Krug umirovljenika koji će dobiti pravo raditi pola radnog vremena i primati puni iznos mirovine proširuje se i na korisnike obiteljske mirovine, javlja Jutarnji list. Ali će iz njega i dalje biti izuzeti oni koji primaju najnižu mirovinu, iako su sindikati inzistirali i na toj umirovljeničkoj skupini koja i dalje ostaje bez prava na najnižu mirovinu u slučaju zaposlenja – svjedoči Vladin prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, koji je ovih dana pustila u javno savjetovanje i namjerava ga donijeti po hitnom postupku.
Izmjene se traže, stoji u obrazloženju, radi smanjenja rizika od siromaštva, ali i punjenja rupa na tržištu radne snage pogođenom COVID-krizom. Podaci Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje 19. lipnja pokazuju da je ukupno 17.690 korisnika mirovine koji rade i primaju mirovinu – utrostručio se broj umirovljenika koji rade zahvaljujući mirovinskoj reformi iz 2018. godine koja je omogućila posao i redovnu isplatu mirovina. Kao razlog izmjena Vlada navodi da je sada, “imajući u vidu potrebu za što većim uključivanjem umirovljenika u svijet, utvrdila nastavak mirovinske reforme, uz dodatno proširenje kruga korisnika mirovine koji mogu raditi i poticanje duljeg ostanka u svijetu rada”.
Vladin kalkulator pokazao je da bi ukupni broj korisnika obiteljske mirovine koji bi radio do polovice radnog vremena bio oko 1100 osoba, 2022. godine 3200 te da bi se u 2023. popeo na 4100 umirovljenika.
Jasna A. Petrović, predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske, pozdravlja izmjene, jer se radilo o logičnoj sitnici koju je odmah trebalo unijeti u zakon, ali tvrdi da su samo djelomično ispunjeni njihovi zahtjevi koje traže od “prvog dana mirovinske reforme, a zbog čega su krenuli i prema Ustavnom sudu”.
Petrović tumači kako je isprva Vlada donekle opravdano oklijevala da proširi krug umirovljenika: “U mnogim zemljama postoje različiti statusi i ograničenja do kojeg iznosa umirovljenici mogu zaraditi, a da pritom ne gube pravo na mirovinu. Mi se zalažemo za novi model obiteljske mirovine, da se uz osobnu stekne pravo i na dio mirovine pokojnog bračnog druga, i spomenuta ograničenja odnose se mahom na zemlje koje imaju takav model. Vladi smo pokušali objasniti da što se tiče regulacije prava na rad onih koji primaju obiteljsku mirovinu, najviše pogađa žene jer čak 93 posto su žene, i to je najsiromašniji dio populacije čija mirovina iznosi tek 29 posto prosječne neto plaće. Prisiljene su raditi, i to na crno, pa je onda bolje legalizirati kao što su to učinile i druge zemlje”.
Igor Knežević, glavni tajnik SUH-a, tvrdi da je to polovično rješenje. “Sad su pravo na rad dobili korisnici obiteljske mirovine, to pozdravljam, ali i dalje postoji nepravda prema onima koji su već kažnjeni najnižim mirovinama, a sad ih Vlada još malo dodatno kažnjava. To je pogreška koju treba ispraviti”, zaključuje Knežević za Jutarnji.
