Kratko i jasno: Nove spoznaje o cjepivima protiv COVID-a, sve što trebate znati

I cijepljeni se mogu zaraziti koronavirusom. Ali onda najčešće imaju samo blaže simptome. Cjepiva sprječavaju teške simptome ili smrtni ishod od posljedica zaraze, piše Deutsche Welle.

Uvijek iznova stižu vijesti o tome da su i cijepljeni oboljeli od koronavirusa. Ali to ne bi trebao biti razlog za čuđenje, niti argument protiv cijepljenja. Jer čak i ako netko nakon cijepljenja ima blage simptome ili je pozitivan na koronavirus, cjepivo ostaje efikasno. Jer ono čini ono što zapravo i treba činiti: sprječava teške oblike bolesti, a time i smrtonosni ishod.

Koliko su trenutno odobrena cjepiva efikasna?

Sva cjepiva koja su do sada odobrile zdravstvene službe EU (EMA) i SAD (FDA) imaju veliku efikasnost. Recimo mRNK cjepiva Biontech/Pfizer i Moderna imaju efikasnost od 95 posto, vektorska cjepivo AstraZeneca, prema najnovijim podacima, 76 posto. To međutim znači da je moguće zaraziti se i nakon cijepljenja.

Ali ako se efikasnost ocjenjuje u odnosu na teške simptome bolesti, sva cjepiva prolaze znatno bolje. Ako dođe do zaraze ona obično sprečavaju težak tijek bolesti, recimo kada pacijenti moraju biti priključeni na respirator ili od kojih posljedica umiru.

Zašto ipak ima smrtnih slučajeva i nakon cijepljenja?

I u Njemačkoj je već bilo slučajeva da su stariji ljudi u staračkim domovima i nakon primljenog cjepiva imali teške simptome bolesti COVID-19 ili čak umrli. Međutim, nalazi pokazuju da su se ti pacijenti zarazili neposredno prije ili nakon cijepljenja. Cjepivo dakle nije imalo dovoljno dugo vremena razviti adekvatnu imunološku zaštitu kako bi zaštitilo pacijenta.

Epidemiološki Institut Robert Koch (RKI) zaključuje da naročito dvije okolnosti mogu dovesti do oboljenja nakon cijepljenja: ako je pacijent zaražen kratko prije ili u prvim danima nakon cijepljenja. Jer tijelu su potrebna oko dva tjedna kako bi izgradilo imunološku zaštitu. Potpuna zaštita se postiže tek nakon druge doze cjepiva.

Sterilizirajući ili funkcionalni imunitet?

Liječnici rade razliku između sterilizirajućeg i funkcionalnog imuniteta. Sterilizirajući imunitet znači da osoba koja je cijepljena više nikoga ne može zaraziti. Prve analize cjepivo Biontech/Pfizer iz Izraela pokazuju da oni koji su primili dvije doze cjepiva imaju 92 posto manji rizik da zaraze druge.

Tako se barem za ovo cjepivo može reći kako razvija prilično visok sterilizirajući imunitet protiv najčešćih varijanti virusa. Još uvijek nema pouzdanih podataka za sva cjepiva, ali vjerojatno su i kod drugih slične vrijednosti. Zato važi sljedeće: tek kada postoje jasni dokazi da cijepljena osoba ne može zaraziti druge ili kada se postigne dovoljno visok imunitet krda, vlasti mogu cijepljene osloboditi obaveze nošenja maski ili držanja razmaka. Ali još uvijek nismo dotle stigli.

S druge strane je dokazano da funkcionalni imunitet jamče sve cjepiva. Ona sprečavaju ili smanjuju rizik od teških simptoma. Pa čak i u rijetkim slučajevima bolesti one značajno skraćuju njen tok.

Koliko dugo cjepivo štiti od zaraze?

Za sada nema jasnog odgovora, bez obzira o kojem cjepivu je riječ. Prije nego što su cjepiva odobrena, istraživači su uspjeli utvrditi koliko su ona sigurna. U trećoj fazi razvoja cjepiva se također radilo o funkcionalnoj efikasnosti.

Potrebno je vrijeme kako bi se utvrdilo koliko dugo traje imunitet. Zato se razdoblje nakon odobravanja često označava kao četvrta faza razvoja cjepiva. Trenutno smo usred te faze. Pouzdane informacije o trajanju imuniteta bit će dostupne tek nakon nekoliko mjeseci ili čak godina.

Koje su posljedice mutacija?

Različita cjepiva različito reagiraju na različite mutacije. Proizvođače cjepiva recimo zabrinjava varijanta P.1 koja je otkrivena u Brazilu i kojom se zarazio veliki broj ljudi, iako su već jednom bili zaraženi ili su se već cijepili. I s južnoafričkom varijantom B.1.351 se mogu zaraziti i oni koju su cijepljeni. Liječnici su to mogli dokazati na primjeru cjepiva AstraZeneca.

Ali i u tom slučaju liječnici polaze od toga da će cjepivo doprinijeti da simptomi bolesti budu blaži, kao i da će doprinijeti smanjenju broja pacijenata kojima je potrebno intenzivno medicinsko liječenje.

To je povezano s činjenicom da se imunitet sastoji od dvije komponente: od imuniteta-antitijela protiv tzv. spike-proteina, gdje pojedine komponente mogu mutirati i od imuniteta-T-ćelija, koji nastavlja štititi i kada antitijela više ne djeluju, zaključuje DW.