Mozaik
Režanje na Facebooku ljude čini nesretnijima i poružnjuje im osobnost
Umjesto da istakne ono što je najbolje u nama, internetsko povezivanje pokazalo je manjkavosti ljudskog karaktera. Ovaj nas tehnološki skok, za sada, još nije odveo u ljepšu budućnost. No ne gubimo nadu.
Ono što je zamišljeno kao alat za povezivanje zajednice, dijeljenje iskustava i znanja, prometnulo se u jedan od najvećih problema današnjice. Društvene mreže ljude često pretvaraju u čopor sklon govoru mržnje i, tužne li istine, služe kao najjači kanal za širenje i promoviranja neznanja.
Sudionici nekadašnjih internetskih foruma isprva su prihvatili novi brži i propulzivniji, demokratskiji medij pa su svoje navade argumentiranog raspravljanja preselili u Facebook komentare pod objavama medijskih kuća. No čini se da su i najuporniji među njima ustuknuli pred komentatorima koji ne čitaju ono što komentiraju, a umjesto informiranja važnije im je izreći svoje mišljenje, često agresivno, neutemeljeno i štetno. Mjesto raspravljanja postalo je mjesto izmjene uvreda, režanja i agresivnog negiranja znanja koje često završava na besadržajnoj kritici politike.
Nasilje je nasilje
Riječ je o svojevrsnom nasilju nad onima koji održavaju takve stranice na društvenim mrežama, jer razumljivo je da oni žele dobronamjerne, argumentirane i komentatore koji čitaju ponuđeni sadržaj. No komentatora koji je došao zagaditi tuđi prostor i “pustiti paru” ne zanimaju drugi pa čak ni njegovi subesjednici koje će pregaziti, ako mu se suprotstave. O razini problema govori i činjenica da smo potpuno normalizirali imanje lažnih profila namijenjenih lupetanju, klevetanju, vrijeđanju i širenju štetnih informacija na društvenim mrežama.
Njima je dobro, o drugima ne brinu
Jedno od malobrojnih znanstvenih istraživanja na ovu temu, Anger on the Internet: The Perceived Value of Rant-Sites iz 2013. godine, utvrdilo je emocionalne utjecaje na one koji pišu takve komentare, ali i one koji ih čitaju. Istraživanje je podijeljeno na dvije studije; jedna se odnosila na osobe koje vole ispoljavati bijes na društvenim mrežama, a druga na one koji to čitaju.
Gotovo jednoglasno, ispitanici su kazali kako se nakon bješnjenja na društvenim mrežama osjećaju smirenije te je zbog toga, smatrali su, njihovo ponašanje za njih korisno. No to nije ništa novo, jer normalno je da se ljudi neposredno nakon takvog ponašanja osjećaju “ispuhano”, tvrde znanstvenici Sveučilišta u Winsconsinu koji su proveli ovo istraživanje. Pravo pitanje je – koju cijenu plaćaju?
Zbog režanja u virtualnom svijetu u stvarnom svijetu postajete neugodna osoba
No, postoje i dugotrajne posljedice čestog “režanja” na društvenim mrežama, istaknuli su znanstvenici, jer često “ispucavanje” bijesa dovodi do podizanja razine osjećaja bijesa, a ne do njenog spuštanja i relaksacije. Takvi ljudi, usvajaju ponašanja koja sve više odstupaju od društvene norme i u stvarnom životu pa se češće sukobljavaju s drugim ljudima; fizički ili verbalno.
Štoviše, svaki treći ispitanik koji se upušta u divljanja na društvenim mrežama vjeruje da ima problem s kontrolom bijesa, dok je svakom drugom rečeno da ima ta problem. S druge strane, oni koji čitaju takve ispade na društvenim mrežama, kazali su da se nakon čitanja osjećaju tužnijima i manje sretnima.
Imate li problem?
Možda do sada niste osvijestili ovaj problem pa je vrijeme da si postavite pitanje – zašto ste na Facebooku? Ovo su mogući odgovori:
- Da biste bili u kontaktu s prijateljima i kolegama
- Da biste se informirali o tome što se događa u svijetu
- Da biste štrcali otrov i ispoljavali ogorčenost
- Sve navedeno