Život staraca u izoliranim područjima: Loši stambeni i socijalni uvjeti

Vaninstitucionalna skrb za osobe starije životne dobi u Hrvatskoj je nedostana, a u manjim ruralnim i udaljenim područjima i nepostojeća. Brojnim osobama starije životne dobi koje ne žive s mlađim članovima obitelji, u ruralnim područjima nedostupne su osnovne, za život važne, usluge, poput zdravstvene skrbi. Nerjetko su na rubu siromaštva bez osnovnih uvijeta za dostojanstven život.  

Hrvatski Crveni križ jedna je od organizacija koja brine za osobe starije životne dobi koje su slabijeg imovinskog stanja. Prema podacima s kraja 2020. godine, ističe glasnogovornica nacionalne organizacije Katarina Zorić, Crveni križ brinuo se za njih 23 tisuće.

Veliki broj njihovih korisnika, dodaje, živi u ruralnim sredinama udaljenim i više desetaka kilometara od sjedišta Crvenih križeva. Kako starije, bolesne i nemoćne osobe nemaju vlastito prijevozno sredstvo, a ne postoji organizirani javni prijevoz do većeg mjesta, u tim se slučajevima, dodaje, korisnicima redovito dostavlja humanitarna pomoć.

“Nabavlja im se i dostavljaju namirnice I lijekovi, obavlja plaćanje režija i drugih računa, redovno je organiziran obilazak korisnika kao i svakodnevno pripremanje i dostavljanje kuhanih obroka.” Da ne bi bile žrtve prijevara i krađa, izrađene su i podijeljenje im upute za siguran način primanja tuđe pomoći.

Crveni križ prisutan je u ukupno 131-oj jedinici lokalne I područne samouprave; županiji, gradu i općini. “Nepristrano i bez diskriminacije djelujemo na teritoriju Hrvatske, a u svrhu promicanja i ostvarivanja humanitarnih ciljeva i programa od opće koristi. Djelujemo kao neprofitna pravna osoba u rješavanju humanitarnih pitanja, organiziranju zdravstvenih i socijalnih programa, pripremanju stanovništva za djelovanje u masovnim nesrećama i katastrofama kao i u djelovanju u smanjenju i uklanjanju posljedica masovnih nesreća i katastrofa”, ističe Zorić.

Siromašni i izolirani

Navodi da su osim osobama starije životne dobi, lokalna društva Crvenog križa tijekom prošle godine podijelila humanitarnu pomoć za ukupno 59.740 socijalno ugroženih osoba, od čega je bilo 14.301 djece te 27.572 odraslih osoba u dobi do 64 godine.

Potreba za pomoći posebno je došla do izražaja na potresom pogođenom području Sisačko-moslavačke  županije, kao i susjednih županija. Potrebe starijih osoba koje žive na potresom pogođenom području, iznimno su velike, ističe glasnogovornica Hrvatskog Crvenog križa.

“Većina njih žive sami, na udaljenim lokacijama te su i inače živjeli ili na rubu siromaštva ili u siromaštvu. Osim materijalne i financijske pomoći, takvim osobama potrebna je i redovita psihosocijalna podrška koju im Crveni križ i pruža. I naše daljnje aktivnosti usmjerene su upravo na tu populaciju kako bih osnažili i uključili u život zajednice. Stoga će budući projekti na tom području, uz dijeljenje humanitarne pomoći za najugroženije, biti usmjereni upravo na jačanje otpornosti lokalne zajednice.”

Nedostaju štednjaci i drva

Crveni križ posebno pomoć usmjerava starijim osobama koje žive u samačkim kućanstvima u lošim stambenim uvjetima u ruralnim i izoliranim područjima. Brojna staračka kućanstva u ruralnim područjima ne može si priuštiti adekvatno grijanje niti imaju mogućnosti pripreme toplih obroka.

Uočena je tako potreba za kupnjom štednjaka na drva i drva za ogrjev starijim osobama čiji su štednjaci dotrajali ili ih uopće ne posjeduju. Tako se za tu namjenu, ističu u Crvenom križu, u prošloj godini kroz Humanitarne akcije “Uz nas niste sami – Za dostojanstven život” kupili 40 štednjaka na drva i 100 m³ drva za ogrjev kako bi stariji i siromašniji mogli kuhati i grijati.

“Vjerujemo da poboljšavanje uvjeta stanovanja dugoročno utječe i na poboljšanje kvalitete života starijih osoba”, ističe glasnogovornica HCK.

I voda je problem

Osim grijanja, nerijetke su situacije da osobe starije životne dobi u ruralnim područjima nema niti pitku vodu. Više od 20 posto kućanstava u Hrvatskoj u ruralnim dijelovima, većinom staračkim, koristi se bunarima kao izvorom vode za podmirenje svojih svakodnevnih potreba. Kao posljedica ratnih zbivanja i vrlo čestih poplava, ističu u HCK, bunari, a samim time i voda u njima su vrlo često u lošem stanju i neophodna im je sanacija i čišćenje što često nisu u mogućnosti vlastitim sredstvima.

Program asanacije bunara uglavnom se provodi na područjima Vinkovaca, Vukovara, Belog Manastira i Gline, a prema potrebama timovi Crvenog križa odlaze i u druga područja Hrvatske. U prosjeku svaki tim godišnje pročisti 200 bunara.

“Osiguranjem pristupa pitkoj vodi s ciljem podizanja kvalitete života potpora je održivom ostanku ljudi na ruralnim područjima.”

Pandemija donijela veće siromaštvo

Osim nedostupne zdravstvene i socijalne usluge i neadekvatne mreže javnog prijevoza koji su svakodnevni problemi stanovnika ruralnih područja, tešku situaciju, naglašavaju u HCK dodatno je otežavala pandemija koronavirusa. Zbog zaštite svojeg zdravlja starije su osobe prisiljene na čitav niz promjena vezanih uz svakodnevni život i na promjenu svoje dnevne rutine, od ograničavanja kontakta s mlađim članovima obitelji, posebno vrtićkom I školskom djecom, do slabije dostupne zdravstvene skrbi.

Kroz projekt “Čuvajmo ih – Zajedno zaštitimo naše starije” osigurala se nabava i distribucija osobne zaštitne opreme; zaštitnih maski i dezinficijensa za starije osobe koje žive u siromaštvu, a kako bi se smanjio rizik od bolesti i njezinih težih posljedica. Pandemija je, kaže Zorić, uzrokovala i pogoršanje nekih postojećih problema;  povećala socijalnu isključenost, domovi za starije i nemoćne postali su nedostupniji, a nasilje u obitelji učestalije.

Kako niske mirovine nisu adekvatno pratile povećanje troškova života uslijed pandemija COVID-19, u Hrvatskoj  se velik broj osoba starije životne dobi suočava sa životnim standardom znatno nižim ispod prosjeka društva.

Kako je pandemija donijela i veće siromaštvo tako su povećane i potrebe za pripremu toplih obroka većeg broja korisnika. U pučkim kuhinjama društava Crvenog križa, ističe Zorić, u prošloj je godini podijeljeno 348.095 toplih obroka, dok ih je je 252.435 dostavljeno u domove korisnika. “Temeljem rješenja nadležnih centara za socijalnu skrb besplatan obrok koristilo je više od tisuću korisnka.”

Za osobe starije od 65 godina koje su narušenog zdravstvenog stanja i lošijeg socijalnog statusa te nemaju mogućnosti da im pomoć osiguraju članovi obitelji, kroz Program pomoći u kući ona se tijekom prošle godine pružala za ukupno 11.236 korisnika kojih se broj u odnosu na ranije godine povećao.

“Usluga je pružena za 1.523 korisnika temeljem ugovora koja društva Crvenog križa imaju s ministarstvom nadležnim za socijalnu politiku, za 1.327 korisnika u dogovoru s jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, a za 7.771 korisnika u okviru Poziva “Zaželi – program zapošljavanja žena”  koji se financira iz Europskog socijalnog fonda. Tako  je na projektima društava Crvenog križa zaposleno 1.048 žena u nepovoljnom položaju  kako bi pružale pomoć i potporu starijim osobama 1 osobama s invaliditetom. “Čišćenje kuće, pomoć u održavanju osobne higijene i održavanje okućnice, te pripremu i dostavu kuhanih obroka, neke su od aktivnosti koje obuhvaća pomoć u kući.”

Starijima i nemoćnima nedostaju i medicinska pomagala

Osim programe pomoći u kući i dostave toplih obroka u dom, u redovite programe koja organizacija provodi ovisno o potrebama u lokalnoj zajednici, navodi glasnogovornica HCK,  je i posudionica ortopedskih 1 medicinskih pomagala, ali i organizirani dnevni boravak i klubovi za starije osobe.

Invalidska kolica, hodalice, štake, sklopive bolničke krevete, antidekubitalne madrace, štapove, gotovo više od 3 tisuće medicinskih i ortopedskih pomagala u 2020. godini posudilo je gotovo 3.900 korisnika.

“Posudionice imaju na raspolaganju ukupno 5.452 pomagala  korisnicima i njihovim obiteljima. Potreba besplatnog posuđivanja iz godine u godinu je sve veća, a značajna je pomoć osobama koje na potrebno pomagalo ne ostvaruju pravo ili im ono nije predviđeno prema Pravilniku o ortopedskim i drugim pomagalima ne postoji.”

Organizirano slobodno vrijeme

Kako bi se osobama treće životne dobi omogućilo što sigurniju, lakšu i ugodniju svakodnevnicu HCK provodi za njih prilagođene programe poput klubova i korištenja dnevnog boravka. “Strukturiranjem slobodnog vremena, osobama starije životne dobi nastoji se zaštititi njihovo mentalno i fizičko zdravlje, podići kvalitetu života i funkcionalnu sposobnost kao preduvjet zdravog starenja”, kaže naša sugovornica.
 
U klubovima se tako održavaju kreativne, likovne, sportsko-rekreativne, edukacijske, kulturno-zabavne i zdravstvene radionice. Redovito se organiziraju druženja, sudjelovanja u društvenim događajima lokalne zajednice, izleti i šetnje te predavanja. U pojedinim gradskim društvima Crvenog križa djeluju pjevački zborovi i knjiški klubovi. Mnogo se pažnje, također, posvećuje brizi o zdravlju prigodnim predavanjima i događanjima. Klubove za starije i dnevni boravak u 25 lokalnih društava koristi oko 2.200 korisnika čiji se broj, kaže glasnogovornica Hrvatskog Crvenog križa Katarina Zorić, zbog pandemije smanjio.

Činjenica je da se životni vijek produljuje, a s time raste i potreba u očuvanju i podizanju kvalitete života starije populacije. Znatan dio starijih osoba nije u stanju samostalno zadovoljiti svoje potrebe, zbog toga je pružanje adekvatne skrbi, ali i osjećaja sigurnosti i dostojanstva, navode u HCK, prioritet.

Ovaj prilog objavljen je u sklopu projekta “Novo vrijeme”. Projekt je sufinancirala Europska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda. Sadržaj priloga isključiva je odgovornost Udruge Hoću stranicu.