Izborna šutnja: Što se smije, a što se ne smije?

Na dan održavanja izbora do zatvaranja birališta, kao i 24 sata prije dana održavanja izbora zabranjuje se svaka izborna promidžba, objavljivanje procjena izbornih rezultata, kao i objavljivanje prethodnih, neslužbenih rezultata izbora, objavljivanje fotografija u sredstvima javnog priopćavanja, izjava i intervjua nositelja lista, odnosno kandidata, te navođenje njihovih izjava ili pisanih djela. Kolokvijalno to nazivamo izbornom šutnjom.

Za kršenje izborne šutnje propisane su ozbiljne novčane kazne, kreću se od tri tisuće kuna za fizičku osobu do pola milijuna kuna za pravnu, primjerice za političku stranku. Kandidati koji prekrše izbornu šutnju mogu biti kažnjeni od 10 tisuća do 30 tisuća kuna.

Telefon, SMS, e-mail

Prema Državnom izbornom povjerenstvu, sudionici izbora te druge fizičke i pravne osobe tijekom izborne šutnje trebali bi se suzdržati od iznošenja i obrazlaganja izbornih programa, objavljivanja promidžbenih poruka i fotografija kandidata u medijima, postavljanja novih promidžbenih plakata ili letaka. Ne smiju birače nagovarati da glasuju za njih telefonom, SMS-om ili e-mailom.

Društvene mreže

Državno izborno povjerenstvo je pozvalo izborne sudionike da se suzdrže od postavljanja novih promidžbenih sadržaja poput statusa, video clipova, slika ili komentara na društvenim mrežama, a koji se izravno objavljuju na naslovnicama kao novosti ili na privatnim profilima povezanih privatnih korisnika društvenih mreža.

Mediji

Medije i medijske nakladnike poziva da se suzdrže od objavljivanja fotografija, izjava, intervjua, navođenja izjava ili pisanih djela svih izbornih sudionika bez obzira radi li se o temi koja je izravno vezana uz izbornu promidžbu ili o bilo kojoj drugoj temi te da uklone iz svojih programskih sadržaja sve što predstavlja izbornu promidžbu, kao što su primjerice reklame, linkovi i slikovni linkovi-oglasi (banneri) na portalima koji vode na mrežne stranice izbornih sudionika.