Veselko Gabričević: Usprkos usklađivanju, mirovine su niže, a umirovljenici siromašniji

COVID dodatak svakako nije dostatan da pokrije sve rupe u umirovljeničkom kućnom budžetu, poglavito najsiromašnijih kategorija umirovljenika, ali sigurno je da će im svaka kuna dobro doći, istaknuo je predsjednik Hrvatske stranke umirovljenika (HSU) Veselko Gabričević komentirajući isplatu financijskog dodatka koji bi na račune umirovljenika trebao sjesti do kraja travnja.

“Ako se pandemija nastavi, na ovom ne smijemo stati. Budite sigurni da ćemo se boriti i tražiti zajedno s Vladom kako što bezbolnije riješiti nastale probleme”, poručuje novi čelnik umirovljeničke stranke koju je počeo voditi početkom godine.

Podsjetimo, COVID dodatak jednokratno će dobiti oko 850 tisuća umirovljenika s mirovinom do 4.000 kuna u iznosima od 400 do 1.200 kuna, ovisno o visini mirovina. Oni s najnižima primit će veći iznos, a riječ je o svojevrsnoj nadoknadi povećanih troškova koje su umirovljenici imali zbog pandemijske krize. U stranci i umirovljeničkim udrugama ističu kako je važno da to jednokratno novčano primanje nije oporezivo, ne može biti predmetom ovrhe te se neće uračunavati u prihodovni cenzus za oslobođenje od plaćanja premije dopunskog zdravstvenog osiguranja.

Usklađivanje nije povećanje mirovine

Sredstva za taj dodatak postojala su unutar Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, a ostala su na raspolaganju zbog niže indeksacije mirovina, odnosno nakon njihova usklađivanja za ovu godinu.

Predsjednik HSU kao jedno od dva prioritetna problema koja bi trebalo riješiti, a znatno utječu na životni standard umirovljenika su već spomenuto usklađivanje mirovina i institut obiteljske mirovine za koje bi trebalo reformirati formule i izračune. “Sadašnjim modelom usklađivanja mirovina umirovljenici su sve više zakinuti, a tome je najbolji pokazatelj što udio mirovina u odnosu na rast plaća kontinuirano pada i zapravo mirovine zbog takvog usklađivanja ne rastu”, naglašava Gabričević.

Udio prosječne mirovine u prosječnoj plaći je 36,7 posto. Za usporedbu, u 2016. godini prosječna mirovina bila je 39,56 posto prosječne plaće. Umirovljenici su ovaj mjesec dobili usklađenu mirovinu i to uvećanu za 0,56 posto. Za prosječnu mirovinu od 2.566,95 kn, riječ je o povišici od tek 14,37 kuna. To je usklađivanje primjerice u 2020. godini bilo 1.41 posto.

Usklađivanje je zakonska obaveza i provodi se dva puta godišnje pri čemu se mirovina usklađuje zbog inflacije i povećanja troškova života i to retroaktivno. Tu nije riječ o povećanju mirovine, nego nadoknadi većih troškova koje su umirovljenici imali u ranijem razdoblju.

Obiteljske mirovine ispod granice rizika od siromaštva

232.918 korisnika obiteljskih mirovina, koliko ih je prema podacima HZMO-a bilo u veljači ove godine, očekuje promjenu modela njezina obračuna koja u prosjeku iznosi 2.000 kuna i za 500 je kuna niža od prosječne mirovine zbog čega je ispod granice rizika od siromaštva. Primaju ih, većinom žene koje naslijede 70 posto mirovine preminulog člana obitelji, ako je to za njih bila povoljnija opcija, a koje su se prethodno morale odreći svoje mirovine.

“Kada su u pitanju obiteljske mirovine, onda se s pravom često postavlja pitanje kuda odlazi radni staž preminulog bračnog supružnika i zašto onog koji nije preminuo država dovodi u još veću zonu siromaštva”, pita se čelnik HSU-a Gabričević.

Promjena modela obiteljske mirovine očekuje se 2022. godine, a zagovornici umirovljeničkih prava i interesa zalažu se za mogućnost da u slučaju smrti partnera preživjeli zadržava svoju mirovinu. Uz nju bi imao pravo, ovisno o prihodovnom cenzusu, i na dio partnero­ve mirovine. Takav model nije rijetkost među zemljama članicama EU.

Osim problema usklađivanja mirovina i instituta obiteljske mirovine, problema koji ugrožavaju umirovljeničku egzistenciju, ističe Gabričević, ima još. To su i pitanja od zloupotrebe instituta doživotnog i dosmrtnog uzdržavanja, preko promjene cenzusa za dopunsko zdravstveno osiguranje, do pitanja poboljšanje institucionalne i vaninstitucionalne skrbi za umirovljenike.

“Sva ta pitanja su vrlo bitna i znatno utječu na životni standard umirovljenika. Bitno je napomenuti da se HSU zalaže da se svi problemi umirovljenika rješavaju kroz institucije države i donošenjem zakonskih rješenja u Hrvatskom saboru”, kaže.

Život umirovljenika odvija se u veoma složenim političkim i gospodarskim prilikama dodatno opterećen pandemijom COVID-19 i velikom smrtnosti osoba starije životne dobi, naglašava Gabričević: “Niske mirovine i povećani troškovi života većinu umirovljenika dovode u veoma težak položaj i u poziciju da ovise o drugima ili da se bore za preživljavanje u zoni siromaštva.”

Siromaštvo umirovljenika se povećava

U Hrvatskoj se, uz prosječnu mirovinu od 2.580 kuna, svaka treća osoba starija od 65 godina nalazi u zoni siromaštva, posebno su tom riziku izložene žene.

Prema podacima Eurostata u 2019. udio umirovljenika starijih od 65 godina u EU, za koje se smatra da su u riziku od siromaštva, bio je između 10 i 30 posto u većini država članica, prosječno, svaki sedmi umirovljenik. Hrvatska je na visokom petom mjestu po stopi siromaštva umirovljenika, a teža je situacija samo u Latviji, Estoniji, Bugarskoj i Litvi. U Luksemburgu ih je, s druge strane, samo 7 posto.

Trendovi u Hrvatskoj sve su lošiji, upozorava Gabričević te smatra kako će se rizik od siromaštva samo povećavati. Zato kao hitnu mjeru vidi promjenu sadašnjeg model usklađivanja mirovina. Unatoč niskim mirovinama, poznata je činjenica, dodaje, da su umirovljenici najredovitiji platiše svih režijskih troškova i da su jedina kategorija koja se bori da ne bude dužna državi, kako oni kažu.

“Poslije podmirenja svih režijskih troškova s ostatkom svojih mirovina, nažalost, mnogi preživljavaju na način kako nitko od mlađih ne bi mogao, niti bi znao. Dobro je ako im djeca mogu pomoći, ali ima ih veliki broj koji nisu u takvoj situaciji. Nije teško zaključiti kako im je život zaista težak”, dodaje.

Treba razraditi drugačiji model vraćanja dugovanja

Mnogo se nade polagalo i u novi Ovršni zakon koji je trebao smanjiti izloženost umirovljenika procesima ovrha. Mali predah dao im je moratorij, odnosno, privremena obustava ovrha zbog pandemije tijekom prošle godine. “Moratoriji u vrijeme pandemije samo je privremeno nekima omogućio malo lakši život, ali to je brzo prošlo i situacija se iz dana u dan, zapravo, pogoršava. Nažalost, ovrhe se nastavljaju i zbog toga smo se izborili da se isplata COVID dodatka na mirovine ne može ovršiti”, naglašava čelnik HSU.

Iako su umirovljeničke organizacije i udruge tražile da se moratorij na ovrhe produži i nakon listopada 2020., tome nije udovoljeno. Tada je po njegovu isteku, kako su isticale, došlo do stampeda ovrha kojim je bilo zahvaćeno gotovo 30 tisuća umirovljenika.

“Trebalo bi pažljivo proučiti i razraditi drugačiji model vraćanja dugovanja vodeći računa da se izbjegnu eventualne tužbe i skupi sudski postupci koji bi možda pojedince još više opteretili. Trebalo bi sagledati cjelokupno stanje i socijalno najugroženijima otpisati dugove i produžiti moratorij” , naglašava Gabričević

Nacionalna mirovina još nije zaživjela

Početkom ove godine starijim osobama počela se isplaćivati nova naknada kao tzv. nacionalna mirovina u iznosu od 800 kuna. Za nju predsjednik Hrvatske stranke umirovljenika kaže da još nije u potpunosti zaživjela te da će se učinak realno moći sagledati na kraju godine. Broj korisnika je skroman, a nije ni konačan, dodaje, jer se veliki broj zahtjeva za “nacionalnu mirovinu” rješava.

U ožujku su tako isplaćene prve takve naknade za starije osobe i to na račune 4.059 korisnika. Vlada Zakonom o nacionalnoj naknadi za starije osobe, računa pokriti oko 20 tisuća starijih građana u prvoj godini primjene.

Način kako bi se umirovljenicima mogao povećati standard je i njihovo vraćanje u svijet rada. Za sada im je bez obustave isplate mirovine omogućen rad do polovice radnog vremena ili rad na temelju ugovora o djelu. Gabričević i tu očekuje izmjene i poboljšanja: “Ovo pitanje je zapravo stalno na dnevnom redu. Rad uz mirovinu mnogima puno znači. Svakako da ga treba razmotriti jer ima umirovljenika koji na nekim radnim mjestima mogu raditi i duže od polovice radnog vremena ili puno radno vrijeme za što ih se ni u kojem slučaju ne bi smjelo zakidati za mirovinu.”

Kako su umirovljenici jedna od najugroženijih društvenih skupina, pitanje o osnivanju posebnog instituta pravobranitelja za umirovljenike moglo bi, također, bit na dnevnom redu u pregovorima s donositeljima politika.

“Smatram da osnivanje instituta pravobranitelja za osobe starije životne dobi svakako treba razmotriti jer pored djece i osoba s invaliditetom osobe starije životne dobi su najugroženija kategorija građana. Najnovija saznanja koja se ovih dana provlače kroz tisak upozoravaju nas kako su osobe starije životne dobi izložene prevarama i pljačkanju pa čak i od onih pojedinaca koji bi ih morali štititi.”

U rješavanju svih tih pitanja, u Hrvatskoj stranici umirovljenika ističu kako se samo zajedničkim radom svih umirovljeničkih organizacija može doći do rješenja. “Najbolji primjer je i nedavno zajedničko djelovanje na postizanju dogovora s Vladom vezano za COVID dodatak”, zaključuje Veselko Gabrićević, predsjednik stranke koja se, dodaje, kao jedina parlamentarna umirovljenička stranka bori za sve umirovljenike u Hrvatskoj, bez obzira na njihovo političko opredjeljenje.

Ovaj prilog objavljen je u sklopu projekta “Novo vrijeme”. Projekt je sufinancirala Europska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda. Sadržaj priloga isključiva je odgovornost Udruge Hoću stranicu.