulzije.
Toplinski udar nastupa naglo i bez najave – iznenadnim kolapsom i padom krvnog tlaka. Koža unesrećenog je topla (vidljivo povišene tjelesne temperature), suha i crvena, a bilo slabo i jako ubrzano. Mogu se javiti grčevi, a zjenice su u početku sužene, pa kasnije proširene. Ovo je težak akutni poremećaj, koji nastaje zbog prestanka termoregulacije organizma – a u najtežim slučajevima može uzrokovati komu i smrt unesrećenog – stoga je neophodna intervencija liječnika.
Kako pomoći unesrećenom?
Unesrećenog treba postaviti u hladovinu (izvući iz automobila ili iz potpalublja broda), skinuti mu odjeću i obilno rashlađivati hladnom vodom i oblozima na glavi i vratu, te ga masirati. U isto vrijeme treba pozvati hitnu pomoć. Onesvještenog postavite u bočni položaj i provjeravajte bilo i disanje – u najtežim slučajevima može biti potrebno i reanimirati bolesnika umjetnim disanjem i masažom srca.
Za vrijeme toplinskog udara tijelo je izgubilo sposobnost regulacije tjelesne temperature pa se može pregrijati ili u nekim slučajevima i podhladiti. Zbog toga je u težim slučajevima potrebno stalno provjeravati tjelesnu temperaturu – pa prema tome unesrećenog treba hladiti ili zagrijavati, zavisno od njegove tjelesne temperature.
Ako je unesrećeni pri svjesti i ako ne povraća, dajte mu hladne napitke – a nakon toga se obavezno posavjetujte s liječnikom.
