Pohlepnim bankama novca nikad dosta, a da do njega dođu ne biraju sredstva, niti imaju socijalnu osjetljivost prema starijim osobama.
Naime, kako piše Glas umirovljenika, samo u prošloj godini banke su od građana naplatile 1,6 milijardi kuna naknada i provizija, za vođenje računa i raznih paketa, a brk su omastile i uvođenjem naknada za podizanje gotovine s vlastitih računa.
Najveća hrvatska banka, ZABA, u rujnu 2019. je uvela plaćanje naknade za podizanje novca na šalterima banke, koja je tada iznosila 1,95 kuna, no to im nije bilo dovoljno pa tu uslugu sada naplaćuju tri kune po svakoj isplati s kunskih transakcijskih računa.
Zanimljivo, oni koji podižu 10.000 i više kuna ne plaćaju naknadu, jer su očito klijenti dubljeg džepa, pa je takva mjera banke ciljano usmjerena na one najsiromašnije i najstarije. Objašnjenje banke bilo je da je razlog uvođenju naknade poticanje na korištenje bankomata, a ubrzo su njezin primjer slijedile i ostale banke.
Tako PBZ također naplaćuje tri kune za podizanje gotovine na šalteru za iznose od 100 do 5.000 kuna, a iznad tog iznosa ne naplaćuje naknadu. Tri kune naplaćuje i Sberbank, dok je OTP odlučio naplaćivati čak četiri kune za sve isplate od 100 do 500.000 kuna.
HPB još nije uveo naplatu podizanja gotovine s računa u poslovnici, ali je od 1. ožujka uvodi za podizanje debitnom karticom na EFTPOS uređajima u poslovnoj mreži banke i poslovnih partnera; Hrvatske pošte i Fine, u iznosu 1,2 posto vrijednosti transakcije. Čista guljotina!
Jedino pozitivno je što većina banaka nije uvela naknade za podizanje novca sa šaltera za osobe koje imaju zaštićene račune te račune pod skrbništvom. No, zato su gotovo sve povisile naknade za podizanje novca s bankomata drugih banaka, iako su u prvom valu pandemije na preporuku HNB-a ukinule te naknade, da bi nakon srpnja 2020. ponovno uvele naknade, te očito odlučile nadomjestiti gubitke, iako pandemija još traje, zaključuje Glas umirovljenika.
