Prema novoj studiji, čini se da tijelo tri puta mijenja brzinu starenja tijekom našeg životnog vijeka, pokazuju istraživanja iz 2019. godine: prvi put s 34 godine, zatim sa 60 godina i na koncu sa 78 godina, piše portal Science Alert. Drugim riječima, postoje dokazi da starenje nije jedan dugačak, kontinuiran proces koji se kreće istom brzinom tijekom našeg života.
Ova saznanja bi nam mogla pomoći da bolje shvatimo kako se naša tijela počinju “kvariti” kako starimo i kako bi se mogle riješiti tegobe vezane uz neke bolesti specifične za starije – uključujući Alzheimerovu ili razne kardiovaskularne bolesti. Ista studija također je iznijela novi način pouzdanog predviđanja starosti ljudi koristeći razinu proteina (proteoma) u krvi.
“Istraživanjem proteoma plazme identificirali smo promjene tijekom ljudskog vijeka koje dolaze u valovima”, napisali su istraživači u svom radu objavljenom u prosincu 2019. “Te su promjene rezultat skupina proteina koji se kreću u različitim obrascima, što kulminira pojavom tri vala starenja.”
Znanstveni tim je analizirao podatke iz krvne plazme 4.263 osobe u dobi od 18 do 95 godina, promatrajući razinu oko 3.000 različitih proteina koji se kreću kroz ove biološke sustave i djeluju kao snimak onoga što se događa u tijelu: od toga je za 1.379 ustanovljeno da variraju s godinama.
Iako ove razine proteina često ostaju relativno konstantne, istraživači su otkrili da su se dogodili veliki pomaci u očitanju višestrukih proteina u mlađoj odrasloj dobi (34 godine), kasnoj srednjoj dobi (60 godina) i starosti (78 godina).
Zašto i kako se to događa još nije jasno; ali ako se proteini mogu pratiti do njihovih izvora, to bi moglo omogućiti liječniku da vas, na primjer, upozori da vaša jetra stari brže od prosječne osobe. Također naglašava vezu između starenja i krvi, nešto što je uočeno u prethodnim studijama.
“Već dugo znamo da mjerenje određenih proteina u krvi može vam pružiti informacije o zdravstvenom stanju neke osobe – na primjer, lipoproteini za kardiovaskularno zdravlje”, rekao je neurolog Tony Wyss-Coray iz Centra za istraživanje bolesti Alzheimerove bolesti Stanford ( ADRC) u to vrijeme. “Ali nije se dovoljno pozornosti pridavalo tome što se toliko različitih razina bjelančevina – otprilike trećina svih onih koje smo pogledali – značajno mijenja s godinama.”
Istraživači su uspjeli uspostaviti sustav prema kojem se mješavina 373 odabranih proteina u krvi može koristiti za precizno predviđanje nečije starosti, plus-minus tri godine. Zanimljivo je da kada je sustav pogriješio i za neku osobu odredio premladu dob, ispitanik je obično bio vrlo zdrav za svoju dob.
Još jedno otkriće ove studije daje više dokaza o nečemu na što se dugo sumnjalo: muškarci i žene različito stare. Od 1.379 bjelančevina za koje je utvrđeno da se mijenjaju s godinama, 895 (gotovo dvije trećine) bile su znatno prediktivnije za jedan spol u usporedbi s drugim.
To su još uvijek rani nalazi – istraživači kažu da bi bilo koja klinička primjena ipak mogla biti pet ili deset godina daleko – i trebat će puno više rada kako bi se shvatilo kako su svi ti proteini biljezi za starenje i doprinose li zapravo tome ili ne. Ipak, velika je mogućnost da jednog dana napravite krvni test koji bi mogao izmjeriti koliko dobro starite, barem na staničnoj razini.
I što više znamo kako starimo, to više možemo učiniti da se tomeodupremo. To bi moglo biti vrlo korisno od toga da nam kaže što treba piti i jesti, što bi potencijalno moglo dodati nekoliko godina našem životu, do identificiranja tretmana kako bi se izbjegle neke od najgorih starosnih nevolja. “U idealnoj situaciji, željeli biste znati kako gotovo sve što ste uzeli ili učinili utječe na vašu fiziološku dob”, rekao je Wyss-Coray. Istraživanje je objavljeno u publikaciji Nature Medicine.
