Biografija Tomislava Tomaševića: Za gradonačelnika se priprema od 16. godine

Novi zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević u pobjedničkom je govoru sinoć podsjetio da je njegova kampanja za Zagreb započela još 1998. godine, kada je imao 16 godina i kada se borio protiv ilegalnog odlaganja opasnog otpada u šljunčarama uz rijeku Savu.

“Dvadeset tri godine kasnije evo nas zajedno s najboljim timom ljudi s kojima već godinama dijelim borbu za pravednije, solidarnije i za tolerantnije društvo. To su ljudi s kojima dijelim viziju za Zagreb koji je zeleniji, pravedniji i koji je transparentniji”, kazao je Tomašević čiju biografiju donosimo u nastavku.

Tomašević je rođen u Zagrebu 13. siječnja 1982. godine. Rano djetinjstvo provodi u zagrebačkoj četvrti Zapruđe, nakon čega se obitelj seli u Zaprešić. S 20 godina vraća se u Zagreb, gdje živi u različitim gradskim četvrtima – od Trnja preko Donjeg grada do Trešnjevke.

1998. Od tinejdžerskih se dana uključuje u niz ekološko-aktivističkih inicijativa i udrugu građana za zaštitu okoliša Zelenu akciju, što ujedno i trasira dobar dio njegove profesionalne karijere: briga za okoliš, društvena pravda, aktivizam mladih, politička teorija i praksa, zaštita javnih dobara i borba za ljudska prava.

2001. – 2005. Kroz Zelenu akciju uključuje se u međunarodni pokret mladih za održivi razvoj. S 19 godina vodi prvi veliki projekt o mladima i održivom razvoju financiran od Danske koji se provodi u 7 zemalja. Ubrzo postaje jedan od koordinatora svjetskog pokreta mladih na ministarskim konferencijama u Švedskoj i Švicarskoj te jednoj od najvećih UN konferencija u povijesti – Svjetskom samitu o održivom razvoju u Johannesburgu 2002. na kojem je uz to i član službene hrvatske delegacije iz redova civilnog društva. Sljedeće godine izabran je kao jedan od 12 globalnih mladih savjetnika UN-ove agencije za zaštitu okoliša (UNEP) zadužen posebice za Europu te do 2005. kao savjetnik posjećuje Južnu Koreju, Keniju, Indiju, SAD, Ujedinjene Arapske Emirate, Rusiju, Kirgistan, Španjolsku, Dansku, Njemačku, Francusku, Italiju, Belgiju, Mađarsku i Finsku.

2003. – 2007. Postaje prvi potpredsjednik, a u sljedećem mandatu i predsjednik Mreže mladih Hrvatske, krovne organizacije mladih u Hrvatskoj koja predstavlja interese mladih prema Vladi RH i drugim društvenim dionicima. Jedan je od autora UNDP-ovog izvješća o društvenom razvoju 2004. godine, a 2005. postaje član Savjeta za mlade Vlade RH.

2007. – 2012. Kao predsjednik Zelene akcije vodi ovu najveću hrvatsku udrugu građana za zaštitu okoliša i održivi razvoj te je aktivan u čitavom nizu lokalnih, nacionalnih i međunarodnih inicijativa. U tom razdoblju vodi nekoliko višemilijunskih projekata zaštite okoliša financiranih iz EU fondova. I dalje je aktivan u svjetskom pokretu za održivi razvoj kao član uprave Globalne mreže za održivi razvoj (ANPED) te do 2012. godine profesionalno posjećuje Indoneziju, Brazil, Tanzaniju, Švedsku, Češku, Ukrajinu, Sloveniju, BiH, Srbiju, Makedoniju, Bugarsku i Crnu Goru.

2009. Jedan je od voditelja akcije pred rezidencijom obitelji Todorić za koju su, s obzirom da se nalazi u zaštićenoj zelenoj zoni, gradske vlasti izdale lokacijsku dozvolu za “reprezentativni javni hotel”. U “hotel” nisu uspjeli ući.

Pokretač je akcije “Mutna – voda s netaknutog vrela prevare” protiv klijentelizma, korupcije i pogodovanja u Zagrebu. „Ovo je provokativna akcija koja promovira novi zagrebački brend pod imenom Mutna“ – izjavio je 2009. ispred zagrebačke Gradske skupštine Tomislav Tomašević, tada kao predsjednik Zelene akcije, i dodao: „Razlog za ovakvu reakciju jest to što je Gradska skupština za svoga mandata izglasala brojne odluke poput stalnih promjena GUP-a, koje su pogodovale Horvatinčiću i Todoriću umjesto svim građanima koje skupština zastupa.”

2010. Uz radnice Kamenskog prilikom podnošenja kaznene prijave DORH-u. “Do propasti Kamenskog nije moglo doći bez nečije političke zaštite“, izjavio je Tomašević.

Jedan je od pokretača inicijative Pravo na grad i predvodnika velikih prosvjeda protiv devastacije i privatizacije javnog prostora Cvjetnog trga i Varšavske ulice od strane Horvatinčićeve “HOTO grupe” kojoj je pogodovao tadašnji gradonačelnik Bandić.

2011. Kampanja za Cvjetni trg i Varšavsku ulicu u različitim je intenzitetima trajala od 2006. do 2011. Kroz svoju je vidljivost i javni značaj profilirala Pravo na grad kao jednog od značajnijih civilnodruštvenih aktera koji zagovaraju očuvanje javnog prostora i sudjelovanje građana u odlukama o prostoru i urbanizmu.

2012. – 2013. Nakon što je završio preddiplomski i diplomski studij na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, odlazi na Sveučilište u Cambridgeu zahvaljujući britanskoj stipendiji Chevening i stipendiji sveučilišta Cambridge Overseas Trust. Na tamošnjem Odsjeku za geografiju kao jedan od najboljih studenata završio je magisterij iz područja okoliša, društva i razvoja, a magistarski rad je obranio na temu održivog razvoja gradova.

2015. – 2020. Po povratku u Hrvatsku kraće vrijeme radi u zelenoj zakladi Heinrich Böll Stiftung te nakon toga postaje voditelj programa Instituta za političku ekologiju (IPE), istraživačke organizacije koja se bavi suvremenim ekološkim promjenama iz perspektive njihovih utjecaja na društvene nejednakosti. Među ostalim, u IPE-u je napisao i uredio niz publikacija na temu modela upravljanja zajedničkim dobrima, demokratskog upravljanja komunalnim poduzećima i problematičnim koncesijama za flaširanje pitke vode. Posljednja takva publikacija je “Naše željeznice” s prijedlozima za bolje upravljanje željezničkim sustavom i uslugama u Hrvatskoj na temelju iskustva 12 europskih zemalja.